26/12/2015 - Monitor.hr
26.12.2015. (23:01)

"Najbolji lakmus papir truleži"

Zašto su Hrvati krenuli u bitku protiv Ubera?

Propagirajući emancipaciju potrošača, uberovska ekonomija zapravo propagira duboke društvene promjene i uvođenje zakona ponude i potražnje kao temeljnog aksioma društvenih odnosa. Taj zakon ne dopušta ulogu države kao organizatora određenih niša egalitarizma. Žele li takvo društvo, građani će uskoro trebati odlučiti. U zemlji s 300-tinjak tisuća nezaposlenih, naime, ponude honorarnih taksista, vrtlara, kućnih majstora i konobara ne manjka. No, je li onda preduvjet uberizacije razvoj IT tehnologija i uspon samosvjesnog potrošača ili tek dovoljna količina besposlenih, slabo obrazovanih ljudi?, piše Jutarnji.

26.12.2015. (23:33)

Ostaci vladavine

Rusija ima vojne baze u – Siriji, Vijetnamu, Moldaviji, Gruziji, Armeniji…

Kako piše ruska Gazeta, ruske vojne baze izvan njenog teritorija su pretežno na teritoriju bivšeg SSSR-a. Riječ je uglavnom o zračnim bazama i sustavima protuzračne obrane, ali i o postrojenjima za praćenje situacije u svemiru. Prema podacima ruskog Ministarstva obrane, ukupna površina tih objekata iznosi više od 700.000 hektara, uključujući i vodu u jezeru Isik Kul, najvećem jezeru u Kirgistanu. Ruski vojni objekti u inozemstvu koji imaju status vojnih baza nalaze se u Bjelorusiji, Kazahstanu, Tadžikistanu, Armeniji i Kirgistanu, kao i u Siriji, Vijetnamu, Gruziji, Moldaviji. Net.hr

26.12.2015. (22:46)

23 aplikacije koje su nam promijenile život ove godine

26.12.2015. (22:35)

Računaju na još jedan obrat

Hrvatska raste kandidirat će Prgometa za šefa Sabora?

U kuloarima se potkraj tjedna mogla čuti i spekulacija da kandidat koalicije Hrvatska raste za šefa Sabora neće biti ni Leko, ni bilo tko drugi iz te koalicije, nego bivši mostovac, predsjednik Hridi Drago Prgomet. Zagovornici ove ideje ističu da bi Prgomet u tajnom izjašnjavanju imao veće izglede protiv Reinera od Leke jer bi imao bolje izglede da privuče glasove dijela mostovaca nezadovoljnih obratima Bože Petrova, a možda i ponekog zastupnika HDZ-a revoltiranog odlukom da se na čelo Vlade dovede potpunog neznanca, piše Jutarnji.

26.12.2015. (22:18)

Dobro je činiti dobro

Milenijalci eksperimentiraju s novim religijskim formama

35 posto milenijalaca (osoba rođenih između 1981. i 1996. godine) nema vjerska uvjerenja i obavljaju vjerske obrede samo kako bi umirili roditelje. U isto vrijeme i ljudi koji nemaju religijska uvjerenja i pripadnici postojećih vjerskih institucija eksperimentiraju s novim oblicima duhovne prakse i zajednica. Hrane beskućnike, pomažu siromašnim radnicima i ulaze u humanitarni teritorij tradicionalno definiranih religijskih denominacija. Kroz pokrete kao što #blacklivesmatter stvaraju rituale koji kritiziraju nepravdu i pokušavaju izliječiti društvo i pojedinca. Ova spremnost na eksperimentiranje s vjerskim uvjerenjima i oblicima ranije je stvorila katolički radnički pokret, piše Salon.

26.12.2015. (21:52)

Skrenuli desno na križanju staze

Hrvatska nikad nije imala dvije konzervativne stranke na vlasti

Uz niz realnih teškoća u modelu upravljanja Hrvatskom, ni ideološko-politički profil desne koalicije nije osobito jasan. Ovdje, prije svega, valja naglasiti da je mantra o reformama, koju zastupnici Mosta neprekidno ponavljaju, ispražnjena od bilo kakvog stvarnog sadržaja. Međutim, valja uzeti u obzir da je Most znatnim svojim dijelom izrazito konzervativna politička grupacija, čiji su važni članovi sudjelovali u organizaciji referenduma protiv homoseksualnih brakova. Most bi se, dakle, u pojedinim pitanjima mogao pokazati konzervativnijim od HDZ-a, a suradnja Mostovih i HDZ-ovih političara mogla bi dovesti do snažne konzervativne simbioze kakvu dosad nismo zabilježili u hrvatskom političkom životu, piše Telegram.

