Josip Manolić: Da sam mlađi, u Hrvatskoj bih poveo revoluciju za Titov samoupravni socijalizam - Monitor.hr
12.07.2019. (11:30)

Josip Manolić: Da sam mlađi, u Hrvatskoj bih poveo revoluciju za Titov samoupravni socijalizam

Veliku stvar tada je napravio hrvatski lider Ivica Račan koji je ispravno procijenio opasno gomilanje snaga na agresivnoj strani i maknuo se, na neki način prepustio vodstvo Franji Tuđmanu. Račan je dobro znao kakvo je stanje u Partiji i koje su snage bile protiv osamostaljenja Hrvatske. Tuđman je to znao cijeniti. Zato je i rekao da treba sačuvati socijaldemokratsku partiju – priča Josip Manolić u opširnom intervjuu za Glas Istre.


Slične vijesti

26.05. (07:00)

Čovjek koji nije mogao šutjeti

Laureat iz Cannesa, Nebojša Slijepčević: Izjave iz redova Domovinskog pokreta svjedočanstva su najcrnje desnice

Pravio bih se pametniji nego što jesam kad bih pokušao objasniti kako je došlo do ovakve situacije, kakvu danas živimo. S jedne strane, nisam pretjerano iznenađen suvremenom bilancom jer sam kao filmski radnik posljednjih godina imao pregršt inspiracije i motivacije da napravim ovakav film. Od trenutka kad sam dovršio scenarij do trenutka snimanja filma razbuktao se rat u Ukrajini, počeo je rat Izraela i Palestine i ovo genocidno uništavanje Gaze. Svi ti događaji postavljaju isto pitanje: tiče li nas se sve to? Na koji način, kako?

Možemo li se naprosto praviti da se ništa od toga ne zbiva? Osim toga, u periodu svih ratova oko nas, na našim trgovima su se organizirali i oni “klečavci” čija je agenda posve rigorozna u ograničavanja prava žena. Gledam li lokalno ili globalno, osjećam se kao putnik u tom vlaku u kojem je putovao i Tomo Buzov i iznova se pitam : zbilja, to se mene ne tiče? Također, u vremenu između pripreme i finalizacije ovog filma, Domovinski pokret je od političke desnice odskočio na višu reprezentativnu razinu domaće politike, u sastav aktualne vlade. Novosti

09.05. (20:00)

Čovjek koji je živio i stvarao muziku

In Memoriam Steve Albini: Ne osjećam se umjetnikom u potrazi za publikom, već se smatram ličnošću u potrazi za umjetnošću i izrazom u stvaralačkom impulsu

U svom privatnom sam životu i sam reagirao protiv hedonističkog sladostrašća rock and roll glazbenika – osobno se ne drogiram, niti pijem, kao što niti ne donosim zaključke o ljudima koji će se tako otkačiti, ali poštujem činjenicu da je kao posljedica strasti, droge i zadovoljštine urodilo s mnogo lijepog; no, u svom se ponašanju trudim biti pod kontrolom samoga sebe. Ako tragaš za stvaralačkim impulsom u nastojanju da stvoriš novu umjetnost ili novu glazbu ma kakve vrste, ona će u sebi sadržavati tvoje shvaćanje svijeta, koje oblikuju tvoja iskustva. Nebitno koliko čista bila tvoja fantazija, nju samu uobličit će stvaran svijet kao i tvoja vlastita iskustva u njemu. Tako da sam sklon ideji da nisam u potpunosti odgovoran za stvari koje pomišljam da stvaram. Iz intervjua Stevea Albinija koji je dao za Lupigu još 2017. godine. Od njega se oprostila i Močvara.

17.04. (01:00)

Čovjek koji gleda u zvijezde

Korado Korlević u Zavidavanju: Kod nas ima brojnih talenata i vrijednih znanstvenika, no nije sve zanimao uspjeh

Zatekli su ga u Daruvaru, na manifestaciji Deset dana astronomije, koju svake godine organizira daruvarsko astronomsko društvo Kumova slama. Srednjoškolcima je držao predavanje o transhumanizmu. To mu je, kako sam smatra, osnovni posao. Posao edukatora. Znamo ga također i kao zvjezdoznanca, utemeljitelja zvjezdarnice u Višnjanu. Kod uspostavljanja zvjezdarnice trebalo je improvizirati, a u intervjuu saznajemo kako se u njoj nalaze dijelovi Fiće, ali i vlaka. Koliko je vjerojatno da Zemlju pogodi nešto veliko iz svemira, Korlević kaže da na Zemlju svakog tjedna padne nešto, samo zanemarivih veličina. Mogu nas pogoditi i veće gromade, ali s većim vremenskim odmakom. Korado je otkrio i zašto je Mars postao sinonim za vanzemaljce, a prokomentirao je i situaciji u znanosti kod nas. Kaže da imamo vrijedne znanstvenike, ne samo u obrazovanju već i u biznisu, iako nam formalno obrazovanje ne valja. Novosti

31.03. (21:00)

'Rat se ne može preživjeti ni preboliti na pobjedničkoj strani, zato ga treba doživjeti na strani gubitnika...'

