Mirjana Dugandžija razgovara sa Vlastom Delimar - Monitor.hr
13.01. (13:30)

Mali ženski razgovori

Mirjana Dugandžija razgovara sa Vlastom Delimar

Dugandžija: Nakon nekoliko godina udali ste se za drugog člana Grupe, Vladu Marteka.
Delimar: Bilo mi je teško, i Jerman i ja smo plakali kao kiša, ali ja nisam mogla ostati, podnijeti njegov alkohol. Već sam bila u drugom stanju s Vladom Martekom, a kad sam rodila, on je nekamo otišao, pa mi je pumpicu za izdajanje u rodilište donio bivši muž.
Dugandžija: Vrijeme 70-ih i 80-ih bilo je vrijeme seksualnih sloboda, paralelnih seksualnih veza… Je li to izazivalo u vašoj grupi napetosti?
Delimar: Kad sam vezana uz jednu osobu, nemam potrebe lunjati okolo. Jesam zaljubljiva, ali samo platonski. Imala sam dva braka i sada partnersku zajednicu. Doslovno sam imala ta tri muškarca u životu.
Dugandžija: Ne vjerujem.
Delimar: E, pa, sad… Vjeruj ili ne! Mnogi ne vjeruju, misle da sam imala ne znam koliko ljubavnika, avantura, ali nisam, ne zato što sam konzervativna, nego mi tako paše. Jutarnji


Slične vijesti

Prekjučer (15:30)

Moja karantena te traži

Saša Antić iz TBF-a: Naša struka jedna je od najteže pogođenih u krizi – ja razmišljam o taksiranju

“ZAMP dobar dio prihoda ostvaruje upravo od svirki, tako da je i tu velik pad, a kako tantijeme dobivaju samo autori pjesama, većina glazbenika koji žive isključivo od svirki već je potražila neki drugi posao. Ja, recimo, razmišljam o taksiranju” – rekao je TBF-ov Saša Antić u intervjuu Slobodnoj. Kaže da je zatražio pomoć od države jer je “naša struka jedna od najteže pogođenih u ovoj krizi”.

Utorak (10:30)

Onaj lockdown koji vrijedi stalno

Lauc: Covid-19 nije kataklizmički virus, treba misliti o kardiovaskularnim bolestima i dijabetesu

Gordan Lauc u intervjuu Novom listu priča o ozbiljnosti koronavirusa, ali ide korak dalje i razmišlja što nakon njega: Ovo doista nije neki kataklizmički virus koji će promijeniti našu civilizaciju te vjerujem da ćemo se na proljeće vratiti u »staro normalno«. Već negdje poslije Nove godine morat ćemo ponovo puno više misliti o metaboličkom zdravlju, kardiovaskularnim bolestima i dijabetesu, jer su i oni u velikoj mjeri uzrokovani upravo našim ponašanjem, pa bismo promjenama ponašanja mogli izbjeći puno bolesti i spasiti jako puno života. Zasigurno puno više no što ih SARS-CoV-2 može odnijeti.

Ponedjeljak (10:00)

I u mirovini pridonosi znanosti i medicini

Asim Kurjak: Danas nema dvojbe da je fetus i osoba, i pacijent

Asim Kurjak član je 7 svjetskih akademija, a posebno je ponosan na redovno članstvo u ruskoj. Pionir je perinatalne medicine te zagovornik dijaloga o pravima fetusa s obzirom na činjenicu da se bavi intrauterinom kirurgijom. Jedan je on najcitiranijih hrvatskih znanstvenika te surađuje s vrhom hrvatske i svjetske znanosti. U velikom intervjuu odgovara na mnoga pitanja, no zasigurno je najupečatljiviji odgovor na pitanje o pravima fetusa kao pacijenta i početku života pa citiramo: “Kada počinje život? Dilema je to za mnoga zakonodavstva u svijetu pa se dižu na noge konzervativci i liberali, vjerski vođe i političari, liječnici i laici, ali odgovor kada treba početi pravno štititi ljudsko biće mnoge zemlje, pa tako i Hrvatska, još uvijek nemaju. To naprosto i nije znanstveno pitanje. To je metafizičko pitanje i na to pitanje odgovor mogu zajedno dati religija, filozofija, etika, pravo, a nevolja je što svatko ima svoje vlastite kriterije. Apsurd je veći što već šezdesetak godina postoji perinatalna medicina, kojoj sam i ja dao veliki doprinos i brine se o zdravlju fetusa koji nema apsolutno nikakvo pravo.” Novi list