26.12.2015. (21:33)

Zašto policija ne sankcionira prodavače NDH prstena?

26.12.2015. (21:31)

Životni savjet Davida Lyncha: Držite oči na krafni

26.12.2015. (21:24)

U Velikoj Britaniji već 10 godina postoji klub u kojem pretile životinje mršave, a ovo su najbolje prije i poslije fotke

26.12.2015. (21:20)

Arijevsko čudo

Kako je Hitler htio ukrasti Božić: ‘Nacifizirani’ blagdan arijevske čistoće

Za Nijemce 1920. i 1930. godine bile su poprilično neobične po pitanju obilježavanja Božića. Jačanjem utjecaja nacističke stranke, koja je na koncu, 1933. preuzela vodeću palicu u zemlji, pomno su radili na propagandi nacifiziranja Božića. Redefiniranje poznate tradicije te uvođenje novih simbola i rituala, bio je put kojim su nacisti željeli ojačati svoj politički utjecaj kroz ovaj važan kršćanski blagdan. Jedan od najupečatljivijih obilježja privatnog slavlja u nacističkom razdoblju bio je redefiniranje Božića kao neo-poganskog, nordijskog slavlja, piše The Local. Fokus je, umjesto na rođenje Isusa Krista prešao na veličanje arijevske rase. Dnevnik.hr

26.12.2015. (21:03)

Austrijska policija: Upozoreni smo na nove napade diljem Europe prije Nove godine

26.12.2015. (20:50)

Turbulentna godina

Svjetska poslovna scena 2015.: Najvažnije događaji i osobe

Godina koja se polako približava kraju nije oskudijevala uzbuđenjima i značajnim događajima koji su nam u većoj ili manjoj mjeri krojili svakodnevicu. Glavne priče bile su uglavnom vezane uz politiku, od izbjegličkog vala koji je s Bliskog Istoka zapljusnuo Europu do terorističkih napada u Parizu. No ni u ekonomiji nije nedostajalo tektonskih promjena. Tportal donosi pregled najvažnijih gospodarskih i korporativnih događaja te ljudi iz svijeta biznisa koji su obilježili 2015. godinu.

26.12.2015. (20:20)

Breme duga

Prvi ozbiljan posao za novu vladu

Prvi ozbiljniji posao koji će dočekati novu Vladu bit će donošenje proračuna za 2016. godinu. Novu političku garnituru dočekat će manjak u blagajni od 12 i pol milijardi kuna. U HDZ-u su svjesni što ih čeka. Kako bi se redovito financirale potrebe države, kažu sugovornici Dnevnik.hr-a, s proračunom bi trebalo krenuti u proceduru do 15. veljače. Privremeno financiranje – traje do kraja ožujka.”Ono što će u 2016. biti kritično, to je svakao par milijardi smanjenja rashoda kao novi doprinos fiskalnoj konsolidaciji, ono što je pozitivno bit će svakako gospodarski rast koji smo ostvarili”, kaže potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

26.12.2015. (19:53)

Od trnja do zvijezda

"Zašto volimo autsajdere?"

Patnja autsajderima najbolje pristaje i ako uspiju upravo zahvaljujući njoj postanu bolji od konkurencije. Iako zvuči otrcano, svi vole autsajdere. Pogotovo u ovo doba godine. Ima nešto privlačno u novim počecima i ostvarivanju novih postignuća. Ozy donosi nekoliko priča iz protekle godine u kojima su upravo autsajderi imali glave uloge.

26.12.2015. (19:42)

Koja bi mogla biti sudbina Zorana Milanovića?

26.12.2015. (19:25)

17 strašnih, a nepoznatih žena u 2015.

26.12.2015. (19:15)

Iznenađujuće zahvalna tema

Najbolji filmovi o financijskim tržištima

Za filmaše financijska kriza predstavlja zahvalan materijal i imaju dugu povijest razotkrivanja mana tržišne ekonomije. U kina uskoro stiže The Big Short najnovija u nizu drama o svijetu financijskog tržišta u kojemu visoki ulozi vode do nesreće. Guardianov gospodarski tim predlaže sedam filmova financijske tematike koje bi mogli pogledati za ove blagdane.

