Jedini čovjek čiji je pepeo rasut po Mjesecu - Monitor.hr
15.05.2023. (19:00)

Man on the Moon

Jedini čovjek čiji je pepeo rasut po Mjesecu

Eugene Merle Shoemaker - Alchetron, The Free Social Encyclopedia

Eugene Merle Shoemaker (1928.-1997.) prvi je čovjek čiji su posmrtni ostaci rasuti po Mjesecu. Shoemaker je  pokrenuo Program istraživanja astrogeologije u sklopu Američkog geološkog zavoda početkom 1960-ih te pomogao u obuci Apollo astronauta za geološka istraživanja na Mjesecu. Zajedno sa suprugom Carolyn i Davidom Levyjem otkrio je poznati komet Shoemaker-Levy 9 koji je 1994. udario u Jupiter, što je pružilo jedinstvenu priliku astronomima da prouče posljedice udara kometa na planet. Nakon smrti NASA mu je odlučila odati počast tako što je njegove ostatke 1998. poslala na Mjesec putem svemirske letjelice Lunar Prospector. Kapsula od polikarbonata, koju je izradila ista tvrtka koja je poslala pepeo autora “Zvjezdanih staza” Genea Roddenberryja u orbitu, sadržavala je Shoemakerov pepeo, fotografiju Barringerovog kratera i citat iz Shakespeareove drame “Romeo i Julija.” Letjelica se sudarila s Mjesecom i ostavila približno 30 grama Shoemakerovih posmrtnih ostataka blizu Mjesečevog Južnog pola. Kozmos

Câu chuyện cảm động về Eugene Shoemaker: Người đầu tiên của nhân loại vĩnh viễn an nghỉ trên Mặt trăng


Slične vijesti

30.06. (13:00)

Putuj Svemirom, makar preko ekrana

NASA objavila zapanjujući video: Prođite kroz kultne Stupove stvaranja

NASA je na svom YouTube kanalu objavila očaravajući video koji stvara dojam kao da prolazite kroz takozvane Stupove stvaranja. U travnju 1995. Hubble svemirski teleskop snimio je kultnu sliku “Stupova stvaranja”, a sada se svemirski teleskop James Webb pridružio tom pothvatu, omogućujući astronomima stvaranje izvanredne 3D animacije Orlove maglice. Stupovi stvaranja sastavljeni su od hladnog molekularnog vodika i prašine, a nagrizaju ih snažni vjetrovi i ultraljubičasto zračenje iz obližnjih mladih zvijezda. Te strukture, nalik kozmičkim prstima, imaju dodatne izbočine veće od Sunčevog sustava s mladim, vrućim zvijezdama. Najviši stup mjeri tri svjetlosne godine od vrha do dna, objašnjava NASA. Green

19.04. (18:00)

R2-D2 ju je davno uočio

Otkrivena najmasovnija zvjezdana crna rupa Mliječne staze

Takozvani uspavani div nazvan je Gaia BH3 i ima masu gotovo 33 puta veću od našeg Sunca. Gaia BH3 je udaljena 2000 svjetlosnih godina od Zemlje. Radi se o najmasovnijoj zvjezdanoj crnoj rupi u našoj galaksiji i drugoj najbližoj crnoj rupi koja je dosad otkrivena. Najbliža crna rupa se naziva Gaia BH1 i udaljena je 1500 svjetlosnih godina s masom gotovo deset puta većom od Sunca. Zvjezdane crne rupe formiraju se kada masivne zvijezde kolapsiraju na kraju svog života. (Green)

17.04. (01:00)

Čovjek koji gleda u zvijezde

Korado Korlević u Zavidavanju: Kod nas ima brojnih talenata i vrijednih znanstvenika, no nije sve zanimao uspjeh

