"U Washingtonu onaj tko plaća svirača naručuje pjesmu. Nema velike razlike među strankama kada je u pitanju odnos prema ratu"
Chris Hedges: Demokrati su stranka rata
Demokrati, naročito u vrijeme predsjednika Billa Clintona, postali su pijuni ne samo korporativne Amerike, nego i industrije oružja i Pentagona. Nijedan obrambeni sustav nije preskup. Nijednom ratu, ma koliko pogubnom, financijska se podrška ne uskraćuje. Nijedan vojni proračun nije prevelik, pa ni onaj od 858 milijardi dolara za tekuću fiskalnu godinu, 45 milijardi veći od onoga koji je Bidenova administracija tražila. Povjesničar Arnold Toynbee nekontrolirani militarizam nazivao je fatalnom bolešću imperija, tvrdeći da imperiji njime naposljetku čine samoubojstvo. Nekoć davno, postojalo je krilo Demokratske stranke koje se suprotstavljalo ratnoj industriji, primjerice senatori J. William Fulbright, George McGovern, Gene McCarthy, Mike Gravel i William Proxmire i član Zastupničkog doma Dennis Kucinich. “Čim je Demokratska stranka prije 35 ili 40 godina odlučila da će početi prihvaćati donacije korporacija, izbrisala je svaku razliku između sebe i Republikanske stranke”, rekao je Dennis Kucinich kada sam ga nedavno intervjuirao. “Jer u Washingtonu onaj tko plaća svirača naručuje pjesmu. Nema velike razlike među strankama kada je u pitanju odnos prema ratu.” Novosti