26.12.2015. (18:45)

Imena luda nalaze se svuda

Iznenađujući načini na koje vaše ime utječe na vaš život

Ime može zakomplicirati život ili ga olakšati, utvrdili su psiholozi, kako pri pronalaženju posla i prilikom školovanja, tako i kod traženja partnera. Selekcija po imenu počinje vrlo rano, još u osnovnoj školi. Jedan je od faktora odlučivanja i kada je riječ o izboru prijatelja, grada u kojemu ćemo živjeti, mjesta na koja ćemo izlaziti pa čak i proizvoda koje ćemo koristiti. Još 2004. godine u studiji o diskriminaciji na tržištu rada objavljenoj u američkom je časopisu American Economic Review utvrđeno je da su Emily i Greg daleko zapošljiviji od Jamala i Lakishe. Bijeli par imena ima dvaput veće šanse da ih poslodavac nazove nakon što su mu poslali CV, piše N1.

26.12.2015. (18:20)

"Vrlo emotivno reagiranje"

Vojković: Razočarani glasači Mosta – plač s društvenih mreža

“Da li su ti razočarani opravdano razočarani? Nisu – ako ljude politički ne znaš, onda nemoj biti razočaran ako pokažu da su politički drugačiji. Mostovci, kao i svi mi imaju pravo na svoj politički stav – od stava prema imigrantima do stava prema korištenju fosilnih goriva u Hrvatskoj. Ako ste glasali za njih bez da ste popričali o konkretnim ljudima i o konkretnim stavovima i sada ste razočarani – onda ste razočarani jer ne dijele vaše osobne stavove. To može biti emotivno legitimno – no politički na taj način razočarenja nemate pravo – jer nitko nije obvezan dijeliti vaše političke stavove. Ipak smo demokracija, kakva-takva”, piše Goran Vojković: Index

26.12.2015. (17:50)

(Ne)prijatelj naroda

Baretić: Kome je javnost neprijatelj?

“Biskup Košić bio je tek glasnik, burevjesnik maksimalno ogorčenih doktora dogmi, i posve je logično da samo dan poslije obavljenog posla ugasi svoj profil na Fejsu. Što će mu više to? Naravno, biskup to niti želi niti smije javno kazati, pa će radije progutati knedlu i sam sebe proglasiti internetskim nevježom, naivcem i slijepcem za opcije privatnosti koje nudi Facebook. A javnost koju zanima što to biskup javno piše, pa onda još i širi njegovu blagovijest, ni manje ni više nego – neprijateljima. Sasvim u božićnom duhu, zar ne? Ali, tako to valjda mora biti kad prvo doktoritate dogmatiku, a onda se profesionalno posvetite ekumenizmu i dijalogu”, piše Renato Baretić. T-Portal

26.12.2015. (17:23)

Stoke City produbio je krizu Manchester Uniteda pobjedom 2:0 pred svojim navijačima: Van Gaalu više nema spasa!

26.12.2015. (17:19)

Glas razuma

Lovrić: Predsjednica jedina izlazi kao pobjednica u postizbornoj kakofoniji

“Iz postizbornog rašomona samo predsjednica države izlazi kao dobitnik. Od svih političkih aktera jedino se ona pokazala doraslom izazovu. Nije podlegla pritiscima Tomislava Karamarka i HDZ-a da im u ime relativne izborne pobjede brzopotezno dodijeli premijerski mandat. Sve uvredljive geste Zorana Milanovića, kao i njegove infantilne pokušaje da je izbaci iz menadžeriranja postizbornom krizom, otrpjela je sa superiornim smiješkom. Sve što je u proteklih godinu dana postigla hrvatska bi predsjednica mogla poništiti ne odradi li do kraja kako treba najvažniji posao koji je dosad imala. Šefica države ne može prijeći preko indicija da su se u tom postupku dogodile i neke sumnjive i prljave stvari. Odnosom prema njima određuje i vlastiti politički karakter”, piše Jelena Lovrić. Jutarnji

26.12.2015. (16:51)

Prvi dan 2016. mogao bi početi s obilnim snijegom: Još nekoliko dana stabilno, a zatim sve hladnije

26.12.2015. (16:25)

15 najslavnijih beba iz 2015. – neke su već planetarno popularne, a neke dobro skrivene od javnosti

26.12.2015. (16:21)

Samo što ručak ne skuha

Pametna jakna privukla domaćeg ulagača, hoće li pokoriti Kickstarter?

