Mirjana Dugandžija razgovara sa Vlastom Delimar - Monitor.hr
13.01.2020. (13:30)

Mali ženski razgovori

Mirjana Dugandžija razgovara sa Vlastom Delimar

Dugandžija: Nakon nekoliko godina udali ste se za drugog člana Grupe, Vladu Marteka.
Delimar: Bilo mi je teško, i Jerman i ja smo plakali kao kiša, ali ja nisam mogla ostati, podnijeti njegov alkohol. Već sam bila u drugom stanju s Vladom Martekom, a kad sam rodila, on je nekamo otišao, pa mi je pumpicu za izdajanje u rodilište donio bivši muž.
Dugandžija: Vrijeme 70-ih i 80-ih bilo je vrijeme seksualnih sloboda, paralelnih seksualnih veza… Je li to izazivalo u vašoj grupi napetosti?
Delimar: Kad sam vezana uz jednu osobu, nemam potrebe lunjati okolo. Jesam zaljubljiva, ali samo platonski. Imala sam dva braka i sada partnersku zajednicu. Doslovno sam imala ta tri muškarca u životu.
Dugandžija: Ne vjerujem.
Delimar: E, pa, sad… Vjeruj ili ne! Mnogi ne vjeruju, misle da sam imala ne znam koliko ljubavnika, avantura, ali nisam, ne zato što sam konzervativna, nego mi tako paše. Jutarnji


Slične vijesti

Danas (11:00)

Making of Make America Great Again

Goran Milić: Nije hrvatska desnica bliska Trumpu, ali isti su im neprijatelji, poput Sorosa, udruga i LGBT populacije

Bard hrvatskog novinarstva Goran Milić godinama je bio dopisnik državne televizije iz New Yorka, a upravo je Amerika u fokusu njegove nove dokumentarne serije “What’s up America”, koju od ovog tjedna gledamo na HRT-u. U idućim tjednima tako ćemo vidjeti što je doznao o američkom zdravstvu usred borbe protiv koronavirusa te građanskim nemirima i predsjedničkim izborima koji su posvadili Ameriku. Večernji donosi intervju sa Goranom Milićem.

Četvrtak (22:30)

Donald jest otišao, ali i on ima pravo glasa

Prof. Grbeša: Netko drugi može utjeloviti Trumpa

Šerif odlazi, ali ostaje njegov narativ i ne treba smetnuti s uma to da postoje drugi političari koji mogu zajahati taj val straha Amerikanaca, uvjerenih da je odlaskom Trumpa Amerika u velikoj opasnosti – kaže profesorica Marijana Grbeša u intervjuu Tportalu. Među Trumpovim biračima postoji velik strah i nisu svi oni koji su glasali za bivšeg predsjednika ‘luđaci’. Dio njih povjerovao je u njegovu priču o spašavanju radničke klase, podržavali su njegove ekonomske politike, a mnogi se Amerikanci osjećaju poniženi i isključeni zbog intelektualnog dociranja kakvo prakticira dio vladajućih demokrata. 

Utorak (21:30)

Rastanak sa suvišnim

Rene Medvešek: Teška vremena podsjećaju nas koliko malo toga nam je doista važno

“Ovakva teška vremena nam otvaraju oči za prave vrijednosti i podsjećaju nas koliko malo toga nam je doista životno važno” – kaže redatelj Rene Medvešek uoči premijere predstave ‘Gdje se kupuju nježnosti’ prema drami Monike Herceg u ZG-HNK. “Ono što u predstavi daje snagu za suočavanje sa sutrašnjicom je neposredni susret glavne junakinje s čudom života koji nastaje u njezinoj utrobi. U tom misteriju ona pronalazi nadahnuće za potpuno novi pogled na svijet oko sebe i svoju prošlost, ali i budućnost”.

18.01. (13:00)

Slovensko nacionalno blago

Silobrčić razgovara sa Žižekom: Točan odabir je da se primimo očaja i apsolutnog beznađa našeg slučaja

Napadaju me da sam previše pesimist i istovremeno da sam previše optimist. Da upotrijebim veliki termin ‘čovječanstvo’, koji ja mrzim, zaista još nije prihvatilo to što se događa. Mi još živimo u tom snu: sada imamo cjepivo, bit će sve normalno za dva, tri mjeseca… Pesimist sam u tome. Neće biti sve normalno. Ostat će posljedice toga, ekonomske, psihičke. Bit će drugi virusi, ekološke katastrofe. Trebamo promijeniti način života. Naša fiksacija je – kako se vratiti u neku normalnost. Metafora koju upotrebljavamo je: trebamo se samo probuditi iz tog užasnog sna. To se neće dogoditi… – priča Slavoj Žižek Dobroslavu Silobrčiću. Ne morate čitati druge vijesti, dovoljan vam je ovaj intervju i mirni ste za danas.

17.01. (21:30)

Mali zeleni na putu za veliko mjesto

Tomislav Tomašević: Ljevica ne može nego biti zelena

Slobodna je razgovarala s kandidatom za zagrebačkog gradonačelnika koji je objasnio svoju lijevo-zelenu politiku: Danas sve društvene politike poput znanosti i obrazovanja, zdravstva, mirovina, socijalnih usluga i slično moramo uokviriti u proces prilagodbe klimatskim promjenama i tehnološku tranziciju odnosno dekarbonizaciju. U tom smislu smatramo da ljevica ne može nego biti zelena, jer je društveni razvoj danas nerazdvojivo vezan uz podizanje otpornosti društva na izazove klimatskih promjena, i s njima vezanih promjena u načinu proizvodnje i potrošnje, migracijama i drugim dimenzijama života. 

