Inozemni dug povećan na 49,2 milijarde eura
U srpnju je iznos bruto inozemnog duga povećan za 421,2 milijuna eura na iznos od 49,2 milijarde eura. Time se inozemni dug nastavlja kretati na razini od oko 114% BDP-a što predstavlja visoku razinu zaduženosti zemlje. Na godišnjoj je razini dug povećan za 3,2 milijarde eura ili za 7,1% pod pretežitim utjecajem, s jedne strane, zaduživanja opće države (čiji je dug povećan za 12,0%) te, s druge strane, razduživanja drugih monetarnih financijskih institucija (čiji je dug smanjen za 5,7%). Pod pritiskom potrebe financiranja visokoga proračunskog deficita, inozemni dug opće države bilježi kontinuirani rast na godišnjoj razini u posljednjih sedamdeset i pet mjeseci, dok pri suzdržanom kreditiranju tvrtki i stanovništva dug bankarskog sektora bilježi međugodišnji pad u posljednjih trideset i devet mjeseci.
U prvih sedam mjeseci ove godine razina bruto inozemnog duga povećana je za 2,6 milijardi eura pri čemu je najviše porastao dug središnje banke (za 1,6 milijardi eura, ali je tu riječ o ulaganju dijela međunarodnih pričuva u repo ugovore), potom dug opće države (za 803,0 milijuna eura) te dug na temelju izravnih ulaganja (za 228,0 milijuna eura) i dug ostalih domaćih sektora (za 176,0 milijuna eura). Istodobno je smanjen inozemni dug drugih monetarnih financijskih institucija za 281,9 milijuna eura. Prirast duga ostalih domaćih sektora generiraju privatna nefinancijska društva čija je razina inozemnog zaduženja u prvih sedam mjeseci povećana za 303,8 milijuna eura, ali se tu prvenstveno radi o dijelu većih tvrtki koje zbog bolje kreditne sposobnosti i financijskih mogućnosti imaju pristup inozemnim financijskim tržištima. Drugim riječima, takve tvrtke i one koje su vlasnički povezane s inozemnim tvrtkama, nastoje relativno skupo domaće bankovno financiranje supstituirati povoljnijim inozemnim financijskim izvorima.
U bitno nepromijenjenim okolnostima nastavlja se situacija u kojoj rast bruto inozemnog duga generira javni sektor. Tako se 2,5 milijardi eura prirasta inozemnog duga u prvih sedam mjeseci ove godine odnosi na dug javnog sektora (obuhvaća opću državu, središnju banku, javne financijske institucije i javna nefinancijska društva), 6,2 milijuna eura na prirast duga privatnog sektora za koji garantira javni sektor te 122,2 milijuna eura na prirast privatnoga negarantiranog duga.
Kretanje bruto inozemnog duga u srpnju ne odstupa od dugoročnijih tendencija koje karakterizira visoka razina zaduženosti što čini zemlju ranjivom na moguće promjene na svjetskim financijskim tržištima, osobito na promjene tečaja i kamatnih stopa. Pritom visok rast zaduživanja opće države i kontinuitet razduživanja banaka mijenja strukturu bruto inozemnog duga tako da raste udio opće države u ukupnom bruto inozemnom dugu (sa 21,1% na kraju 2008. godine na 32,9% u srpnju ove godine) uz istodobno smanjivanje udjela drugih monetarnih financijskih institucija (sa 25,4% u 2008. godini na 16,0% u srpnju ove godine). Stoga će kretanje razine bruto inozemnog duga do kraja ove godine prvenstveno ovisiti o tome hoće li država, u okolnostima niskih kamatnih stopa na svjetskom tržištu, ove godine izaći na inozemno tržište s ciljem predfinanciranja rashoda u narednoj godini.
„Nastavlja se dugogodišnja tendencija rasta bruto inozemnog duga koji uglavnom generira javni sektor. Time je nacionalna ekonomija izložena riziku mogućih promjena na svjetskim financijskim tržištima, osobito promjenama tečaja i kamatnih stopa“, komentira HGK.
