Balkona na adresi Vrbanićeva ulica 1, koji je na tri dana postao najpoznatiji u Zagrebu, više nema. “Ovim vas putem informiramo da je po obavljenom inspekcijskom očevidu na licu mjesta utvrđeno kako je predmetna dogradnja uklonjena. Inspekcijski postupak je u tijeku” – kazali su iz Državnog isnpektorata. 24 sata
Ne samo obnovu Zagreba, nego i Banovine i cijelog društva. Uspješne procese obnove nekoliko smo puta započeli u 19. i 20. stoljeću i kao društvo imamo u svojim temeljima te kompetencije. No bitna je razlika u tome što je u razdoblju prijelaza iz 19. u 20. stoljeće mnogo toga ovisilo o genijalnim i visoko motiviranim pojedincima, koji su se nametnuli svojim talentom i upornošću, a u naše doba ovisi prvenstveno o sustavu. Danas je teško zamisliti pojavu jednog Viktora Kovačića koji je u teškim okolnostima, kao odgovor snažnim utjecajima Austro-Ugarske Monarhije, utirao put hrvatskoj modernoj arhitekturi. Dogodio se paradoks da smo uspostavom državne samostalnosti izgubili iz vida snažnu polugu arhitekture koju ona donosi u stvaranju funkcionalne zajednice izgrađene na jednakosti i pravednosti, mada su sami temelji našeg nacionalnog identiteta arhitektonski. Arhitekt Antonio Grgić za Nacional.
Utvrda Stack Rock nalazi se na otočiću u jugozapadnom dijelu Walesa. Izgrađena sredinom 19. stoljeća, odavno je napuštena, a posjećuju je samo galebovi, dok po njoj prodiru biljne vrste. BBC donosi reportažu nedavnog posjeta fotografa, koji ju opisuje kao svojevrsnu vremensku kapsulu, s obzirom na netaknutu infrastrukturu zdanja. BBC
Zrinka Paladino se na svom blogu gnjevno osvrnula na crtanje tepiha po Martićevoj i sličnim grafičkim intervencijama u Zagrebu: Svim pametnim ljudima želja je ista – da gradske vlasti funkcioniraju i da njihovi gradovi napreduju. Osobno se pritom, kao dugogodišnja zagrebačka konzervatorica koja prati suvremenu umjetnost i podržava njezino implementiranje u javne prostore i kulturna dobra, gotovo svakodnevno pitam kamo smo se to mi Zagrepčani u posljednje vrijeme zapravo uputili. Kiša i potplati prolaznika brzo su učinili svoje te taj “tepih” ofucali do razine negledljivosti, pa je, valjda, došlo vrijeme i da ga njegove „tkalje“ o svom trošku u cijelosti očiste s pješačke plohe. Odakle uopće ideja oslikavanja asfalta motivima “tepiha”, što god se njima navodno predstavljalo? Neki su radovi Borisa Bare sjajni, njegov je Herman Gollubé neodoljiv, ali ulična umjetnost nije za sve situacije, ni za sve ulice i parkove. I pritom nije u pitanju da li nam se nešto sviđa ili ne, već da li su intervencije – čak i ako su odobrene od nadležnih tijela – uistinu primjerene prostorima u kojima se izvode…. Zrinka Paladino
Umjetničke slobode arhitekata bile su veće nego inače zahvaljujući posebnoj tehnici gradnje: trodimenzionalnom printanju. 3D tisak podrazumijeva da mlaznica – koja se kontrolira kompjutorski – prska sloj po sloj posebne betonske smjese i tako gradi zidove. Doduše, stropovi se i dalje moraju graditi tradicionalno. Jednokatnica u Heidelbergu bi trebala biti gotova u srpnju, a koštat će 2,5 milijuna eura. Bit će dugačka 54, široka 11 i visoka devet metara. Na gradilištu u Heidelbergu se lijepo vide neke prednosti ove tehnike, osim ekstravagantnog oblika zidova. Uglavnom su ondje samo dva radnika koji upravljaju printerom. Nema potrebe za daskama ili šalungom, jer ova mješavina betona ostaje u obliku u kojem ju mlaznica izbaci. Time se smanjuje količina otpada i drastično ubrzava proces gradnje zidova. Deutsche Welle
