Kako će biti potrošen proračunski višak od 2,7 milijarde kuna? - Monitor.hr
26.04.2018. (20:30)

Puno love

Kako će biti potrošen proračunski višak od 2,7 milijarde kuna?

Hrvatska je među 12 zemalja Europske unije koje su u prošloj godini imale višak u proračunu, 2,7 milijardi kuna. Pred Hrvatskom je, s obzirom na to da je i u idućim godinama očekuje rast BDP-a iznad dva posto, odluka hoće li proračunske viškove trošiti na otplatu javnog duga i kamata, koje i dalje iz proračuna odnose nešto manje od deset milijardi kuna, odnosno hoće li tako nastaviti smanjivati javni dug, a ne samo njegov udio u BDP-u zbog rasta gospodarstva ili će rasteretiti građane i gospodarstvo manjim proračunskim nametima (jer je zbog njih i više novca u blagajni). Novi list


Slične vijesti

02.12.2021. (08:00)

Peović: Proračun je teška manipulacija, za EU smo postali ono što je Kosovo bilo u SFRJ

 

Neprestano slušamo brojke o rastu BDP-a, rastu izvoza, investicija i plaća. To je teška statistička manipulacija. Kada govorimo o rastu BDP-a nikada ne govorite da u zadnjih 9 godina naš BDP raste najsporije po glavi stanovnika u odnosu na ostale u Europi. Najsiromašnija smo zemlja u Europi. To vam je kao status Kosova, kada smo slali pomoć u nerazvijene zemlje – izjavila je Katarina Peović iz Radničke fronte u Otvorenom. HRT

16.11.2021. (15:30)

Ipak situacija nije gora nego što se mislilo

Tomašević o proračunu: Za sljedeću godinu planiramo suficit od 300 milijuna kuna

Proračun Grada Zagreba će za 2022. godinu iznositi 15,2 milijarde kuna. Rashodi za iduću godinu će iznositi 10 milijardi i 190 milijuna kuna dok su 2019. iznosili devet milijardi i 490 milijuna kuna. Za sljedeću godinu planiraju suficit od 300 milijuna kuna, kako bi se akumulirao gubitak koji je nastao do 2019. godine. Ono što bih rekao, oko tih redovnih troškova, koji su 7 posto manji, nalaze se kroz rezove koje smo napravili još kod rebalansa. Dodao je da proračun ima tri cilja – stabilizaciju financija grada sljedeće godine, intenziviranje poslijepotresne obnove javnih zgrada i sufinanciranje obnove privatnih zgrada te transformaciju grada prema zelenijem Zagrebu. Nacional

26.09.2021. (16:00)

Iznenađujuće imenovanje

Tomašević za kreiranje proračuna zaposlio – Borisa Lalovca

Boris Lalovac, potpredsjednik Odbora za financije i državni proračun iz kluba SDP-a, imenovan je u radnu skupinu koja će kreirati proračun Zagreba, a kojom predsjeda Daniela Dolenc. Kao osoba koja za bivše vlade nije bila poželjna, nije htio komentirati imenovanje, nego je samo napomenuo kako je pred radnom skupinom velik posao. Tako će zaj bivši ministar sa suradnicima davati stručnu analizu i podršku gradonačelniku u procesu financijske konsolidacije proračuna za 2022., a koji je već opterećen dugovima bivšega gradonačelnika. Novi list

08.06.2021. (15:30)

Steže se obruč

Proračun Grada Zagreba ocijenjen nerealnim, smanjit će se na 10 milijardi kuna

Dosadašnja gradska zastupnica Nezavisne liste, a po novom platforme Možemo! i financijska stručnjakinja Marijana Sumpor ocijenila je proračun Zagreba od 13,6 milijardi kuna nerealnim, te bi se rebalansom on trebao smanjiti za 3,6 milijardi. Proračun se treba temeljiti na projekcijama predvidivih prihoda. Nije se smio temeljiti na informacijama iz 2019., nego na realnom stanju u gospodarstvu koje je bilo obilježeno potresom i pandemijom (Novi list). U planu je revizija postojećih i budućih ugovora te zamrzavanje svih ugovora i investicija koje trenutno nisu nužne. Također, sve bi nove investicije trebale biti financirane bespovratnim sredstvima iz Europskih fondova, kazala je Sumpor.