Prije nekoliko mjeseci mlada riječka dizajnerica Valinea Vinger pokrenula je startup Ultijack – svojevrsnu pametnu jaknu uz koju nema potrebe za dodatnim torbama i ruksacima. Iako je sam projekt još u fazi razvoja, Ultijack je već privukao svog prvog investitora, a sprema se i kampanja na Kickstarteru, otkriva Vinger u razgovoru za tportal. Jakna je razvijena uz pomoć tehnologije koja primjerice povlačenjem mobitela preko rukava omogućava pozive ili pokretanje aplikacija. Uz to, jakna bi trebala imati punjač za mobitel, utore za slušalice, mobitel, novčanik, krpicu za naočale i ekran mobitela. T-Portal

26.12.2015. (16:05)

Sigurniji način?

Google započeo s testiranjem logiranja bez unošenja lozinke

Google je počeo s testiranjem logiranja na svoje servise bez potrebe unošenja lozinke, a to čini uz pomoć aplikacije na pametnom telefonu korisnika koji se odlučio na ovaj vid logiranja. Sve je vrlo jednostavno i potpuno sigurno, mnogo bolje od klasičnog unošenja lozinki. Dakle, zasad samo manji broj ljudi ima ovu opciju, a lako provjerite jeste li među njima. Otiđite u Settings i potom “Set up you phone” i namjestite korištenje lozinke putem njega. Kad to obavite, odlogirajte se i pokušajte ponovno logirati. Google će vam na uređaj poslati link koji morate kliknuti i to je to, ulogirani ste na Google servis. TechCrunch, ICT Business

26.12.2015. (15:56)

Na Drini restauracija: Obnovljen Most Mehmed-paše Sokolovića

26.12.2015. (15:46)

Recenzija ‘Bake’: Originalno, duhovito, emocionalno eksplozivno, životno i katarzično

26.12.2015. (15:29)

Akcija pred Ustavnim sudom: Sačuvajte pravo na pobačaj

Posredstvom medija Ženska mreža Hrvatske je dobila informaciju da je Ustavni sud spreman za raspravu po prijedlogu za ocjenu ustavnosti Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodu odlučivanja o rađanju djece iz 1978. godine kojega je još 1991. godine podnio Hrvatski pokret za život i obitelj.

Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu je propisano da se postupak za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i drugih propisa s Ustavom i zakonom povodom prijedloga smatra pokrenutim na dan donošenja rješenja o pokretanju postupka (čl.44.st.2.). Istim je zakonom propisano da će Ustavni sud započeti postupak povodom prijedloga najkasnije u roku od godine dana od podnošenja prijedloga (čl.40.st.2.). Ustavom Republike Hrvatske, kao najvišim normativnim aktom, je propisano da je svatko dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske (čl.5.).

Neovisno o toj ustavnoj obvezi koja bi trebala vrijediti za sve, Ustavni sud nakon punih 24 godine zakašnjenja odlučuje da će, makar i u nepotpunom sastavu, među kojima su i dvoje sudaca kojima upravo istječe mandat (op.a. 08.01.2016.), raspravljati i odlučivati o pokretanju postupka suglasnosti zakona (donesenog 1978. godine) s Ustavom. Navedenim zakonom se ženama osigurava pravo da odlučuju o svojem tijelu i rađanju djece!

Članice Ženske mreže Hrvatske se nadaju da će Ustavni sud pri odlučivanju o prijedloga za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom voditi računa da je isti utemeljen na odredbama UN Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije žena. Također se nadamo da će Ustavni sud prilikom odlučivanja uzeti u obzir Rezoluciju Vijeća Evrope 1464: Žene i religije u Europi i da neće dozvoliti da motivi i zahtjevi za zabranu prava na pobačaj koji dolaze iz redova katoličke crkve imaju utjecaja na pravni poredak RH, jer bi time došli u sukob kako sa sekularnim uređenjem države (čl.41. Ustava RH) tako i sa međunarodnim ugovorima koji su dio unutarnjeg pravnog poretka RH, a po pravnoj su snazi iznad zakona (čl.141. Ustava RH) što UN Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije žena jest. Takav upliv bi za posljedicu imao teško kršenje punog ostvarivanja ljudskih prava žena (prilog).