Ponedjeljak (09:00)

Tehnologija gura znanost u zapećak

‘Najbolje da se društvo resetira, poput računala, i da ujutro zdravije krene ispočetka’

Povodom uručivanja ordena Reda Legije časti prije tri tjedna naš molekularni biolog Miroslav Radman opisuje svoje francusko iskustvo kao bonvivanstvo u kojem se pronašao iako je imao ponude iz mnogih drugih te ponosno govori o priznanju koje je dobio ponajprije se referirajući na čast zbog koje mu je uručeno. U velikom intervjuu opisuje stanje straha i nelogičnost odnosa prema ovoj i drugim, prošlim pandemijama, ali i o općem stanju u znanosti pa izjavljuje: “Gledajte financiranje istraživanja. Nema tu financiranja iznenađenja, velikih promjena koje su bile krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Ovo sada je dosadno! Ova inženjerstva divna su, sjajne igračke za djecu, ali netko je nekako, možda nesvjesno, odlučio da ne treba investirati u znanje, da nije potrebno više znanja, nego više tehnologija. A te tehnologije ne razmišljaju same po sebi, to su oruđa, pomagala, a mi moramo imati ideju zašto ćemo upotrijebiti ta pomagala i oruđa. Izgleda da smo u deficitu ideja, deficitu stvarnih otkrića, njih u posljednjih 40, 50 godina nije bilo.” Večernji list

20.10. (13:30)

Glas zdravoga

Radman: Strah tjera u ekstremne mjere koje su loše za zdravlje i za gospodarstvo

“Višak opreza obično košta manje od manjka opreza, ali ne uvijek. Otrežnjujuće djeluju usporedbe. Na primjer, možemo vjerovati da je do sada u Hrvatskoj deklarirano oko 350 smrtnih slučajeva uzrokovanih COVID-om. Nemoguće je znati koliko bi od tih žrtava, najčešće starih i već bolesnih ljudi, bilo umrlo i bez koronavirusa!” – rekao je akademik. Dodaje da u prometu godišnje umre sličan broj ljudi – “usporedite sami reakcije društva na ta dva (COVID-19 i promet) izvora mortaliteta i morbiditeta. Spominjem ovo samo radi vježbanja razuma i relativizacije, s ciljem da preživjelima život bude lakši. Ja bih investirao prvenstveno u kvalitetno razmišljanje, stjecanje znanja (kvalitetno znanstveno istraživanje) i ponajviše – zdrav razum!”. Slobodna Dalmacija

19.10. (11:00)

Zatvaranje poglavlja

Pofuk: Jergović u životnom intervjuu otkriva zašto je prešao u Večernjak – Nedjelja me oduševila

Ne mogu dići ruke od novina. Na knjigama i novinama sam odrastao, na tekstu i na pripovijedanju priča. Pripovijedanje za jedan dan, ono što je bit novina, ne samo da je od novina starije, nego je starije i od novinarstva. Od toga se ne može odustati, jer bi to bilo odustajanje od čovjekove prirode i od njegove civilizacije. Naravno da to nije pitanje puke egzistencije. Uostalom, nisam ja pisac samo iz tog jednodnevnog žanra, niti je preživljavanje za nekog tko je bez djece i dugova tako dramatična stvar. Meni novine trebaju da bi u meni preživjela iluzija o zajednici, a zajednici trebaju novine da bi uopće bila zajednica. Intervjuira Branimir Pofuk za Večernji list

18.10. (19:00)

