Građani se osjećaju iscrpljeni od pandemije i loše spavaju, ali se prilagođavaju - Monitor.hr
16.06.2021. (21:30)

Ništa mi neće ovaj dan pokvarit

Građani se osjećaju iscrpljeni od pandemije i loše spavaju, ali se prilagođavaju

Neki od najvažnijih rezultata 2. vala istraživanja ‘Kako smo? Život u Hrvatskoj u vrijeme korone’:

  • Psihički iscrpljenima od pandemije osjeća se 40% građana, a tjelesno njih 22%, dok se njih 35% osjeća istrošenima od nošenja s pandemijom.
  • Oko 25% građanki i građana izvještava o jakoj ili izrazito jakoj depresivnosti, anksioznosti i stresu.
  • Gotovo 50 % sudionika istraživanja ima značajno narušenu kvalitetu spavanja, a 20% njih barem povremeno koristi farmakološka sredstva za spavanje.
  • Građani su umjereno zadovoljni životom i osrednje optimistični u pogledu budućnosti.
  • Dvije trećine sudionika (66.7%) procjenjuje da se dobro prilagođavaju drugačijem načinu života.
  • Gotovo 80% sudionika smatra da postoje dvostruka mjerila vezana uz pridržavanje mjera.

Slične vijesti

01.11. (08:00)

Xi misli da ima rješenje za sve probleme

Kina kakvu poznajemo više ne postoji

Kongres Komunističke partije Kine počinje 16. oktobra

Da, i dalje je to velika zemlja na Dalekom istoku i dalje njome upravlja Komunistička partija, ali ovo je jedna drugačija, centralizirana partija koju kontrolira jedan čovjek, Xi Jinping, predsjednik NR Kine. No, ako se pitate je li to još uvijek zemlja brzorastuće ekonomije čije se društvo otvara, ne samo po pitanju napuštanja politike zero-covid, već i po pitanju demokratizacije društva u cjelini, odgovor je “ne”. Ekonomija kopni, a društvo se sve više i više bori s autoritetom jednoumlja. I ako ćemo podvući crtu pod sve to, takva je Kina opasnija nego ikad. A tu su i trgovinske napetosti između Kine i velikih gospodarstava, poput SAD-a i EU koje također koče gospodarski rast. Kao da to sve nije dovoljno, juan strmoglavo pada u odnosu na američki dolar, a slaba valuta plaši ulagače, potičući neizvjesnost na financijskim tržištima što otežava središnjoj banci upumpavanje novca u gospodarstvo. Lider

27.06. (20:00)

Bit će zatvaranja i u budućnosti

Pandemije se ne planiraju, ali se očekuju i za njih se može pripremati

Znanstvenici već neko vrijeme upozoravaju na potencijalne pandemije koje čovječanstvo čekaju u budućnosti. Uostalom, dobar dio njih je godinama prije izbijanja pandemije Covida-19 najavljivao da bi se tako nešto moglo dogoditi. Studija koju je još 2017. godine objavio sa svojim suradnicima pokazala je da su šišmiši glavni životinjski rezervoar za koronaviruse diljem svijeta – od 100 različitih koronavirusa koje su pronašli, više od 98 posto životinja koje su ih nosili bili su šišmiši. Procjena je da te životinje diljem svijeta prenose ukupno više od 3.700 koronavirusa od kojih većina tek treba biti otkrivena. Zanimljivi primjer koji također pokazuje kako se za pandemiju Covida-19 “znalo” puno prije može se naći i u filmskoj industriji. Zoonoze, bolesti koje se prenose sa životinja na ljude, postaju sve rizičnije zbog ljudskih postupaka; kako ljudi zalaze sve dublje u staništa divljih životinja, tako se povećavaju šanse za razvoj novih zoonotskih bolesti. Faktograf

27.01. (23:00)

Pandemija i kolaps medija

Zanimljiv tekst na Peščaniku: Pandemija je globalna činjenica koja je toliko temeljno materijalna da nas je uhvatila nespremne, a evo zašto je ona bila (i ostala) tako pogrešno shvaćena u medijima. Prvo, tradicionalni ciklus tvrdnji i demantija je poguban kada je pandemija u pitanju. Drugo, oslanjanje na izjave trećih lica uvelike je pomoglo širenju “klasičnih” dezinformacija. Treće, pandemija je globalna pojava bez presedana, dezinformacije koje bi inače bile lokalne lako su prelazile državne granice i širile se. Suvremeni medijski mehanizmi pokazali su se kao neadekvatan alat za informiranje stanovništva o pandemiji. Da li je moglo biti drugačije?