Ustavni sud će se, vjerujemo, ravnati i prema preporukama Odbora UN Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena kojom se izražava zabrinutost zbog utjecaja religije na sekularani karakter države i njezine zakone (prilog). Ženska mreža Hrvatske posebno naglašava dio iz Preporuka Odbora UN Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena:

“ Ustavni i zokonodavni okvir

8. Odbor primjećuje da je u Ustav države stranke ugrađeno pravo na ravnopravnost spolova I nediskiminaciju te da je država stranka uređena kao sekularna država. Odbor je također svjestan raznih Ugovora koje je država stanka potpisala sa Svetom Stolicom. Odbor bi želio osigurati prvenstvo prava Konvencije kako bi se spriječilo nazadovanje u područjima kao što su: pristup spolnom i reproduktivnom zdravlju, uključujući pristup sigurnom pobačaju i kontracepcijskim sredstvima; spolni odgoj primjeren dobi; te davanje prvenstva obitelji a ne ženama kao nositeljicama prava pojedinca.

9. Odbor poziva državu stranku da poduzme mjere, uključujući i zakonodavne, kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita i time spriječilo da sociokulturalni stavovi, uključujući i one vjerskog podrijetla, predstavljaju prepreke potpunom ostvarivanju ženskih prava.“

Nadalje:

“31. Odbor poziva državu stranku da:
(a) Osigura da korištenje prigovora savjesti ne spriječi neometan pristup žena uslugama skrbi o reproduktivnom zdravlju, osobito skrbi pri pobačaju i poslije pobačaja, kao i kontracepcijskim sredstvima;
(b) Osigura opće pokrivanje pobačaja i suvremene kontracepcije iz sredstava Zavoda za zdravstveno osiguranje;
(c) Osigura dostupnost i pristupačnost suvremenih oblika kontracepcije i reproduktivnih usluga svim ženama, uključujući skupine žena koje su u nepovoljnijem položaju; te
(d) Omogući odgovarajuće mjere zaštite kako bi osigurala da se medicinski postupci vezani uz porođaj podvrgnu objektivnoj procjeni nužnosti i da se oni provode u skladu s odgovarajućim standardima skrbi te poštujuci autonomnost žene i zahtjeve informiranog pristanka; te da uvede mogućnost porođaja kod kuće za žene koje žele odabrati takvo okruženje porođaja.”

Očekujemo da Ustavni sud neće prihvatiti prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodu odlučivanja o rađanju djece s Ustavom, podnesenog 1991.g od strane udruge Hrvatski pokret za život i obitelj jer je isti u suprotnosti s čl. 3 Ustava kojim je jednakost, ravnopravnost spolova i poštivanje ljudskih prava proglašeno najvišim vrednotama ustavnog porekta Republike Hrvatske i temeljem za tumačenje Ustava.

Zabrinute, zbog sve češćih napada na ljudska prava žena, mi članice ŽMH tražimo da Ustavni sud sagleda posljedice sklapanja ugovora između Svete stolice i Republike Hrvatske, te da izradi posebno izvješće, sukladno čl. 129 al. 5. Ustava RH o ovom pitanju tj. o načelnom pitanju sukladnosti tih ugovora s Ustavom RH, završava Ženska mreža u svom priopćenju.

26.12.2015. (15:27)

Papa osnivaču La Republice uputio otvoreno pismo: Bog će ljudima koji u njega ne vjeruju oprostiti sve, ako prate svoju savjest

26.12.2015. (15:14)

Donose ga magarcima

Najsporiji Internet u Europi – u Crnoj Gori, Albaniji i Hrvatskoj

Građani Švedske ima najbrži internet u Evropi od 17,5 megabita u sekundi, a očekivano najbrži internet na svijetu imaju građani Južne Koreje od čak 20 megabita. Što se Europe tiče, brzina crnogorskog interneta je 4,6 megabita što ga čini najsporijim na kontinentu. Potom slijedi Albanija sa 5 megabita, Hrvatska ima 5,5 megabita dok u susjednoj BiH on iznosi 5,7 megabita. Najmanje brzine interneta na svijetu imaju Kongo (1,1 megabit), Egipat (1,7 megabita) i Alžir (2,4 megabita). Value Nomad

26.12.2015. (15:10)

U Zagrebu u utorak i srijedu prve Sportske igre redovnica

26.12.2015. (14:27)

Osim sarme, ona je zauvijek dobra

Koliko se dugo može čuvati hranu?