Zatekli su ga u Daruvaru, na manifestaciji Deset dana astronomije, koju svake godine organizira daruvarsko astronomsko društvo Kumova slama. Srednjoškolcima je držao predavanje o transhumanizmu. To mu je, kako sam smatra, osnovni posao. Posao edukatora. Znamo ga također i kao zvjezdoznanca, utemeljitelja zvjezdarnice u Višnjanu. Kod uspostavljanja zvjezdarnice trebalo je improvizirati, a u intervjuu saznajemo kako se u njoj nalaze dijelovi Fiće, ali i vlaka. Koliko je vjerojatno da Zemlju pogodi nešto veliko iz svemira, Korlević kaže da na Zemlju svakog tjedna padne nešto, samo zanemarivih veličina. Mogu nas pogoditi i veće gromade, ali s većim vremenskim odmakom. Korado je otkrio i zašto je Mars postao sinonim za vanzemaljce, a prokomentirao je i situaciji u znanosti kod nas. Kaže da imamo vrijedne znanstvenike, ne samo u obrazovanju već i u biznisu, iako nam formalno obrazovanje ne valja. Novosti

28.11.2023. (21:00)

Feniks u svemiru

Novi kozmički misterij: astronomi prvi puta svjedočili “oživljavanju” ugasle zvijezde

Ovaj događaj, nikada ranije zabilježen u povijesti astronomije, opisan je radom u časopisu Nature. Riječ je o izvangalaktičkim eksplozijama koje su intenzitetom na razini supernove, ali traju značajno kraće – njihovo zračenje mjeri se minutama, a ne tjednima, uz potpuno “gašenje” unutar nekoliko dana. Sada ovaj tim znanstvenika ima opažanja s 15 teleskopa diljem svijeta, prema čijim podacima su kao izvorišta LFBOT-a identificirane mrtve zvijezde. Crne rupe ili neutronske zvijezde jedino je što je moglo dovesti do misterioznih bljeskova, čime bi višegodišnje traganje za ishodištem ovakvih događaja moglo biti dovršeno. No, ono otvara i nova pitanja o tome koji mehanizam pokreće eksplozije na tim “kozmičkim mrtvacima”. Bug

12.09.2023. (20:00)

To boldly go where no man has gone before

Astronomi otkrili galaksiju od mjehurića

Svemirski mjehurići nalaze se otprilike 820 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje i šire se impresivnih milijardu svjetlosnih godina kroz svemir. Smješteni su unutar mreže galaksija, a dobili su ime ‘Ho’oleilana’. Dok su zvučni valovi pulsirali kroz plazmu, stvarali su mjehuriće. Tijekom hlađenja svemira došlo je do njihova formiranja, a kako se svemir počeo širiti, tako su se i oni povećavali, poput ostalih fosiliziranih ostataka preostalih nakon Velikog praska, pretpostavljaju znanstvenici. Green

18.08.2023. (16:00)

Nije ni svemir kakav se čini

Astronom otkrio anomaliju koja ne može biti objašnjena sadašnjim modelima koje koristimo kako bismo razumjeli svemir

Anomalija se događa kada se zvijezde u labavoj orbiti, poznate kao široke dvojne zvijezde, kreću na načine koji prkose standardnim modelima gravitacije koje su uspostavili Albert Einstein i Isaac Newton. Pri ubrzanju nižem od 0,1 nanometra po sekundi na kvadrat, orbita dviju zvijezda odstupala je od Newtonovog univerzalnog zakona gravitacije i Einsteinove opće relativnosti. Ovo otkriće dovodi u pitanje postojanje ‘tamne tvari’, koju se često koristi za objašnjenje takvih anomalija. Naime, tamna tvar ne može igrati ulogu u unutarnjoj dinamici širokih dvojnih zvjezdanih sustava. Chaeovo otkriće treba još proći neovisnu potvrdu. Ako se pokaže kako je u pravu, to će imati ogromne implikacije za astrofiziku, kozmologiju, fiziku općenito i naše poimanje svemira. Next Web

08.06.2023. (15:00)

