Kako je Island zaustavio alkoholizam i droge među tinejdžerima - Monitor.hr
20.01.2017. (09:18)

Formula uspjeha - aktivnost

Kako je Island zaustavio alkoholizam i droge među tinejdžerima

Mladi na Islandu donedavno su bili među najgorima u Europi po opijanju, no to se promijenilo zbog novog školskog režima. Djeci su uvedene brojne aktivnosti nakon škole, poput sporta, plesa, crtanja, glazbe, kojima se zabavljaju umjesto da se opijaju po parkovima. Broj klinaca koji piju pao je sa 42% (1998.) na 5% (2016.), onih koji puše marihuanu sa 17% na 7%, a cigarete sa 23% na 3%. Mosaic science


Slične vijesti

26.09.2024. (08:00)

Djeco interneta, inkarnirajte se malo u stvarni život

Nagli porast problematične uporabe društvenih medija kod tinejdžera

Za “problematičnu” manjinu utvrđeno je da je korištenje društvenih mreža povezano sa simptomima nalik ovisnosti, a koji uključuju zanemarivanje drugih aktivnosti u korist provođenja vremena na društvenim mrežama, ulaženje u rasprave i laganje o tome koliko vremena provode na internetu te nemogućnost uspostave samokontrole. Studija također naglašava zabrinutost oko udjela tinejdžera za koje se smatra da su u opasnosti od “problematičnog igranja videoigara”, što se više odnosi na dječake nego na djevojčice. Dobar dio njih kaže kako su u stalnom online kontaktu s prijateljima, što znače da se od mobitela praktički ne odvajaju. No, izvješće ne zaključuje da je vrijeme provedeno na internetu uvijek štetno. Tinejdžeri koji su učestali korisnici društvenih mreža izvijestili su o jačoj vršnjačkoj podršci i društvenim vezama. HRT

11.09.2024. (12:00)

Odjeci izolacije

Mozgovi tinejdžera značajno ostarjeli za vrijeme pandemije

Karantene za vrijeme pandemije covida utjecale su na to da mozgovi tinejdžera prerano ostare i to za čak četiri godine, ustanovili su znanstvenici sa Sveučilišta Washington. Cerebralni korteks prirodno se stanjuje kako starimo. I kronični stres može prouzročiti slične promjene u mozgu. No u trogodišnjem razdoblju između prvog skeniranja i daljnjeg praćenja stanja cerebralni korteks se među tinejdžerima stanjio puno više nego što su istraživači očekivali. Veći utjecaj na djevojčice mogao bi biti posljedica razlika u značaju društvene interakcije za djevojčice u odnosu na dječake, smatra Kuhl. Dječaci se okupljaju radi sporta i tjelesne aktivnosti, a adolescentice se obično oslanjaju na osobne odnose zbog emocionalne podrške i razvoja samoidentiteta. Korteks ne može ponovno izrasti i nastavlja se smanjivati ​​tijekom života. Još nije u potpunosti jasno mogu li prerano ostarjeli “pandemijski mozgovi” mladih ljudi biti izloženi i većem riziku od razvoja poremećaja poput ADHD-a i depresije, a možda čak i od bolesti poput Alzheimera i Parkinsonove bolesti Nacional

19.07.2024. (10:00)

Dobila sam novi Iphone, i tako... dosada

Čak i na Instagramu, tinejdžerima je uglavnom dosadno

Koristeći Instagram neki tinejdžeri doista doživljavaju negativne osjećaje, međutim novo istraživanje Sveučilišta u Washingtonu otkriva da je dominantan osjećaj ipak – dosada. Tinejdžeri naime priznaju da aplikaciju i otvaraju prvenstveno zbog toga što im je dosadno. Zatim prebiru uglavnom nebitan sadržaj, koji im je uglavnom dosadan i u tremu tragaju za zanimljivim dijelovima koje će podijeliti sa svojim prijateljima u izravnim porukama, najstalnijem izvoru veze koji su pronašli na platformi. A kad im na kraju dosadi ono što istraživači nazivaju “juhom sadržaja”, oni se odjavljuju. Aplikaciju pale u potrazi za stimulacijom, a povezivanje s prijateljima obično im je dovoljna. Trenutačni poslovni model većine platformi ovisi o zadržavanju korisnika da skrolaju što je češće moguće i dulje, a podešavanje algoritama je i njihova odgovornost. Bug

07.07.2022. (18:00)

Politički i medijski osviještena mladež

Tinejdžeri konzumiraju više vijesti nego punoljetni zoomeri

Prosječan konzument okružen je vrtlogom omiljenih početnih stranica digitalnih novina, čita nekoliko podcasta i lovi se na mamace za klikove iz svojih feedova. Dakako, tu su i push obavijesti o objavljenim vijestima. Ovih smo dana povezaniji nego ikad; Europa je od 2019. dobila 100 milijuna digitalnih korisnika, 80 do 90 posto ljudi na Bliskom istoku ima pametni telefon, a SAD troši 100 milijardi dolara kako bi omogućio pristup brzom internetu svakom kućanstvu pa nije ni čudo da generacija Z očekuje trenutna ažuriranja vijesti i kulture. Ankete provedene među zoomerima otkrivaju kako najmanje svaki drugi pripadnik generacije Z svakodnevno vidi vijesti na društvenim mrežama te da 15 posto onih u dobi od 18 do 24 godine vijesti redovito dobiva s TikToka. Od tinejdžera koji prate vijesti, njih 66 posto kaže da ih najčešće dobivaju putem push obavijesti. Bug

20.04.2022. (15:00)

Napast in training

Fluorescentni adolescenti: kako su nastali tinejdžeri

Mladenačka ili teen kultura nije nastala spontanim prirodnim tokom, već je prije svega rezultat, ili neintendirana posljedica, kompleksnih političkih i socioekonomskih procesa. Ideja adolescencije kao posebne životne faze svoje historijske korijene vuče iz dramatične promjene društvenog odnosa prema djeci koja je nastupila u drugoj polovici 19. stoljeća. U prvom valu industrijalizacije, urbanizacije i pratećih sistemskih promjena u socijalnim odnosima, djeca iz radničkih obitelji predstavljala su izvor jeftin(ij)e radne snage – što su nerijetko i u suvremenom kapitalizmu. Moralna reakcija srednje klase na takvu sveopću bijedu koju je svirepo izrabljivanje podrazumijevalo bila je instrumentalna u nastanku i društvenom razvoju koncepta djetinjstva kao životnog perioda oslobođenog od teškog rada i umjesto toga posvećenog igri i obrazovanju. Prema tome, nevinost djetinjstva je u historijskim razmjerima relativno nova ideja u koju se uložilo mnogo truda kako bi ju se zaštitilo. Kulturpunkt

26.10.2019. (10:00)

Tinejdžeri koji društvene mreže koriste više od 3 sata dnevno imaju veći rizik za prekratak i isprekidan san

11.09.2018. (09:07)

Smartklinjo

Zahvaljujući smartphoneovima tinejdžeri se osjećaju – bolje

Tinejdžeri kažu da društvene mreže jačaju njihove odnose s članovima obitelji i prijateljima, omogućava im vrijedan izvor kreativnog izražavanja te se osjećaju manje usamljenima i više povezanima, pokazala je anketa (ovdje infografike s rezultatima, ovdje PDF sa svim). Znaju oni vrlo dobro da ih provođenje vremena na smartphoneu odvlači od domaćih zadaća i komunikacije uživo i da tech-kompanije samo pokušavaju privući njihovu pozornost dizajniranjem proizvoda zbog kojih će ostati prikačeni za svoje telefone – kažu istraživači iz Common Sensea.