Ostatke od ribe i ribljih jela može se pojesti još sutradan, ali već nakon dva mogu se razviti bakterije pa takvu hranu treba baciti, osobito ako nije bila u hladnjaku ili pak pravilno konzervirana. Meso se može čuvati do pet dana, ali isključivo prekriveno folijom ili u zasebnim posudicama u hladnjaku. Jedenje povrća drugi ili treći dan nakon što je pripremljeno ne može naškoditi, ali treba se čuvati bakterija koje nastaju ako je povrće na sobnoj temperaturi. Kremasti kolači mogu stajati četiri dana u hladnjaku, a prhki 20-ak dana. Daily Mail

26.12.2015. (14:23)

LCD Soundsystem objavili novu pjesmu nakon 4 godine – božićnu tugaljku

26.12.2015. (13:49)

I to ne samo na skijaše

Božićni su dani – padaju dronovi

Male bespilotne letjelice bile su prošlog, a i ovog Božića su hit-poklon, među Amerikancima barem, piše The Verge. Umijeće upravljanja letjelicama ljudima nije baš usađeno, pa su mnogi od ovih poklona ubrzo nakon uzlijetanja završavali razbijeni u stropovima, zidovima, podovima, drveću. Inače, Amerikanci svoje dronove moraju prijaviti Saveznom uredu za aviopromet, a, s druge strane, zakon dronove štiti otprilike kao i avione, piše Gizmodo.

26.12.2015. (12:52)

Fotografije koje sumiraju godinu iza nas

26.12.2015. (12:40)

Jel znaju okopavati kukuruze?!

Dronovi će potpuno promijeniti poljoprivredu

Istraživači iz International Water Management Institutea u rujnu su na poljima kukuruza, krumpira i riže na Šri Lanki i u Ugandi isprobali upotrebu bespilotnih letjelica koje su uz pomoć svojih infracrvenih senzora tražile znakove problema na poljima. Senzori uočavaju nedostatak vode, gnojiva ili napad štetnika, 10 dana prije nego se ove probleme može uočiti golim okom. Guardian

26.12.2015. (12:36)

Istanbul: Predsjednik odgovorio muškarca da skoči s mosta, obećao mu pomoći

26.12.2015. (12:16)

Postoji konzumerizam, i postoji humanitarizam...

Humanitarne akcije za Božić: Novac mladima bez roditelja, hrana…

Stotinjak Osječana sudjelovalo je u Božićnoj utrci za djecu iz Centra za odgoj i obrazovanje Ivan Štark. Mađari su im napravili gigantsku čokoladu, od 10.000 kockica, čije komade su ljudi kupovali u humanitarne svrhe, a novac je išao mladima koji punoljetstvom izlaze iz sustava skrbi državnih i javnih ustanova. Riječka udruga Rijeka ljubavi podijelila je preko 900 paketa ugroženim obiteljima (oko 4.000 osoba, paketi podijeljeni u 4 dana). Zagrebački Caritas podijelio je 3959 paketa prehrambenih i drugih proizvoda, oko 30 tona kruha i peciva, 12 tona jabuka i 3,5 tone mandarina, ukupne vrijednosti dva milijuna kuna. T-Portal

26.12.2015. (12:09)

Orešković u Tevi imao plaću od oko milijun dolara bruto

26.12.2015. (11:22)