Miljenko Jergović za tportal: Koja je razlika između Boga i Vrhovnog suda, između Isusa i Zdravka Mamića?

Zapanjujuće je koliko današnji organizirani vjernici banaliziraju Boga, i koliko vjerske institucije uživaju u tom banaliziranju, kao što uprava Coca-Cole uživa u općem banaliziraju coca-cole. Nebu je, doista, svejedno, ako neba još uvijek ima. Bogu je svejedno, jer nikad i nigdje nije rečeno da mu neće biti svejedno. On je ljudima pružio svoj primjer, a na njima je da sami nastave. Pa nije li i sam Papa rekao da čistilište ne postoji? Ako nema čistilišta, čega onda ima? Je li čistilište isto što i sud u Haagu, odakle se svi naši vraćaju kao junaci? Vraćaju se kao sa Svjetskog prvenstva u nogometu. I uz iste patriotske pjesme. I jednima, i drugima, i zločincima, i nogometašima, pomogao je njihov banalizirani Bog: jedne je oslobodio iz zatvora, druge je odveo do pobjede. Miljenko Jergović za tportal povodom objave nove knjige naziva Rat.

17.03. (17:00)

Ako mogu oni, možemo i mi

Nedjeljom u 2 i 3 – Peđa Grbin: Milanović u ovu bitku ulazi sa svima nama da bi Hrvatska bila bolja

U dašanjoj emisiji Nedjeljom u 2 HRT-a Aleksandar Stanković ugostio je predsjednika SDP-a Peđu Grbina. Rekao je kako Radnička fronta ipak neće ići s njima u koaliciju. Za Milanovićev potez kaže da si ne drži rezervu: Da predsjednik nije bio na poziciji na kojoj je, HDZ bi zauzeo Ustavni sud, oružane snage i sve što bi željeli. Ovo je jedna velika utakmica, jedna borba u koju moramo ući i u kojoj svi moramo dati sve. Ne postoji zabrana da on bude na listi, nigdje to nije definirano. Ako mu ipak zabrane, on neće biti na listi, ali će i dalje biti naš kandidat za predsjednika vlade. Za Tomaševića kaže da bi neke stvari trebalo raditi brže, uz tvrdnju kako je Zagreb ipak izvučen s ruba bankrota te doveden u poziciju da može realizirati projekte. Index

06.03. (20:00)

Čišćenje za bivšim gazdom i dalje traje

Tomašević: Zagreb je podinvestiran i raspada se po šavovima

Možemo! je odlučio ići sam na izbore jer su njihove ankete pokazale da birači Možemo! ne bi glasali za koaliciju sa SDP-om, a žele što veću izlaznost jer je to jedini način, smatra, da se sruši HDZ. Za novi stadion na Maksimiru kaže da je dogovor s Nadbiskupijom bio jedini način da se riješe imovinsko-pravni odnosi na trenutnom zdanju. Kronični problem odlagališta smeća na Jakuševcu Tomašević je odlučan riješiti gradnjom Centra za gospodarenje otpadom u Resniku do 2028. godine.

Ključno je razgovarati s ljudima i objasniti da to neće biti kao druga odlagališta, već postrojenje nove generacije sa sortirnicom, bioplinskim uređajima i postrojenjem za obradu miješanog otpada, bez neugodnih mirisa. Imali smo 70 milijuna eura nepodmirenih obaveza, a sada nemamo dugova. Stabilizirali smo financije proračuna i Holdinga. Proračunom od 2,5 milijarde eura, drugim najvećim poslije državnog, možemo upravljati bez korupcijskih afera, rekao je Tomislav Tomašević u iscrpnom intervjuu za Vidu. Novosti, Lupiga

25.02. (21:00)