Laboratory of the future – ovogodišnja je tema kojom se želi istražiti što arhitektura budućnosti može biti. Prostor Parka prirode poslužio je našem timu kao inspiracija i ishodište odgovora na zadanu temu. Kako bi odgovorili na koji način odgovorno u budućnosti djelovati u prostoru, odlučili su, pomalo paradoksalno, posegnuti za lekcijom iz povijesti – učeći iz koegzistiranja čovjeka i prirode u harmoničnom okolišu. Lonjsko polje jedno je od najvećih močvarnih područja u Europi, prostire se na više od 50 hektara lijeve obale rijeke Save, a po svom je karakteru prirodno poplavno područje s 14 naselja ruralnog karaktera. Upravo odabirom Lonjskog polja kao mikrolokacije koja objedinjuje temu suživota i održivosti, projekt Same as it ever was nastoji naglasiti važnost etičkog djelovanja u prostoru. Kulturpunkt
Riječ je o natječaju koji je raspisala Inicijativa mladih za ljudska prava iz Beograda, a izazov je bio u tome kako u zemlji koja ne želi takav spomenik i koja takav spomenik čak djelomično zakonski zabranjuje, taj spomenik ipak napraviti. To nije spomenik u onom tradicionalnom smislu, već se zapravo radi o sadnji šume. Ideja je da tisuće ljudi dobrovoljnim prilozima kupi to zemljište te kupi i posadi 8000 sadnica koliko je bilo žrtava. Kod šume je zanimljivo što se širi, živa je stvar, a svojim rastom transformira okoliš i to je ta ideja. Šuma kao simbol života iznad granica nacije, države, religije djeluje transformativno i pomirbeno na društvo jer se stvara imaginarna zajednica ljudi vlasnika tog zemljišta i sadnica koji imaju zajednički humanistički cilj. Ta zajednica može biti početak procesa pomirenja na ovim prostorina sa Srebrenicom kao centralnom simboličkom točkom. Rekao je Antonio Grgić za lokalni portal.
Osim egipatske piramide iz Gize, koja je jedina građevina iz tog popisa koja se održala, za ostalih šest čuda svjetske arhitekture iz antičkog doba nije skroz sigurno jesu li uopće postojala. IFL Science donosi kompjuterski generirane fotke (vjerojatno ne AI već ljudskom rukom, fotomontažama) kojima se pokušalo dočarati kako bi ta čuda izgledala danas, uklopljene u suvremeni okoliš.
Danas povijesno gradsko središte ne možemo zamisliti bez Dolca, smatramo ga kulturnim dobrom, no malo tko poznaje povijest grada toliko dobro da bi znao zašto je taj golemi arhitektonsko-urbanistički zahvat u povijesno središte, na kraju ipak ostao nedovršen. I tržnica Dolac i zgrada Rado, kao još tridesetak zgrada javne namjene u Zagrebu, uz neke privatne vile, djelo su najpoznatijeg arhitekta secesijskog Zagreba, Vjekoslava Bastla. On je bio osebujna ličnost, arhitekt koji je svojom vizijom, originalnošću i majstorskim oblikovanjem dao nemjerljiv doprinos centru Zagreba kakvog danas poznajemo. Začudno je, da u istom tom Zagrebu nije zaslužio ni ulicu sa svojim imenom. Nadajmo se, da će neki marni ljudi, pregaoci i poznavatelji baštine, u budućnosti ovu nepravdu ispraviti. Jacqueline Bat za Autograf
Arhitektura za djecu i najmlađe
Smještena u obalnom gradu Alibaug, u blizini Mumbaija, ova kuća je izgrađena oko postojećih stabala i biljaka kako bi se izbjeglo njihovo uklanjanje. Drveće koje okružuje dom, zamagljujući granice između vanjskog i zatvorenog prostora. “Kuću betonskih eksperimenata” dizajnirala je arhitektica Samira Rathod. “Klijenti nerijetko oklijevaju eksperimentirati s novim idejama i materijalima za svoj dom, ali ne i vlasnik ove kuće koji shvaća da su okoliš i briga o njemu imperativ”, kaže za Archdaily. Zidovi i konstrukcije postavljeni su tako da postanu skulpturalni elementi. Minimalistički dizajn interijera podsjeća na studio, s jednom spavaćom sobom za stanare i dodatne dvije spavaće sobe za goste koje se nalaze u drugoj zgradi izvan kuće. Kuća je izgrađena u potpunosti od betona, a zidovi debljine od 450 mm do 1000 mm osiguravaju izolaciju i održavaju prostor hladnim. Osim toga, debljina zidova pruža dodatan prostor za skladištenje stvari te omogućavaju protok zraka koji dodatno rashlađuje kuću. Za izradu betona koristili su se reciklirani materijali, poput kameni krhotina, slomljene cigle i velikih komada otpadnog kamena. Green