Bastl – arhitekt koji je majstorski oblikovao centar Zagreba - Monitor.hr
19.08.2022. (07:00)

Serbus, dragi Bastl moj

Bastl – arhitekt koji je majstorski oblikovao centar Zagreba

Danas povijesno gradsko središte ne možemo zamisliti bez Dolca, smatramo ga kulturnim dobrom, no malo tko poznaje povijest grada toliko dobro da bi znao zašto je taj golemi arhitektonsko-urbanistički zahvat u povijesno središte, na kraju ipak ostao nedovršen. I tržnica Dolac i zgrada Rado, kao još tridesetak zgrada javne namjene u Zagrebu, uz neke privatne vile, djelo su najpoznatijeg arhitekta secesijskog Zagreba, Vjekoslava Bastla. On je bio osebujna ličnost, arhitekt koji je svojom vizijom, originalnošću i majstorskim oblikovanjem dao nemjerljiv doprinos centru Zagreba kakvog danas poznajemo. Začudno je, da u istom tom Zagrebu nije zaslužio ni ulicu sa svojim imenom. Nadajmo se, da će neki marni ljudi, pregaoci i poznavatelji baštine, u budućnosti ovu nepravdu ispraviti. Jacqueline Bat za Autograf


Slične vijesti

20.11. (13:00)

Betonska spavaonica

Mamutica će uskoro navršiti 50 godina, u njoj živi najmanje 5000 ljudi u 1169 stanova

Mamuticu projektirali su arhitekti Nevenka Postružnik i Đuro Mirković, u njoj živi najmanje 5000 ljudi u 1169 stanova i šest ulaza velike Mamutice te još tri ulaza male, a u podzemlju i prizemlju nalaze se 256 garaža te 24 lokala. “Prednost života u Mamutici je to što se sve što mi treba nalazi u blizini. Doslovno na pljunomet su nam dućani, ljekarne, knjižnica, pošta, kulturni centar, kafići, pekare, uvijek otvoreni kiosk… Za obitelji s djecom ili one s ljubimcima prednost je puno zelenila, parkova, škola, vrtića… Djece je u Mamutici puno pa im je socijalizacija od najranije dobi lakša no što je bila meni koja sam odrastala u centru”… priča stanovnica. Večernji

31.10. (15:00)

Kvalitetno i lijepo, a ne bilo kakvo

Arhitekti: Zakon o prostornom uređenju je loš, imat će nesagledive posljedice. Traže najkvalitetniju, a ne najjeftiniju ponudu

Nedavnom Uputom koju je izdalo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine dodatno je sužen opseg primjene arhitektonsko-urbanističkih natječaja u Hrvatskoj. Ovime se izravno utječe na kvalitetu budućih investicija, a samim time i na kvalitetu izgrađenog prostora i vrsnoću arhitekture. Arhitekti traže uvođenje obveze provedbe javnih projektnih natječaja za odabir najkvalitetnijeg rješenja umjesto odabira kriterijem ekonomski najpovoljnije ponude. Index

28.10. (10:00)

Može se trest koliko hoćeš

Uz pomoć 3D printera napravili kuću koja može izdržati potres od 9 po Richteru

Kako bi izgradio kuću od 49 četvornih metara, COBOD International, dobavljač 3D pisača, udružio se s danskom arhitektonskom tvrtkom 3DCP Group. Zajedničkim snagama tako su uspjeli napraviti kuću zidova visokih tri metra, i to u samo 26 sati tijekom sedam dana. Krov kuće od palminog lišća podsjeća na “palape” – nastambe sa slamnatim krovovima – koje se mogu naći diljem Srednje Amerike: jeftini su, pružaju toplinsku izolaciju i prikladni su za seizmička područja budući da su napravljeni od fleksibilnog materijala. Green

14.08. (18:00)

Arhitektura arhitektima

Arhitekt Grgić: Odluke o obnovi pogrešno je donositi u stranačkim uredima

Ne samo obnovu Zagreba, nego i Banovine i cijelog društva. Uspješne procese obnove nekoliko smo puta započeli u 19. i 20. stoljeću i kao društvo imamo u svojim temeljima te kompetencije. No bitna je razlika u tome što je u razdoblju prijelaza iz 19. u 20. stoljeće mnogo toga ovisilo o genijalnim i visoko motiviranim pojedincima, koji su se nametnuli svojim talentom i upornošću, a u naše doba ovisi prvenstveno o sustavu. Danas je teško zamisliti pojavu jednog Viktora Kovačića koji je u teškim okolnostima, kao odgovor snažnim utjecajima Austro-Ugarske Monarhije, utirao put hrvatskoj modernoj arhitekturi. Dogodio se paradoks da smo uspostavom državne samostalnosti izgubili iz vida snažnu polugu arhitekture koju ona donosi u stvaranju funkcionalne zajednice izgrađene na jednakosti i pravednosti, mada su sami temelji našeg nacionalnog identiteta arhitektonski. Arhitekt Antonio Grgić za Nacional.

31.07. (12:00)

Bi li tko htio tamo živjeti?