Moj TV podsjetnik

Šest programa subotom

11:50 Ljubav ili smrt (5,8), HTV2
12:43 Animatik, HTV3
13:15 Gremlini 2: Novo leglo (6,3), RTL
14:01 Donovanov greben (6,9), HTV3
14:20 Noa (5,8), Nova TV
14:22 Imela nad Manhattanom (6,2), HTV2
15:08 Dnevnici jedne dadilje (6,2), HTV1
15:46 Odmazda (6,6), HTV3
15:59 Zagonetni dječak (6,9), HTV2
16:55 Niko 2 (5,8), RTL
20:00 Hobit: Neočekivano putovanje (7,9), RTL
20:06 Prosjaci i sinovi (9,3), HTV3
20:10 Noć i dan (6,3), Nova TV
21:02 Monte Walsh (7,1), HTV3
21:52 Naoružani propovjednik (6,8), HTV1
22:10 Salt (6,4), Nova TV
22:13 Uhvati božićnu zvijezdu (6,3), HTV2
22:40 Stop Making Sense (8,4), HTV3
22:55 Zubić vila (5,0), RTL
23:50 Najluđi Božić (8,5), Nova TV
00:05 Deseta žrtva (6,7), HTV3
01:30 Rio Lobo (6,8), HTV1
01:30 Blesavi Božić Harolda i Kumara (6,3), Nova TV
01:34 Ponovni susret (6,5), HTV3
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

26.12.2015. (10:57)

600 medicinskih sestara i 150 laboratorijskih tehničara prijavilo se za posao u splitskom KBC-u, prijave i iz Slavonije

26.12.2015. (10:55)

U utorak - jeftinije gorivo

Video: Rusi na granici Iraka i Turske snimili – 12.000 cisterni

Rusi su na tursko-iračkoj granici snimili gotovo 12.000 naftnih tankera, objavio je Glavni stožer ruske vojske. 11.775 tankera i cisterni s obje strane tursko-iračke granice snimljeno je u blizini Zakhoa (grad u Iračkom Kurdistanu). Ruske su zračne snage dosad u Siriji uništile oko 2.000 tankera koje islamisti koriste za prijevoz nafte. RT, B92, Yahoo News

26.12.2015. (10:39)

Radiohead objavili pjesmu koja je trebala biti u posljednjem filmu o Jamesu Bondu

26.12.2015. (09:57)

Skupljaju se kaucije...

Srbija: 79 osoba uhićeno zbog korupcije, među njima 7 bivših ministara

U Srbiji je okončana velika akcija protiv korupcije u kojoj je uhićeno 79 osoba, od čega je 7 bivših ministara. Uhićeni su zbog korupcije u 20 različitih slučajeva, a šteta se procjenjuje na oko 100 milijuna eura. Među privedenima je i Slobodan Milosavljević, nekadašnji ministar trgovine, turizma i usluga u vladi Mirka Cvetkovića, koji je premijer bio u vrijeme vladavine predsjednika Borisa Tadića. Navodno je uhićen i poznati poduzetnik Željko Žunić. Blic

26.12.2015. (09:47)

Al, od onog izdajice snijega - ništa!

Do ponedjeljka sunčano i toplo, od utorka hladnije, za Novu – minus 5

Ovako krasno sunčano i relativno, za ovo doba godine, toplo vrijeme zadržat će se još do ponedjeljka, dok će od utorka temperature, i noćne i dnevne, padati prema i ispod nule, a bit će i oblačnije. Najhladnije će biti baš za Staru i Novu godinu – za Zagreb se prognozira -7, za Split 0 stupnjeva, za Rijeku 1, za Osijek -5, dok bi na Plitvicama npr. trebalo biti – minus 10. Inače, najhladnija zima u Hrvatskoj u doglednoj prošlost bila je ona 1929. kad su temperature išle do -36. u Zagrebu je pao metar snijega, u Splitu 20, more između Krka i istolih otoka se zaledilo pa se do njih moglo pješke…

26.12.2015. (08:42)

Lijepo vrijeme = turisti u Istri i Dalmaciji

26.12.2015. (08:26)

Nego su broj 1!

Sindikati: Oreškoviću, ljudi nisu brojevi!

Orešković će lakše zanemariti interese običnih građana nego pripadnika krugova iz kojih dolazi: Ali dobra vijest u svemu tome je da je Tihomir Orešković otvoreni predstavnik krupnog kapitala, što je puno bolje od onoga što smo u zadnje četiri godine imali – također predstavnike krupnog kapitala, ali pod firmom socijaldemokracije, komentira sindikalist Vilim Ribić novog mandatara. “Ne bi se smjele događati reforme u kojima ćemo mi praktički postati taoci jednog poduzetničkog mentaliteta potpomognutog hladnim ekonomskim analitičarima koji zapravo u ljudima gledaju samo brojke koje im pomažu da se postigne veće i bolje rezultate”, kaže Krešimir Sever. HRT