Malo pozitive za promjenu

Filip Filković Philatz kod Stankovića: Inat i radna etika kao tajna uspjeha

Mislim da je radna etika stvar koju je užasno teško za naučiti, a svaki projekt, za kojeg je netko rekao da ga je nemoguće napraviti – meni je bio izazov, rekao je u emisiji “Nedjeljom u 2” Filip Filković Philatz, producent koji se u hrvatski mainstream probio zahvaljućuji uspješnim serijalima poput “Duluma zemlje”, “Lovca na bilje” i drugim uspješnim projektima. Ustvrdio je kako je imao sreću da pronađe svoj put uspjeha u filmskoj industriji. Zadnje vrijeme na društvenim mrežama plijeni pažnju radovima s umjetnom inteligencijom. Pričao je o svom životnom putu, kako su nastajali pojedini projekti i o svom svjetonazoru, koji se reflektira u pozitivnim pričama. HRT

18.02. (21:00)

Riječ znanstvenika

Puljak kod Stankovića: Jučerašnji prosvjedi pokazali potencijal u društvu za promjene

Na pitanje smatra li se članom radikalne ljevice, splitski gradonačelnik i znanstvenik Ivica Puljak je istaknuo kako on nije radikala ni u kojem smislu, da se smatra čovjekom dokaza i analiza. Oni (HDZ) su uništili nadu mladih da Hrvatska jednog dana može biti bolja, uveli su klijentelizam, korupciju i kriminal. Tu ne mislim na pojedince već HDZ kao organizaciju koja je pravomoćno osuđena za kriminal i zločinačko udruživanje za pljačku države i naših novaca. Smatra da se oporbene stranke trebaju ujediniti i smijeniti HDZ. Što se tiče izbora Ivana Turudića, tu se pokazao modus funkcioniranja HDZ-a. Ovo je prvi puta da je izišlo u javnost. HDZ funkcionira tako da postavljaju jedni druge, ucjenjuju jedni druge, povezani su sa kriminalnim miljeom i sve to mi znamo, ali ovaj se put to prvi puta pokazalo vizualno. HRT

14.02. (23:00)

No ga intereso - dok pije svoj espresso

Mario Knezović (Zoster) – Mi smo i danas u situaciji da se puno moralizira o prošlosti. Time valjda izbjegavamo da se bavimo samim sobom u sadašnjosti

Gorčine na ovim prostorima ima puno. Čovjek je uvijek tabula rasa. On uvijek sve iznova proživljava. Nebitno je koji je sistem. Pa zato i čitamo knjige koje su davno napisane i filmove koji su davno snimljeni jer osjećamo tu poveznicu da je netko prije nas proživio nešto što mi upravo proživljavamo, bez obzira na kostime koje nose. Priča se uvijek tiče ljudi i ljudskih odnosa. Tadija ima takve koordinate u kojima on pokušava biti normalan, ali mu to ne uspijeva. Recimo pjesma „Treba mi keš“, ona je bitna karika u razumijevanju albuma, iako nije rađena da bi bila sad neki veliki hit. U njoj Tadija pokušava igrati po pravilima sistema, ali svaki put ispuši. On je rezigniran i pun gorčine. Otud ono; da se hoće zahvalit, potom polit benzinom i sve zapalit. Nakon toga on donosi odluku i pristaje da bude najgori. I ispostavlja se da je on najbolji u tome što je najgori – kaže frontmen benda Zoster pred veliki samostalni koncert u Zagrebu na kojem promoviraju novi album “Najgori”, za Ravno do dna.

14.02. (14:00)

Razgovor ugodni

Jergović: Ja sam bosanskohercegovačka književnost

U bogatom jednosatnom razgovoru koji možete pogledati na ovoj poveznici, najplodniji suvremeni pisac južnoslavenskih jezika govorio je o politici u Hrvatskoj i BiH, bezosjećajnosti za drugoga, izgonu Ive Andrića iz hrvatske književnosti, genijalnosti Emira Kusturice, mitovima o Sarajevu, vlastitom položaju u ovdašnjim kulturama, istupanju iz PEN-a BiH, ali i o Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu 1984. te Sarajevskom procesu godinu dana ranije… Stvari su jednostavne: možeš ljude prognati iz svoje kulture i iz njihovog grada, ali računaj da će to biti trajno. Hrvati su jednom istjerali Andrića iz hrvatske književnosti, i to je ostalo zauvijek: danas je Andrić veliki jugoslavenski pisac i nobelovac, veliki srpski pisac, veliki pisac bosanskih Hrvata, ali s hrvatskom književnošću on nema veze, jer ga je ta književnost iz sebe istjerala i ukinula ga. Ta vrsta nacionalističke histerije nema smisla ni u slučaju Hrvata Ive Andrića ni u slučaju Bošnjaka iz Sarajeva Emira Kusturice, kao ni u jednom drugom slučaju. Novosti