75.000 kućanstava morat će izbaciti turbo-plinske bojlere - trošak 13.000 kuna - Monitor.hr
21.09.2018. (11:30)

Skuplje grijanje

75.000 kućanstava morat će izbaciti turbo-plinske bojlere – trošak 13.000 kuna

EU je 2013. zabranila prodaju turbo-plinskih bojlera, kakvih u Hrvatskoj ima 75.000 kućanstava, najviše u Zagrebu i Osijeku, a dotrajale se mora mijenjati kondenzacijskim bojlerima. Prijelaz međutim nije jeftin – npr. u zgradi od četiri stana prijelaz na kondenzacijsku tehnologiju znači trošak od oko deset tisuća kuna samo za bojler, dok prilagodba dimnjaka visine 12 metara košta još oko 13,5 tisuća kuna (kad jedan stanar mijenja bojler moraju ga mijenjati svi, zbog promjena na dimnjaku). Drugo rješenje kojem pribjegavaju vlasnici starih bojlera koji se pokvare je da se griju na struju, što je dugoročno skuplje. Treće je kupovina turbo-bojlera, novih ili rabljenih, u Srbiji ili BiH. Novi list


Slične vijesti

Jučer (16:00)

Više od jednog mjeseca radiš za grijanje

Radnik na minimalcu za pokriće godišnjeg troška energije treba raditi 37 dana

Iz analize Europskog sindikalnog instituta (ETUI), neovisnog istraživačkog centra ETUC-a, proizlazi da je oko 9,5 milijuna zaposlenih ljudi već imalo poteškoća s plaćanjem računa za energiju i prije no što je kriza započela. Sada su, pak, troškovi plina i električne energije diljem Europe porasli za 38 posto u usporedbi s prošlom godinom. Prema ETUC-ovim podacima, broj dana koje osoba na minimalnoj plaći treba raditi kako bi platila račun za energiju drastično je porastao u nekim zemljama. Ističu Estoniju (+26 dana), Nizozemsku (+20 dana), Češku (+17 dana) i Latviju (+16 dana). U četiri zemlje – Slovačkoj, Grčkoj, Češkoj, Italiji – prosječni godišnji račun za energiju također je sada veći od mjesečne plaće radnika koji zarađuje prosječnu plaću. Faktograf

Jučer (12:00)

Blaga zima, nekima

Muke po grijanju: najbolje će proći kućanstva priključena na toplane

Prema Tportalovoj računici, u ovoj sezoni najpovoljnije će se grijati kućanstva priključena na gradske toplane pod ingerencijom HEP Toplinarstva (Zagreb, Osijek, Sisak, Velika Gorica, Samobor). Zahvaljujući Vladinim subvencijama, cijena kilovata toplinske energije u HEP Toplinarstvu zamrznuta je na razini od oko 0,25 kuna/kWh, što znači da za 20.000 kilovata energije godišnje treba utrošiti 5000 kuna. No treba naglasiti da se cijene gradskih toplana razlikuju. U nekim gradovima cijene kilovata penju se do 0,4 kune po kilovatu pa trošak skače na 8000 kuna godišnje. I potrošači koji imaju etažno grijanje na gradski zemni plin izbjegli su cjenovni udar zahvaljujući mjerama Vlade. Uz ograničenje cijene plina, godišnji trošak grijanja iznosi oko 9200 kuna, što je i dalje povoljnije od većine drugih energenata.

23.09. (21:00)

Hladniji pogon

Čeličane u EU gase peći zbog skupe energije: Prijeti zima deindustrijalizacije

Ljetno održavanje obično ograničava proizvodnju na oko 80 posto kapaciteta, ali Hallemans kaže da koriste otprilike polovinu, još od lipnja, nakon što je Rusija naglo Europi smanjila opskrbu plinom, podigavši ionako napuhane cijene na nove rekordne razine. U Europi je udio čelika iz uvoza, većinom iz Azije gdje su cijene energije daleko niže ali su emisije ugljika više, porastao s 20 do 25 posto u 2020. i 2021. na 40 posto u ovoj godini, dosegnuvši u proteklim tjednima vrhunac od oko 50 posto. U Njemačkoj industrija čelika suočava se zbog poskupljenja energije s dodatnih 10 milijardi eura troškova, oko četvrtine prosječnog godišnjeg prometa sektora, a valja im dodati i troškove zelene tranzicije EU. Index

30.08. (01:00)

Nosit će se dupli džemperi i spavat će se pod dva popluna

Europa se priprema za zimu: Manje grijanja, kraće tuširanje i bez noćne rasvjete

Dok Kremlj smanjuje isporuke plina, a prekidi rada elektrana dodatno stežu opskrbu energentima, Europa nema drugih mogućnosti nego smanjiti potražnju. Njemačka je tako izloženija posljedicama nego neke druge države s obzirom da se gotovo polovica domova po pitanju grijanja oslanja na plin. U Njemačkoj slijedi zabrana grijanja privatnih bazena, snižavanje minimalne uredske temperature na 19 stupnjeva, zabrana vanjske rasvjete za zgrade i spomenike te povećavanje energetske učinkovitosti u javnim i privatnim zgradama. Slične su, ako ne i iste, mjere poduzele i druge članice Europske unije. Francuzi za cilj imaju do 2024. godine smanjiti potrošnju energije za 10 posto, a Talijani će također smanjivati temperature zimi i skraćivate sate grijanja domova. Njih će slijediti i Španjolci, dok će Švicarci i Skandinavci za sad donijeti preporuke za svoje građane. Lider

