"HGK smanjila broz zaposlenih 30%, tako bi trebali i drugi"

„Komora je istinski primjer sustavne reforme organizacije. Smanjili smo prihode i broj zaposlenih za 30 posto,uveli nove usluge. Taj bi primjer napokon trebala slijediti i javna uprava i brojne druge državne organizacije“, rekao je Luka Burilović otvarajući 12. sjednicu Skupštine Hrvatske gospodarske komore dodavši da dok drugi samo pričaju o reformama, Komora ih provodi.

Predsjednik HGK osvrnuo se i na pitanje članstva Komori koje se otvara u javnosti: „Moram ponovno istaknuti kako je je upravo prelazak na dobrovoljno članstvo vizija novog rukovodstva HGK. Ali na način da se postepeno povećavaju prihodi iz vlastitih aktivnosti. Svaka ozbiljna osoba u poslovnom svijetu zna da je, za ostvarenje takvih ciljeva bez potresa, potrebno realno prijelazno razdoblje“. Dodao je da je prijedlog izmjene Zakona o HGK o kojemu se opet govori, prošle godine bio na javnoj raspravi i protiv njega se izjasnilo više od tisuću poduzetnika, ne u anonimnim anketama, već svojim imenom i prezimenom.

„Ne možemo zbog loših ponašanja pojedinaca ukidati institucije. Ako premijer ne radi dobro svoj posao, zar ćemo ukinuti Vladu?!“, kaže Burilović te dodaje: „Pitajte bilo kojega građanina bi li plaćao državni aparat, rad ministarstava, agencija, odvoz smeća, a da ne mora? Bit ću optimističan i reći da bi više od 90 posto odgovora bilo ne. Ali nitko ozbiljan ne predlaže ukidanje ministarstava“. Istaknuo je da u Hrvatskoj djeluje 27 komora u kojima je članstvo obvezno. HGK, prema Burilovićevim riječima, ima najpovoljniju članarinu od 42 kune mjesečno za čak 97 posto članica, dok protuvrijednost samo jedne usluge koju nudi, desetostruko premašuje godišnji iznos članarine. „Politika mora donijeti i provoditi mjere za poticanje gospodarskog rasta, a to sigurno nije gašenje potpornog stupa svih hrvatskih gospodarstvenika“, zaključio je Burilović rekavši da se Komora nudi kao servis svim ministarstvima i Vladi jer je u ovom trenutku jačanje gospodarstva najbolje štićenje nacionalnih interesa. Najbolja potvrda našem radu je i molba 14 bolnica koje prema Zakonu ne moraju biti članice HGK, da postanu članice Komore, radi višestruke koristi koje im članstvo nosi.

Na sjednici Skupštine predstavljen je Program rada HGK za 2016. godinu te Odluka o financiranju HGK. Planirani ukupni prihodi za 2016. godinu iznose 168.976.952 kuna, dok je planirani ukupni rashod po prvi put usklađen s planiranim prihodom i iznosi 168.976.952 kuna. Nova Odluka Skupštine je da će umjesto dosadašnjih 77 članova, raspon članova Skupštine biti od 77 do 101. Razlog tomu je želja da se uključi veći broj malih i srednjih poduzetnika, pa će tako gospodarstvenici koji djeluju unutar udruženja HGK također moći biti članovi Skupštine. Daljnjom racionalizacijom troškova i optimizacijom poslovanja, doći će do dodatnog smanjenja broja zaposlenih za čije je zbrinjavanje osigurano 6.480.000 kuna. Značajan dio aktivnosti u idućoj godini odnosit će se na pomoć članicama u korištenju strukturnih i investicijskih fondova Europske unije, kao i vlastiti angažman u korištenju ovih sredstava. Dio tih sredstava bit će utrošeno za pokretanje projekta dualnog obrazovanja po uzoru na Austriju. Kao nositelj projekta HGK bi povezivala sustav obrazovanja i gospodarstvo kroz infrastrukturu udruženja i županijskih komora. Cilj projekta je smanjenje ukupne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih kroz brže, lakše i što ranije uključivanje mladih na tržište rada još za vrijeme školovanja, a kroz uravnotežen obrazovni sustav s potrebama gospodarstva.

Novina za sljedeću godinu je i projekt CIRAZ u kojem HGK sudjeluje s HAZU i Ministarstvom gospodarstva, a čiji je cilj provedba Industrijske strategije kroz pametnu specijalizaciju koja spaja industrijsku i inovacijsku politiku. Sredstva za funkcioniranje CIRAZ-a, i to 85% sredstava, planira se povući iz ESI fondova.

Revitalizacijom zgrade središnjice u suradnji s etnografskim muzejom iz Zagreba revitalizirat će se jedinstvena urbana cjelina u Zagrebu i kreirati dodanu vrijednost za HGK i njene članice stvaranje jedinstvenog prostora u kojem će biti središnjica, jedinstven interaktivni muzej hrvatskog gospodarstva, edukacijski centar za mlade i sve druge o hrvatskom gospodarstvu, cjelogodišnji postav „Kupujmo hrvatsko“, mini kongresni centar, turistička atrakcija i još puno toga. Ukratko dodana vrijednost za članice i samu Komoru. Sve će se sufinancirati iz EU sredstava.

Projektom „Digitalna komora“ HGK će razviti potpuno novu komunikacijsku platformu prema svojim članicama, ali i onima koji to nisu, a usmjerena je na pružanje postojećih i novih usluga u digitalnom obliku i omogućavanje tvrtkama da brzo i efikasno dolaze do niza rješenja u svojem poslovanju. Ovakva platforma omogućit će da HGK ponudi Vladi i svim ministarstvima prenošenje cijelog niza bliskih javnih ovlasti čime će gospodarstvo dobiti puno jeftinije i jednostavnije sve ono što im treba. Cijeli projekt bit će sufinanciran iz EU sredstava sukladno strategiji E – HRVATSKA.

Burilović je zaključno naglasio da će HGK i u 2016. godini HGK nastaviti obavljati sve svoje poslove i zadatke utvrđene Zakonom, Statutom i drugim aktima te kontinuirano pratiti i analizirati stanje i tendencije kretanja u hrvatskom gospodarstvu kao i kretanja u okruženju, odnosno na globalnoj razini. Dodao je da će se kroz više od 50 strukovnih udruženja promicati i štititi zajednički interesi na strukovnoj razini te na regionalnoj razini kroz rad županijskih komora. Najavio je i otvaranje Predstavništva HGK u Šangaju u proljeće 2016, naglasivši da , polazeći od činjenice kako se centar globalnih gospodarskih i financijskih zbivanja pomiče sa zapada prema istoku, gdje se ubrzano razvijaju nova, brzorastuća gospodarstva, Komora poduzima jače iskorake prema tim tržištima (Rusija, Južna Koreja, Kina…), obnavljanjem poslovnih veza i uspostavom intenzivnije suradnje.