Stack Rock Fort: Napušteni otok s utvrdom iz viktorijanskog doba

Utvrda Stack Rock nalazi se na otočiću u jugozapadnom dijelu Walesa. Izgrađena sredinom 19. stoljeća, odavno je napuštena, a posjećuju je samo galebovi, dok po njoj prodiru biljne vrste. BBC donosi reportažu nedavnog posjeta fotografa, koji ju opisuje kao svojevrsnu vremensku kapsulu, s obzirom na netaknutu infrastrukturu zdanja. BBC

12.06. (16:00)

Street art ili trash art

Zrinka Paladino: “Nadrealna interijerizacija eksterijera” ili tek “farbuckanje tepihića” po Zagrebu

Zrinka Paladino se na svom blogu gnjevno osvrnula na crtanje tepiha po Martićevoj i sličnim grafičkim intervencijama u Zagrebu: Svim pametnim ljudima želja je ista – da gradske vlasti funkcioniraju i da njihovi gradovi napreduju. Osobno se pritom, kao dugogodišnja zagrebačka konzervatorica koja prati suvremenu umjetnost i podržava njezino implementiranje u javne prostore i kulturna dobra, gotovo svakodnevno pitam kamo smo se to mi Zagrepčani u posljednje vrijeme zapravo uputili. Kiša i potplati prolaznika brzo su učinili svoje te taj “tepih” ofucali do razine negledljivosti, pa je, valjda, došlo vrijeme i da ga njegove „tkalje“ o svom trošku u cijelosti očiste s pješačke plohe. Odakle uopće ideja oslikavanja asfalta motivima “tepiha”, što god se njima navodno predstavljalo? Neki su radovi Borisa Bare sjajni, njegov je Herman Gollubé neodoljiv, ali ulična umjetnost nije za sve situacije, ni za sve ulice i parkove. I pritom nije u pitanju da li nam se nešto sviđa ili ne, već da li su intervencije – čak i ako su odobrene od nadležnih tijela – uistinu primjerene prostorima u kojima se izvode…. Zrinka Paladino

12.06. (14:00)

Jedan malo veći pisač

U Heidelbergu se gradi najveća zgrada u Europi koja će cijela biti napravljena pomoću 3D tiska

Umjetničke slobode arhitekata bile su veće nego inače zahvaljujući posebnoj tehnici gradnje: trodimenzionalnom printanju. 3D tisak podrazumijeva da mlaznica – koja se kontrolira kompjutorski – prska sloj po sloj posebne betonske smjese i tako gradi zidove. Doduše, stropovi se i dalje moraju graditi tradicionalno. Jednokatnica u Heidelbergu bi trebala biti gotova u srpnju, a koštat će 2,5 milijuna eura. Bit će dugačka 54, široka 11 i visoka devet metara. Na gradilištu u Heidelbergu se lijepo vide neke prednosti ove tehnike, osim ekstravagantnog oblika zidova. Uglavnom su ondje samo dva radnika koji upravljaju printerom. Nema potrebe za daskama ili šalungom, jer ova mješavina betona ostaje u obliku u kojem ju mlaznica izbaci. Time se smanjuje količina otpada i drastično ubrzava proces gradnje zidova. Deutsche Welle

04.05. (21:00)

Seoski futurizam

Projekt na Lonjskom polju predstavljat će nas na Venecijanskom bijenalu arhitekture

Laboratory of the future – ovogodišnja je tema kojom se želi istražiti što arhitektura budućnosti može biti. Prostor Parka prirode poslužio je našem timu kao inspiracija i ishodište odgovora na zadanu temu. Kako bi odgovorili na koji način odgovorno u budućnosti djelovati u prostoru, odlučili su, pomalo paradoksalno, posegnuti za lekcijom iz povijesti – učeći iz koegzistiranja čovjeka i prirode u harmoničnom okolišu. Lonjsko polje jedno je od najvećih močvarnih područja u Europi, prostire se na više od 50 hektara lijeve obale rijeke Save, a po svom je karakteru prirodno poplavno područje s 14 naselja ruralnog karaktera. Upravo odabirom Lonjskog polja kao mikrolokacije koja objedinjuje temu suživota i održivosti, projekt Same as it ever was nastoji naglasiti važnost etičkog djelovanja u prostoru. Kulturpunkt

17.04. (20:00)

A mogao je biti turistička atrakcija

Dogradnja na proslavljenom balkonu u Zagrebu uklonjena

Balkona na adresi Vrbanićeva ulica 1, koji je na tri dana postao najpoznatiji u Zagrebu, više nema. “Ovim vas putem informiramo da je po obavljenom inspekcijskom očevidu na licu mjesta utvrđeno kako je predmetna dogradnja uklonjena. Inspekcijski postupak je u tijeku” – kazali su iz Državnog isnpektorata. 24 sata

09.02. (18:00)

Na mjestu smrti niknut će novi životi

Rješenje hrvatskog arhitekta prošlo je na natječaju za Spomenik žrtvama genocida u Srebrenici

Riječ je o natječaju koji je raspisala Inicijativa mladih za ljudska prava iz Beograda, a izazov je bio u tome kako u zemlji koja ne želi takav spomenik i koja takav spomenik čak djelomično zakonski zabranjuje, taj spomenik ipak napraviti. To nije spomenik u onom tradicionalnom smislu, već se zapravo radi o sadnji šume. Ideja je da tisuće ljudi dobrovoljnim prilozima kupi to zemljište te kupi i posadi 8000 sadnica koliko je bilo žrtava. Kod šume je zanimljivo što se širi, živa je stvar, a svojim rastom transformira okoliš i to je ta ideja. Šuma kao simbol života iznad granica nacije, države, religije djeluje transformativno i pomirbeno na društvo jer se stvara imaginarna zajednica ljudi vlasnika tog zemljišta i sadnica koji imaju zajednički humanistički cilj. Ta zajednica može biti početak procesa pomirenja na ovim prostorina sa Srebrenicom kao centralnom simboličkom točkom. Rekao je Antonio Grgić za lokalni portal.