Mali dnevni razgovori

Mirjana Dugandžija intervjuira Nadu Gašić

Nada Gašić objavila je dva romana, “Mirna ulica, drvored” (2007) i “Voda, paučina” (2010), s krimi fabulom, za koje je dobila najznačajnije hrvatske književne nagrade.
– Što će biti s nama u koroni?
– Nisam sigurna da ćemo izdržati tu udaljenost, fizičku odvojenost jedni od drugih. Prazne dvorane? Pa kazalište nije samo predstava, nego sve ono prije i poslije kada treba vidjeti i biti viđen, družiti se, izmijeniti dojmove ne samo o predstavi… Čovjek je socijalna životinja. Svjesna sam da je to malograđanski stav, ali ja od njega ne bježim! Volim dobre koncerte klasične glazbe u Lisinskom, Glazbeni zavod… Što će biti s njima? Ne propuštam nijednu izložbu… Volim otići u Ljubljanu, Beč, u Albertinu, ali obično opominjem samu sebe: “Pogledaj prvo što ima u Zagrebu.” A sada? Još ne osjećam klaustrofobiju, ali osjećam klauzofobiju.
– Klauzo…?
– Strah od zaključanosti…
Razgovarala Mirjana Dugandžija, objavio Jutarnji.

18.10. (11:00)

All You Need Is Love

Silobrčić razgovara sa Filipom Šovagovićem: Gluma je momčadska, kolektivna disciplina

– Imate novu obitelj…
– Sad nas je već pet. To jest nova obitelj: pas Zigi, dvije kćeri, Roza i Klara, Nina i ja. Pet. Pa naše mame… To je neka nova snaga. Cijeli taj sistem života i ovog planeta vjerojatno će postati virtualan. Osim – ljubavi. To se neće moći odigrati virtualno. Što se tiče ljubavi, Nina i ja smo onaj najstaromodniji par. To je ono kad ne možeš izdržati ni tri sekunde da ti nema žene…
– Što je sreća?
– Sreća je ljubav. Ljubav je sreća. Treba znati živjeti. Mnogi ljudi žele da im se život promijeni. Ja ne. Zadovoljan sam. Sreća je u malim stvarima. Jedino je ljubav velika, ogromna stvar.
Sluša i pomalo pita Dobroslav Silobrčić, priča Filip Šovagovać, za Jutarnji.

11.10. (21:30)

A da se udružimo?!

Hrvoje Hribar: Najbolje scene seksa snimaju katolici i Japanci…

“… Japanci jer im je to nešto normalno, katolici jer im je seks tabu i stres i drama”, kaže redatelj Hrvoje Hribar u intervjuu s Mirjanom Dugandžijom. Aktualni problem Hrvatske danas – “Hrvatska kasni s idejama i planovima, s koordinacijom, s odlukama, s proizvodnjom davno odobrenih filmova… Imamo talentiranih autora i dobrih naslova. Kao što imao talentirane košarkaše, što ne znači da imamo košarku”. Odnos prema prošlosti – “jedinstveni smo u Europi po razini zapuštenosti. To je valjda hrvatska potreba da se zaboravi, potisne, možda i ideološka omraza prema svemu što je nastalo prije 90.”.

11.10. (18:30)

Jabučni otac

Appleov Ivan Krstić: Jedne večeri poslao sam mejl Jobsu, iduće jutro su me nazvali, za tjedan dana sam se preselio

Ivan Krstić jedan je od ključnih Appleovih ljudiarhitekt sigurnosti njihovih proizvoda, a Večernji je u intervjuu s njim ispričao Krstićevu životnu priču od Zagreba, preko MIT-ja i Harvarda do Applea. Nedavno je ponudio nagradu od milijun dolara hakerima da nađu rupe u Appleovu sigurnosnom sustavu – “ako istraživač uspije i pokaže nam kako može hakirati sustav, nešto ćemo naučiti od njega, a to nam omogućava poboljšati sustav i izgraditi bolji”. Motivaciju za nove projekte dobije tako što “svako jutro sam sebi kažem: Bolji svijet je moguć, ali ga nitko neće izgraditi umjesto nas. I onda krenem na posao”. Da bi se opustio – roni: “Kad sam duboko u oceanu, osjećam neki izvanzemaljski mir”.