15.08.2020. (18:30)

Koronina korozija

Manjak u proračunu u prvih pola godine 16,7 milijardi kuna, lani 1,8

Ukupni prihodi državnog proračuna od siječnja do lipnja ove godine iznosili su 60,35 milijardi kuna, dok su rashodi u istom periodu iznosili 77,1 milijardu kuna, što znači da je država potrošila 16,7 milijardi više nego što je dobila. Lani su prihodi iznosili 65,1 milijardu kuna, a rashodi 66,9 milijardi kuna, dakle manjak je bio deseti dio ovogodišnjeg.

27.07.2020. (13:00)

Tko još treba stručnjake

Dr. Guste Santini boji se da ćemo postati najsiromašnija zemlja Europe

“O programima o kojima smo slušali u predizbornoj kampanji ne bih trošio riječi. Student druge godine Ekonomskog fakulteta mogao bi napisati bolji seminarski rad. Umjesto da se hvali velikim postignućima, koje ja ne vidim, Vlada bi građanima trebala reći istinu o teškom stanju u kojem se zemlja nalazi. Nasreću, Hrvatska ima raspoloživih resursa i vlastite pameti za izlazak iz krize. Stoga bi valjalo uzeti deset najboljih izvoznika, deset ekonomskih stručnjaka i još deset zainteresiranih ljudi iz Vlade. Treba ih okupiti bez nazočnosti medija kako bi Vladi mogli predložiti što treba raditi. Premijer je dao do znanja da savjeti ekonomista njemu nisu potrebni. Međutim, moje je mišljenje da su pametni ekonomisti u ovom trenutku kisik koji može održati na životu premijera – kao i sve nas.” N1

25.07.2020. (21:00)

Obećanje, ludom radovanje

Ekonomisti ukazuju na nerealnost Plenkovićevih obećanja

“Veće intervencije iz državnog proračuna teško da su više moguće jer bi to moglo dovesti do velikog rasta javnoga duga, a samim tim ugrozilo bi i cijeli koncept javnih financija. U ovoj će nam godini Bruxelles, doduše, tolerirati određeno povećanje javnoga duga, ali Europska komisija i druge institucije očekuju da on već u sljedećoj godini počne padati”, upozorava za Index ekonomski analitičar Damir Novotny. Index

25.07.2020. (20:30)

Živi bili pa vidjeli

Plenković ima planove s novcem od ukidanja poreza na promet nekretninama

Socijalna sigurnost, perspektivna budućnost, ekonomska suverenost, osnažena državnost i globalna prepoznatljivost oblasti su kojima bi se alocirala sredstva prikupljena ukidanjem poreza na promet nekretninama u postizbornom planu Andreja Plenkovića i Vlade Republike Hrvatske. “Je li riječ samo o listi dobrih želja ili je program ostvariv, provjerit ćemo za četiri godine.” Kako se taj pothvat planira pročitajte u članku. Jutarnji list

07.05.2020. (18:30)

Nepijani milijarderi

Rebalans proračuna: Vlada i dalje namjerava potrošiti 147 milijardi kuna, iako će državi nedostajati 25 milijardi

Mi smo odlučili ostati na razini planiranih rashoda 147,3 milijarde kuna, a kada je riječ o prihodima oni će pasti na 122 milijarde kuna. Naša je zadaća da kompenziramo taj manjak koji je između 23,5 i 25 milijardi kuna – rekao je Plenković danas. Ministar Marić je nastavio rekavši da nismo nikad vidjeli da prihod od PDV-a u apsolutnom iznosu ima negativni predznak. U više od dva tjedna više smo imali povrata PDV-a, nego što smo naplatili, ali se situacija popravila što se tiče kraja mjeseca.