James Webb: trijumf i katastrofa - Monitor.hr
13.01.2022. (12:00)

James Webb: trijumf i katastrofa

Teleskop James Webb trijumf je znanosti, inženjerstva, dizajna, mašte, petlje i vizije. Ali ono što nije, je trijumf politike. Projekt je procijenjen na 500 milijuna, pa na milijardu dolara. Privatna kompanija Northrop Grumman koja je projekt preuzela dobila je ugovor prema kojem sve nepredviđene, dodatne troškove pokriva Nasa (američka država). S obzirom da nije riskirala svoj novac, bilo je dosta grešaka u radu. Nisu jedini, Nasin sajt teleskopa James Webb broji čak 306 ‘partnerskih’ institucija, od čega je preko pola iz privatne industrije. Peščanik


Slične vijesti

17.07. (13:00)

Prometna nesreća u Svemiru

Najmoćniji svemirski teleskop današnjice slavi dvije godine od otkrivanja svojih prvih fotografija svemira

Tim povodom objavljene su fotografije i animacije jednog zanimljivog nebeskog fenomena. Na njoj se ističu dvije galaksije, naizgled u obliku pingvina i jaja, pa ih tako NASA ovom prigodom i naziva. Zapravo, riječ je o dvije isprepletene galaksije, čiji gravitacijski utjecaj jedne na drugu dovodi do njihovog “plesa”, u kojem je galaksija Pingvina (NGC 2936) izobličena. Sudar ovog para galaksija, službeno imenovanoga Arp 142, započeo je nekad između 25 i 75 milijuna godina u prošlosti, a na ovoj fotografiji traje i dalje, stvarajući putem nove zvijezde uslijed sudara velikih masa materije. Galaktičko središte Pingvina danas iz naše perspektive podsjeća na njegovo oko. Bug

07.01. (17:00)

Najbolji svemirski fotograf

Teleskop James Webb – Virtualni svemirski brod

Webb je zamišljen kao svojevrsni nasljednik Hubblea, samo s deset puta boljom razlučivosti. Dok je Hubble teleskop koji najbolje razaznaje vidljivu svjetlost, Webb je projektiran kao teleskop specijaliziran za infracrvenu svjetlost. Postoje brojni razlozi zašto je baš infracrveni dio spektra toliko bitan. Kako se svjetlost udaljenih zvijezda i galaksija, zbog širenja svemira, pomiče prema crvenoj, tako se “vidljiva svjetlost” brojnih najzanimljivijih nebeskih objekata, dok dođe do nas, već pomakne duboko u infracrvenu. Infracrvena svjetlost odlična je i za spektrografiju – otkrivanje sastava plinovitih planeta, izmaglica, pa čak i atmosfera oko drugih planeta.

Znanstveno-fantastične serije uvjeravale su nas da ćemo svemir istraživati uz pomoć brodova s ljudskom posadom, poput Enterprisea iz “Zvjezdanih staza”. Da ćemo putovati od planeta do planeta, od anomalije do anomalije, i pomno ih proučavati znanstvenim instrumentima na brodu. Svemirski teleskop James Webb svemirska je letjelica koja može sve to bez napuštanja svojeg “sidrišta” na Lagrangeovoj točki. Krajem rujna ove godine Webb je otkrio tragove ugljikovog dioksida na Jupiterovom mjesecu Europi – ugljik koji je najvjerojatnije poticao iz divovskog oceana koji se skriva iza ledenog pokrova tog svijeta. Napravio je i niz drugih otkrića u Sunčevom sustavu, poput superbrzih atmosferskih struja iznad Jupiterovog ekvatora, visoko iznad pokrova oblaka. Uspio je uslikati i jedva vidljive prstene oko Urana i tragati za novim mjesecima Saturna. Novosti

20.10.2022. (14:00)

Ruka stvaranja

Teleskop Webb snimio poznate “Stupove stvaranja” značajno detaljnije nego Hubble

Jedna od najpoznatijih fotografija u povijesti astronomije, “Stupovi stvaranja”, nastala je davne 1995. godine, a snimio ju je svemirski teleskop Hubble. Na njoj vidimo “trozubac”, odnosno prema nekima, tri “surle”, što su oblici koje je formirala nakupina međuzvjezdanog plina i prašine u maglici Orla, udaljenoj 6.500-7.000 svjetlosnih godina od Zemlje i smještenoj u zviježđu Zmije. Druga zanimljivost novog pogleda na ovo “zvjezdano rodilište” su i krivudave crvene linije na rubovima nekih stupova, koje nalikuju lavi. Riječ e o mlazovima materijala koje mlade zvijezde izbacuju u svemir, a tamo se sudaraju s okolnim materijalom i stvaraju valove. Grimizna boja u njima označava visokoenergetske oblake vodika o okolini zvijezda, za koje se procjenjuje da su stare tek koju tisuću godina. Bug