15.07. (20:00)

Mene briga, grijem se na drva

EU traži da se na zimu grijemo na najviše 19 stupnjeva

Europska komisija sljedeći tjedan trebala bi zatražiti od zemalja EU da smanje grijanje i hlađenje javnih zgrada i ureda kako bi smanjili opću potražnju za plinom, piše Jutarnji. Opskrba ruskim plinom mogla bi biti u potpunosti prekinuta, a očekuje se da će Komisija potaknuti vlade 27 zemalja da postave ograničenja na količinu plina koju koriste javne zgrade, uredi, trgovački centri. Za optimalno korištenje energenata preporučit će pravila koja zahtijevaju da se javne zgrade griju na najviše 19 stupnjeva Celzijevih ili hlade klimatizacijskim jedinicama postavljenim na temperaturu ne nižu od 25 stupnjeva.

05.07. (11:00)

Čuvat će dovoljno tople vode da se njome napuni 350.000 kada

Čelična termosica u Berlinu bit će najveće skladište topline u Europi

Toranj smješten u industrijskoj zoni nadomak obala berlinske rijeke Spree opskrbljivat će tamošnje domove toplinom koristeći metodu koja podsjeća na termos boce. Visok otprilike 45 metara, ovaj toranj sadržavat će 56 milijuna litara tople vode. Kad bude dovršeno krajem godine, novo postrojenje u elektrani Reuter bit će najveće europsko skladište topline. No ne za dugo jer se slično, još masivnije “termos postrojenje” planira graditi u Nizozemskoj. “To je ogromna termosica koja nam pomaže da pohranimo toplinu kada nam nije potrebna”, objašnjava Tanja Wielgoss, izvršna direktorica tvrtke Vattenfall Wärme Berlin AG. “a onda je možemo otpustiti kad ju budemo trebali.” Bug

21.02. (09:00)

Najradije se ložim na ljubav

Na što se najviše isplati grijati?

Izračuni energetskih stručnjaka pokazuju da za solidno grijanje osrednje toplinski izolirane kuće ili stana od stotinjak kvadrata godišnje treba potrošiti oko 20.000 kilovata energije. Trenutno se najpovoljnije griju potrošači priključeni na zagrebačke toplane pod ingerencijom HEP Toplinarstva. Cijena kilovata energije iz toplane sa svim nametima kreće se oko 0,25 kuna, što znači da za 20.000 kilovata energije treba utrošiti 5.000 kuna. Potrošači koji koriste gradski zemni plin izbjegli su velik cjenovni udar zahvaljujući mjerama Vlade. Kada se uzme u obzir projicirani rast cijene plina na 38 lipa po kilovatu, godišnji trošak grijanja penje se na 7.600 kuna. Za ogrjevno drvo i pelete treba izdvojiti 8.000 kn, a za grijanje je lož ulje, čija je cijena trenutno 6,82 kune po litri, pa za mirnu sezonu grijanja treba osigurati 13.695 kuna. Za grijalice ili radijatore na struju godišnja potrošnja penje na 16.600 kuna. Tportal

17.02. (13:00)

Toplotna pumpa, peleti...

Koja je moguća zamjena za plinsko grijanje i je li isplativa?

Zbog rasta cijena plina mnogi razmišljaju o alternativnom načinu grijanja. Jedna je opcija kotao na drveni pelet, no osim velikih ulaganja, problem je i skladištenje peleta. Druga, možda bolja opcija, je grijanje toplotnom pumpom. Toplotne pumpe izvlače toplinu iz okoline, koja se može nalaziti u zraku, vodi ili zemlji. Uz pomoć dobivene energije rashladno sredstvo se isparava u izmjenjivaču topline i zatim komprimira. Rashladno sredstvo se zagrijava, te dovodi do zagrijavanja vode do željene temperature i zatim se ponovo kondenzira. Potom taj ciklus počinje ponovo. DW

31.10.2021. (15:00)

Jer za zimu ipak nije dovoljna ljubav da vas dobro grije

11 savjeta za štedljivo grijanje doma

Krenula je sezona grijanja, a portal Savjeti donosi 11 prijedloga kako štedljivo grijati dom, ali i dobro pripremiti za sezonu grijanja.

  1. Pozvati ovlaštenu osobu da pregleda instalacije za grijanje
  2. Pozvati dimnjačara
  3. Voditi računa o veličini peći na drva s obzirom na prostor
  4. Veći bojler nego što vam treba troši više energije
  5. U prostorijama u kojima ne boravite preporučljivo smanjiti grijanje ili ga čak ugasiti
  6. Termostat – bolje imati digitalni nego analogni
  7. U periodu kada se ne grije, dobro je odzračiti radijatore
  8. Redovito čistiti radijatore
  9. Ne zaklanjati radijatore namještajem i zavjesama
  10. Otvore na vratima mogu se začepiti pur-pjenom ili silikonom, gumenim trakama…
  11. Postaviti samoreflektirajuću foliju iza radijatora, tako se sprečava gubitak topline
17.11.2020. (10:00)

Toplana pali grijanje u 6, gasi u 22 sata, ali to se može i promijeniti, kao i temperaturu