U konkurenciji je s Ribarskom lukom Brižine i Kompleks studentskog doma Sveučilišta u Dubrovniku, Trg poljana u Šibeniku, te šibenski Centar za nove tehnologije i poduzetništvo Trokut. Od poslovnih projekta konkurira i SEECEL centar u Zagrebu.
Neki stručnjaci razmišljaju unaprijed te postavljaju pitanje kako bi mogao izgledati život u doba postklimatskih promjena. Iz inovacijske arhitektonske tvrtke W-Lab projektirali su samoodržive kuće s niskim utjecajem na pustinjsku klimu i okoliš. Projekt se fokusira na zaštitu određenog opsega prostora okoliša radijalnom raspodjelom životnih jedinica i biljaka otpornih na sušu, stvarajući prepreku koja nudi zaklon i udobnost. Aerodinamički oblik kabina smanjuje trenje vjetra i poboljšava stabilnost, također minimizirajući zvukove, vibracije i eroziju mjesta. S trenutnim trendom emisije CO2 i porastom temperatura, budući arhitektonski prijedlozi za život morat će se nositi s ekstremnom klimom i aktivno raditi kao proizvođači resursa, a ne pasivni potrošači. Green
Ova kuća u Poljskoj arhitekta Roberta Koniecznyja ima pokretni vanjski životni prostor koji se miče k sobama s obje strane vrta. Domidizajn…
U Japanu kao seizmički vrlo aktivnoj zemlji došli su na neobičnu ideju arhitekture koja bi prkosila gravitaciji i tako smanjila mogućnost od štete i žrtava u potresu. Ključ je u konstrukciji temelja koji ne bi nužno bili učvršćeni za površinu na zemlji, već bi za to poslužila posebna podloga koja bi sadržavala senzore i novu tehnologiju koja bi analizirala i “predosjetila” seizmičku aktivnost te omogućila zgradi da “lebdi”(Trending News). Tvrtka koja je te kuće dizajnirala izvela je nekoliko studija i eksperimenata kako bi potvrdili da je izgradnja takvih kuća ne samo moguća, nego i vrlo ekonomična i ne toliko skupa za izgradnju. Isto tako je sa “plešućim” zgradama koje su pričvršćene na platformi koja se za vrijeme seizmičkih aktivnosti pokreće i uz to sačuva zgradu koju drži.
U Veneciji se održava Bijenale arhitekture na kojem je predstavljena zanimljiva nastamba od bambusa i rukom vezenih tkanina. Inspiracija za dizajn je medžlis, tradicionalno islamsko/nomadsko mjesto okupljanja, na kojem se raspravljalo o temama važnim za zajednicu. Arhitekti su Simón Vélez i Stefana Simic iz Kolumbije. Dezeen…
Danas počinje 17. po redu Bijenale arhitekture u Veneciji, a Hrvatsku predstavlja tim arhitekata pod vodstvom Idisa Turata. Okosnica hrvatskog paviljona je industrijsko naslijeđe iz Rijeke, a predstavlja ga više od tri tone težak stoljetni bunker. Uz bunker, u paviljon “Togetherness/Togetherless” doputovali su i drugi riječki ready-madeovi industrijskog podrijetla. Odnos zajednice i pojedinca, krov kao krov nad glavom, koji zapravo čini tu zajednicu, načinjen od rekonstruirane potkonstrukcije barke, pojedinac kao soba za pojedinca u bunkeru i trup broda iz brodogradilišta 3. maja, također rekonstruirana priča, rekla je Ida Križaj Leko, autorica izložbenog postava (HRT). Naš je paviljon konceptom i idejom odgovor na temu bijenala “How will we live together” kustosa Hashima Sarkisa. (Super1)
Američki umjetnik Doug Aitken dizajnirao je kuću Mirage od zrcala, tako da odražava ono što se događa u okolišu. No njegova se vizija našla na meti kritičara zbog reflektirajućeg izgleda jer bi se ptice mogle zabijati u nju. 24sata…
Mies van der Rohe je najvažnija europska nagrada za arhitekturu, koja se dodjeljuje svake dvije godine, a hrvatski kandidati ove godine su: Kino Urania u Zagrebu, Grand Park hotel u Rovinju, potom osnovna škola Ivanja Reka, Vinarija i hotel Roxanich u Motovunu, Četiri kuće za četiri brata kod Zadra, Vinarija Galić u Kutjevu, centar Seecel u Zagrebu, Trg Poljana u Šibeniku, Seosko domaćinstvo na Hartovskom vrhu, te Trg tradicijskih obrta u Varaždinu. Jutarnji
Poznata stara kuća na zagrebačkim Sveticama obnovljena je, njen prizemni dio, bez ikakve veze s ostatkom kuće i to bez obzira na činjenicu što je kuća predviđena za rušenje. Upravo taj prizemni stan bio je na prodaju za 60.000 eura, a prodavač je bio objavio da je kuću truba rušiti. Telegram piše o neobičnom slučaju.
Art. pic.twitter.com/pINpY10dgo
— Marko (@mlinka) January 15, 2021
Svima treba osigurati dom nad glavom, ali treba li ulagati javni novac u obnovu onih sela za koje je jasno da nemaju budućnost? – rekao je Nikša Božić, predsjednik Odbora za urbanizam Hrvatske komore arhitekata. Njegov kolega Tonči Čerina, dopredsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, naglašava važnost da arhitekti govore i ono što se nerado čuje: ne treba ići s obnovom svega, nego samo onoga što je opravdano i potiče daljnji život (Jutarnji). Nije da su arhitekti samo antiprotivni – dogovorili su osnivanje mobilnog banijskog ureda tako da budu stalno prisutni u Sisku, Petrinji, Glini…