10.01. (16:30)

Filozofija arhitekture i budućnosti

Silobrčić intervjuira renomiranog arhitekta Idisa Turata: ‘Znate li koja će biti najveća opasnost nakon covida?‘

Trebamo mir. Trebaš smiriti čovjeka jednom rečenicom, jednim svojim stavom, svojim savjetom. Ne tabletom, ne eurima, ne automobilom, ne kućom. Mir je univerzalan. Ne moraš biti vjernik. Bitno je da si duhovan čovjek. Da imaš duh. I – mir. Mir. Znate li koja će biti najveća opasnost nakon covida? To da će ljudi bježati iz gradova, na selo, a zapravo sela više i nema. Nema seljaka. Ima samo seljačina, što pak nije vezano uz mjesto boravka. Ljudi su izgubili vjeru u grad, ne samo zbog potresa, nego i zbog virusa. Tko će sad u lift ili negdje gdje je zbijeno, tijesno? Glavni je problem kako vratiti povjerenje u grad, da u gradu možeš biti i siguran i miran i izoliran. Ljudi će sada masovno bježati iz gradova, i za sto godina ćemo potpuno iskontrolirati i ono malo što je ostalo izvan grada. To je velika opasnost. Gentrificirat ćemo ne samo gradove nego i “countryside”, sela, govori arhitekt o vremenima koja dolaze. Intervjuira Dobroslav Silobrčić za Jutarnji list

05.01. (11:30)

Cijeli centar bit će na Airbnb-u

Seizmolog Fiket: Centar Zagreba ne bi izdržao potres jači od 6 stupnjeva

Da se ovakav potres [kao u Petrinji] dogodio s epicentrom u Zagrebu, bojim se da bi žrtava bilo mnogo više. Centar je grada već na 5.5 po Richteru pretrpio prevelika oštećenja, stoga smatram kako je uopće nesposoban izdržati bilo što preko 6.0 po Richteru – rekao je seizmolog Tomislav Fiket. Što se petrinjskog područja tiče, predviđa da bi moglo biti još jačih potresa, i preko magnitude od 5. Naravno, možda se neće dogoditi, ne možemo to jamčiti. Bit će sigurno potresa magnitude od 4 i jačih, a potresa od 3 po Richteru bit će jako puno. Općenito, kaže, najveća opasnost od potresa je u Dalmatinskoj zagori, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, riječkom priobalju te Zagrebu i okolici (Dnevnik.hr).

03.01. (19:30)

Siže godine

Ne znam zašto nije proglašena katastrofa. Ne mogu ljudi preko maila naručivati kontejnere

U emisiji Točka na tjedan N1 televizije gostovao je predsjednik Milanović i u intervjuu komentirao prošlu godinu. Izjavio je tako da mu je najgora u prošloj godini bila prisutnost smrti tijekom potresa koji su zadesili Zagreb, a sad i Baniju. Komentirao je stanje na terenu i nekoordiniranost službi te iznio stajalište da je premijer trebao proglasiti katastrofu te također dobiti izvršne ovlasti kako bi se procesi ubrzali, a propitivao je i predbilježbe za kontejnere putem e-maila rekavši da u mnogim mjestima nema signala te da to nije dobar sustav. Smatra da postoje nepravilnosti pri obnovi Banije nakon rata te da za to netko treba odgovarati, a osvrnuo se i na odnose s BiH rekavši da s Čovićem tijekom mandata nije komunicirao. Jutarnji list

28.12.2020. (14:00)

New age psihijatrija

Dugandžija: Intervju sa psihijatrom Milanom Košutom – raščistit će što je bitno; ovaj dan, čovjek pored mene, ljubav ako je ima

Velika je zabluda da moram biti stalno opušten. A ako nisam opušten, nešto ne valja, jer ja moram biti sretan čovjek! Povremeno, u potrazi za dobrim, pojavit će se osjećaj namirenosti, radosti, sreće, i to je život. Ali ideja vječite sreće i opuštenosti zabluda je koja vodi do razočaranja, pa i poremećaja. Ideja izbjegavanja neugode po svaku cijenu čini težim i posljedice korona-straha u kojem živimo. I dovodi do nevjerojatnih količina anksiolitika, alkohola, cigareta, droge… Intervjuira Mirjana Dugandžija za Jutarnji list

27.12.2020. (10:00)

Laku noć, džezeri

Branimir Pofuk razgovara sa Bajagom: Meni je začuđujuće koliko su ljudi uspjeli ostati normalni

  • Pišete rukom na papiru?
  • Da. Tako sam navikao i volim žvrljati i precrtavati kad nešto pogriješim, sve su mi pjesme tako dosta “ižvrljane”. Tek kad je otpjevano i snimljeno, onda unesem tekst u kompjutor. Moj prijatelj Duško Kovačević sve svoje tekstove i drame još uvijek kuca na pisaćem stroju s dva prsta, i to na onom starom na kojem se baš mora jako udarati. Mogao bi uzeti barem električni, da mu bude lakše, ali kaže da to nije isti osjećaj. Tako i ja mislim da bi drukčije zvučale pjesme kad bih ih pisao i brisao na kompjutoru. Pišem velikim slovima kemijskom olovkom i kad pogriješim, onda precrtam, tako da mogu vidjeti što sam precrtao. Večernji list