23.09.2022. (19:00)

Houston, we have a problem

Teleskop James Webb donio je važne snimke Marsa i Neptuna, no doživio je tehnički problem

Na udaljenosti od oko 1,5 milijuna kilometara od Zemlje, u Lagrangeovoj točci L2, svemirski teleskop James Webb nastavlja sa svojim znanstvenim zadacima snimanja dubokog svemira ali i našeg kozmičkog “susjedstva”. Snimke su pokazale varijacije u temperaturi na Marsu, spektroskopom je snimljen i sastav njegove atmosfere s velikom razinom detalja, a podaci dobiveni na ove načine sada će poslužiti znanstvenicima za daljnje izučavanje Marsa. Instrument NIRCam snimio je i neke od najboljih fotografija Neptuna, otkako je 1846. godine taj planet otkriven. Pokraj te dvije odlične vijesti, stigla je i jedna koja zabrinjava – hardverski problem. Prilikom prebacivanja iz jednog u drugi način rada došlo je do povećanog trenja. Kontrola misije odmah je prijavila primijećenu anomaliju i privremeno zaustavila rad teleskopa te slijedi analiza problema. Bug

03.06.2022. (13:00)

Mala snimka za teleskop, a velika za ljubitelje astrofotografije

Teleskop James Webb uskoro šalje prve fotografije dubokog svemira

NASA-in teleskop James Webb, u partnerstvu s ESA-om i CSA-om, 12. srpnja izbacit će prve fotografije u punoj boji, najavljuje NASA. Dok se najveći i najsloženiji orbitalni opservatorij priprema za početak rada, od velike će mu koristi biti prve nastale snimke: znanstvenici će dobiti dragocjene informacije koje će im pomoći pri konačnoj kalibraciji, a javnost će dobiti najdetaljnije slike dubokog svemira dosad. Tportal

11.05.2022. (21:00)

Za astrofotografe s dubokim džepom (ili doktoratom iz fizike)

Prve infracrvene fotografije pokazuju koliko je teleskop Webb moćniji od dosadašnjih

Kada je završen posao poravnanja zrcala i fokusiranja slike na svim instrumentima svemirskog teleskopa James Webb te hlađenja instrumenata na radnu temperaturu, kontrola misije pristupila je testiranju najhladnijeg instrumenta. On je Mid-Infrared Instrument (MIRI), senzor koji snima duboki svemir u bliskom infracrvenom spektru. Usmjerili su teleskop prema Velikom Magellanovom oblaku, satelitskoj galaksiji našem Mliječnom putu. Njezino gusto polje zvijezda poslužilo im je za ispitivanje mogućnosti instrumenta MIRI, a rezultati su – kao, uostalom, i do sada sa svim rezultatima James Webba – izvrsni. Bug

25.12.2021. (15:30)

Malo lansiranje za teleskop, ali veliko za znanost

Teleskop James Webb lansiran u svemir

Kako je bilo i najavljeno, na Božić u 13:20 teleskop James Webb lansiran je u svemir. Instrument težak 6350 kg nakon 26-minutne vožnje uspješno je pušten iz rakete u svemir. Teleskopu će sad trebati mjesec dana da se doveze do svog odredišta u solarnoj orbiti otprilike milijun milja od Zemlje, što je oko četiri puta dalje od Mjeseca. Ovaj teleskop, nazvan po čovjeku koji je nadzirao NASA-u tijekom 60-ih, oko sto puta je osjetljiviji od Hubblea i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i mjesta čovjeka u njemu. Webb će uglavnom promatrati svemir u infracrvenom spektru, što će mu omogućiti da prodre kroz oblake plina i prašine gdje se rađaju zvijezde, dok je Hubble djelovao prvenstveno na optičkim i ultraljubičastim valnim duljinama. Index

25.12.2021. (12:00)

Zumiranje sve do 'Big banga'

Sve što trebate znati o svemirskom teleskopu James Webb, koji će promijeniti naše shvaćanje svemira

Webbov teleskop osmišljen je kako bi promatrao svemir u bliskom i srednjem infracrvenom spektru, što znači da će “hvatati” svjetlost dugačkih valnih duljina. Samim time imat će mogućnost zabilježiti toplinski otisak svih svemirskih tijela prema kojima ga se usmjeri i to s visokom preciznošću. Iz NASA-e snagu ovog teleskopa uspoređuju s mogućnošću snimanja bumbara na udaljenosti od Zemlje do Mjeseca, ili pak detektiranje strukture veličine grada na Zemlji, s ruba Sunčevog sustava. Tako će on moći snimiti svemirske objekte koje do sada nismo imali prilike vidjeti – prve zvijezde i galaksije koje su nastale u vrlo ranom dobu svemira, kada je on bio star tek oko 100 milijuna godina. Lansiranje kreće danas u 13:20 po našem vremenu. Bug