11.01. (15:00)

Trujemo planet, trujemo sebe

Zdravlje ekosustava, divljih i domaćih životinja i ljudi neraskidivo su povezani

Novinarka i autorica dokumentarnih filmova Marie-Monique Robin nedavno je objavila knjigu La fabrique des pandémies, a u kojoj omogućuje laicima da pristupe znanju 62 uglednih znanstvenika o razlozima eksponencijalnog razvoja zaraznih bolesti na našoj planeti. Znanstvenici koje sam intervjuirala dijele isto uvjerenje na osnovu svojih istraživanja, iskustava i predviđanja: uništavanje biodiverziteta je glavni razlog pojave infektivnih zoonotičkih bolesti, to jest bolesti koje sa životinja prelaze na ljude. A glavni činilac kojim se može objasniti taj razvoj je deforestacija, sječa šuma – kaže Robin. Peščanik

29.12.2021. (11:00)

Pandemijska playlista

“Loše žene šire zarazu”

Drugu pandemijsku godinu zatvaram kratkom plejlistom posvećenom bolesti i infekciji, piše Marko Pogačar. Tim sada žalosno ispunjenim “proročanstvima” koja su se tekstovima jugoslavenskog punka i novog vala otpočetka širila kao sami njihovi virusni uzročnici. Bolest, trulež i zaraza, uostalom, stoje u samom temelju punk metaforike, i razloge tome nije teško dokučiti. Kako u svijetu, tako i kod nas… Zanimljivo, kao širitelji zaraze spominju se “loše žene”. Lupiga

26.12.2021. (18:00)

Nikad na zelenu granu

Od junaka nacije do mete prezira i bunta: Pobrojali smo samo neke krive korake ‘trenera strogoće’ u iscrpljujućem pandemijskom plesu

Najkorištenija riječ posljednjih godina sigurno je Stožer, a Tportal donosi tekst o nelogičnostima koje su ga pratile otkad je ustoličen kao glavno tijelo za odlučivanje o mjerama uslijed pandemije. Tako su u početku bolest koja nas već godinama drži u kućama i na distancama proglašavali malo jačom gripom, zatim govorili kako zdravom čovjeku maske ne trebaju, a nemalo zatim pozivali na njihovo nošenje te prozivali ljude bioteroristima zbog nepridržavanja samoizolacije, no nisu bili istoga mišljenja kad je trebalo izaći na izbore. Konfuzija je bilo i s propusnicama te besmislenim zatvaranjima pa smo gledali pune trgovačke centre, ali se sportom u zatvorenom nismo mogli baviti. Nadajmo se da ih dogodine sve zajedno nećemo više gledati i da ćemo sve ovo uskoro zaboraviti. Tportal

26.12.2021. (00:00)

Kome ćemo ostaviti ovakav svijet?

Eko-anksioznost počela utjecati i na intimne odnose

Kako prenosi portal Vice, nedavna su istraživanja pokazala da čak 38 posto Amerikanaca između 18 i 29 godina smatra da bi parovi koji planiraju proširiti obitelj u obzir trebali uzeti klimatske promjene, a trećina žena između 20 i 45 godina to smatra presudnim čimbenikom zbog kojeg se odlučuju imati manje djece. Također, mnogi odabiru ne donositi djecu na svijet jer će se upravo ona morati nositi s potencijalno katastrofalnim posljedicama ignoriranja klimatskih promjena. Osim što eko-anksiozni žive s kontinuiranim unutarnjim sukobom između ostvarenja svojih snova (npr. širenje obitelji) i onoga što je dobro za budućnost svijeta (npr. smanjenje ugljičnog otiska), brine ih i kontracepcija. Naime, UN Population Fund procijenio je da oko 10 milijardi prezervativa svake godine završi na otpadu, a budući da se ne mogu reciklirati te sadrže kemikalije i aditive, jasan je njihov negativan utjecaj na okoliš. Lider