Naše zvijezde

Zvijezda nazvana Regoč, a egzoplanet Kosjenka po prijedlogu zagrebačkih gimnazijalaca

Ime Kosjenka dobila je zvijezda WASP-63, žute boje i slične mase kao Sunce, ali gotovo dvostruko starija, dok je ime Regoč pripalo egzoplanetu WASP-63 B koji po masi najviše sliči planetu Saturnu u Sunčevom sustavu. Imena su dobili po likovima iz bajke hrvatske spisateljice Ivane Brlić-Mažuranić. Radi se o međunarodnom natjecanju “Imenuj egzosvijet 2022” u kojem je sudjelovalo gotovo 12 milijuna ljudi diljem svijeta, priopćio je Institut Ruđer Bošković (IRB). Odabrano je 20 parova imena za 20 sustava egzoplaneta i njihove matične zvijezde. Natjecanje je organizirano u sklopu obilježavanja desete godišnjice Ureda za popularizaciju astronomije IAU-a. Hrvatska imena predložili su učenici astronomske grupe IX. gimnazije u Zagrebu uz pomoć mentora, nastavnika fizike Zlatka Tomšića. Index

11.05.2023. (19:00)

Za naše je probleme više kriv kapitalizam nego tamo neki udaljeni planet

Merkur je možda retrogradni, ali i dalje ne utječe na vaše živote

Za neke ljude i dalje dovoljno dobro obrazloženje ako im nešto krene loše u životu. Retrogradno kretanje planeta čini se samo nama iz naše perspektive, jer se planet kreće oko Sunca, a ne oko Zemlje. Kao da se planet odjednom zaustavi i počne kretati u drugom smjeru. Zapravo, budući da je Merkur bliže Suncu, taj se planet ustvari kreće brže, i to u jednom smjeru. Godina na Merkuru traje 88 dana i “susretne” se sa Zemljom na istoj valnoj duljini oko tri puta godišnje. Još je Isaac Newton probao izračunati koliko sila drugih planeta može utjecati na naš planet. Ta sila, konkretno Merkura, iznosi jednu petinu mase ljudske trepavice. IFL Science

26.01.2023. (23:00)

Astrofotografija dana

“Lice medvjedića” na Marsu kao izvrstan primjer pareidolije

Pareidolija je psihološki fenomen zbog kojega ljudi percipiraju značenje u apstraktnim pojavama. Fenomen se javlja kada gledamo u inače nasumične prizore, pa u njima “prepoznajemo” poznate nam strukture, likove ili, vrlo često, lica. Ta se pojava događa zbog prirode mozga, koji je evoluirao tako da brzo može prepoznati uzorke. Zato je zanimljiv prizor koji je uhvatila sonda Mars Reconnaissance Orbiter, a prikazuje “najobičniju” nasumičnu strukturu Marsovog reljefa, koji likom podsjeća na lice medvjedića. Ova je fotografija izabrana kao “slika dana”, koju redovito odabire sveučilište u Arizoni. Snimljena je kamerom HiRise. “Oči” medvjedića su mlađi udarni krateri meteorita. Sve u svemu, ništa neobično za Mars, ali nama svakako zabavno za vidjeti. Bug

23.01.2023. (21:00)

Bitno da ne pukne

Živimo u tisuću svjetlosnih godina širokom “mjehuru”

Sunce se nalazi unutar onoga što astronomi zovu lokalni mjehurić, prostoru unutar galaksije Mliječni put promjera nekih 1000 svjetlosnih godina u kojem je međuzvjezdani materijal rijedak. Iako je teško mapirati nešto iznutra, astronomi su pokušali to učiniti s magnetskim poljima navedenog mjehura. Supermjehurići poput našeg nisu osobito rijetki. Doista, galaksija ih ima dovoljno za usporedbu sa švicarskim sirom. Budući da su saznanja naših znanstvenika o mjehurićima oskudna, 3D mapiranjem njihovih magnetnih polja moglo bi dovesti do novih načina njihovih istraživanja. IFL Science