15.12.2021. (00:00)

Vjerujemo samo sebi sličnima

Pandemija dezinformacija: Treba razumjeti tuđi strah

Tijekom pandemije ionako već podijeljeno hrvatsko društvo se polariziralo, a jedan od glavnih okidača takve pojave su dezinformacije, odnosno lažne vijesti. One su sve veći uteg demokraciji, no da bi im se društvo oduprijelo nužno je detektirati suštinu problematike. Otkud dolaze informacije, zašto ljudi ne vjeruju znanstvenim autoritetima, koja je uloga mainstream medija i kako prevenirati utjecaj lažnih vijest samo su neka od pitanja na koja su odgovor pokušale dati sudinice i sudionici na Gongovoj raspravi „Ekspanzija dezinformacija u vrijeme COVID-19 pandemije“. Pandemija je produbila osjećaj nesigurnosti i straha, građanstvo gubi ionako poljuljano povjerenje u institucije, medije i demokraciju. Imamo prosvjede u kojima sudjeluju javne ličnosti, političari oportuno jačaju svoje pozicije na panici i strahu, novinari su napadnuti, a rijetko je tko preuzeo odgovornost. Online dezinformacije imaju snažan ‘oflajn’ utjecaj na društvo. Lupiga

14.12.2021. (09:00)

Rovovske bitke

Šonje: Pandemija, sloboda, ograničenja slobode i Ustav

Ključni problem ustavne definicije razmjernosti mjera neće moći biti riješen prebacivanjem tereta dokaza odnosno rješenja na medicinsku struku prije nego što se uvjerljivo razriješi stručno medicinsko pitanje može li opće cijepljenje suzbiti virus uz minimalne rizike za ljude za koje SARS-Cov-2 ne predstavlja značajnu zdravstvenu ugrozu (ništa nije „kao vodu piti“, ali postoji statistički standard minimalnog rizika koji se uklapa u jednu od temeljnih vrednota medicinske struke „ne činiti štetu“). Apsurd u kojem živimo je u tome što to razriješenje nećemo tako skoro dočekati jer medicinska zajednica se još prije pandemije oštro podijelila u dva kampa. Jedni su bezrezervno za opće cijepljenje, pa i ono obvezno, a drugi, koji nisu antivakseri (a takvih među ozbiljnim liječnicima nema) smatraju da pristup cijepljenju treba biti odmjeren i zasnovan na informiranju, edukaciji i diskretnom odnosu liječnik-pacijent, jer snažni pritisci samo jačaju antivakserski pokret. Piše Velimir Šonje za Ekonomski Lab

12.12.2021. (11:00)

O "prihvatljivom riziku epidemije"

Mihaljević: Biste li vlastitu majku žrtvovali da vam dijete može slobodno ići u školu i kafić?

Klinci će i dalje ići na nastavu i u kafiće bez obzira što nam je procijepljenost starijih katastrofalna. Pa ćemo velike skupove – navijačke, vjerske i sve druge – i dalje tolerirati premda nam je zdravstvo prenapregnuto, a medicinsko osoblje pada s nogu. Da se razumijemo, nipošto ne zazivam lockdown, niti online školu jer znam što su moji školarci prolazili dok nisu išli na nastavu. To im sigurno ne bih opet poželio. Ne zazivam ni zatvaranje kafića jer mi je žao vlasnika, osoblja, a i mene samog. Ja, srećom, o tome ne odlučujem. No, razdire me ta moralna dvojba i ne mogu si pomoći – je li smrt zraženih staraca zalog školskoj nastavi za moje klince i mojem svakodevnom ritualu ispijanja kave. Može li se uopće – kad je riječ o ljudskom životu – raspravljati na takav način? Na jednu stranu tezulje stavljati nečiji život, a na drugu prihode od pdv-a i nastavu uživo za djecu ili bilo što treće. Robert Mihaljević za Danicu.