Kardum: Promijeniti eurski kredit u kunski ili ne? - Monitor.hr
05.10.2017. (18:27)

Kuća ima prednost

Kardum: Promijeniti eurski kredit u kunski ili ne?

Postavlja se pitanje isplativosti konvertiranja kredita iz varijabilnih u fiksne kamatne stope za sve koji imaju rok otplate još 5 do 6 godina, isto tako, pitanje je isplati li se kredite u eurima konvertirati u kune i tako se zaštititi barem od valutnog rizika, savjetuje ekonomski komentator HRT-a Željko Kardum o konvertiranju kredita. Kaže da je najvažniji faktor ročnost kredita, odnosno koliko dugo ga se još mora otplaćivati. Stoga trenutačno najbolje prolaze oni koji imaju kredit u eurima i kamatu vezanu uz Nacionalnu referentnu stopu.


Slične vijesti

02.02.2021. (18:30)

Ne igraj se s igricama!

Kardum o slučaju Gamestop: Mijenja se način funkcioniranja tržišta

HRT-ov burzovni Željko Kardum objašnjava zanimljivi slučaj GameStopa, najvećeg lanca video-igara u Americi, na čije su se propadanje kladili – i na tome zarađivali – brokeri s Wall Streeta. Međutim, tu su se uključile mase s društvenih mreža te su udruženo kupovali dionice GameStopa čime je njihova cijena počela rasti, a brokeri i fondovi su gubili veliki novac. Kaže Kardum kako nitko nije shvaćao koliku snagu mogu imati društvene mreže i da je fenomenološki gledano, ovo promjena načina funkcioniranja tržišta jer veliki fondovi više nisu neprikosnoveni vladari.

23.04.2019. (13:30)

Od kolijevke pa do groba najisplativije je igračko doba

Željko Kardum: Nek djeca igraju igrice – tako će zaraditi za mirovinu

HRT-ov ekonomista Željko Kardum inače priča vrlo ozbiljnim stvarima, da bi se sad dohvatio E-sport za kojeg kaže da ima 450 milijuna gledatelja u svijetu i vrijedi oko milijardu dolara. Prošle je godine e-Sport bio treći po zaradi u industriji zabave, iza televizije i izdavaštva, a ispred filma.

08.05.2018. (10:04)

Dijete u pelenama naspram odrasle osobe

Kardum: Bruxelles kaže da će Hrvatska rasti brže od EU, zašto to nije dovoljno?

Hrvatsku očekuje rast BDP-a od 2,8% ove godine, Europska komisija za 2019. godinu Hrvatskoj prognozira 2,7%, što je iznad prosjeka eurozone, a ekonomist Željko Kardum podsjetio je da to nije dovoljno dobro jer su hrvatske startne pozicije vrlo niske. Ako zadržimo ovaj tempo rasta možda za 4-5 godina sustižemo Grčku, kad bi bili izuzetno uspješni i dugoročno rasli 3% godišnje Sloveniju bismo stigli za 22 godine, a Njemačku za 47 godina. “No, mnogim mladima ne da se čekati 47 godina, nego jednostavno presele tamo”, kaže Kardum.

23.11.2017. (12:20)

Problemi na istoku

Kardum: Troši se tek sedmina sredstava predviđenih za Slavoniju

Najavljeno je kako će 2,5 milijarde eura iz europskih fondova biti uloženo za Slavoniju i Baranju, odnosno ruralni razvoj. To lijepo zvuči dok ne pogledate rezultate, sad smo na više od pola puta tog financijskog razdoblja, a do sada je ugovoreno projekata za 2,5 milijarde kuna, a ne eura. Što znači da smo iskoristili manje od jedne sedmine tih sredstava, dakle negdje 14,8%, upozorava ekonomski komentator Željko Kardum. HRT

31.10.2017. (16:00)

Onda kava na kredit

Kardum: Uvođenjem eura smanjile bi se kamate i poskupjela kava

Uvođenje eura u Hrvatskoj značio bi rast cijene kave i dugoročni pad kamata na kredite – ovako slikovito HRT-ov Željko Kardum opisuje pozitivne i negativne strane mijenjanja kune za euro. Malo konkretnije, uvođenje eura eliminiralo bi valutni rizik kod otplate duga, smanjile bi se kamatne stope te bi se smanjila premija na rizik koju se plaća na kunu. Negativno je što zaista gotovo uvijek dolazi do rasta cijena kave, pića i zaokruživanja prilikom konverzije, no HNB tvrdi da je to statistički samo 0,2-0,3% potrošačke košarice.

26.09.2017. (22:27)

Nove perspektive

Ugovor Gazproma i PPD-a vrijedan kao pola duga Agrokora

Ruski Gazprom i hrvatsko Prvo plinarsko društvo (PPD) prošli tjedan su potpisali 10-godišnji ugovor o isporuci plina u Hrvatsku. Radi se o ugovoru teškom između 200-250 milijuna eura godišnje. Za deset godina to iznosi 2 – 2,5 milijarde eura za Hrvate, odnosno 1,6 milijardi za Ruse (ostalo su troškovi transporta, marže, zarade i ostali troškovi). Čini se da je to jedan od najvećih ugovora koji je jedna privatna hrvatska tvrtka sklopila, ako izuzmeno Agrokor. Važno je reći i da količina ugovorene isporuke plina pokriva više od 60% hrvatskih potreba za uvozom, odnosno 30% ukupnih potreba”, kaže ekonomski komentator HRT-a, Željko Kardum.

04.04.2017. (21:21)

Novi gigant

Postaje li SPAR ‘trgovačko društvo od sistemskog značaja’?

62 trgovine i 1.900 zaposlenika Bille dobili su novog vlasnika. Preuzimanje trgovačkog lanca Billa Hrvatska od strane Spara, konačno je realizirano nakon što je odobrenje dala Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.19 Interspar hipermarketa i 39 Spar supermarketa lani je u Hrvatskoj ostvarilo bruto prihod od prodaje od 2,8 milijardi kuna. Na kraju 2016. godine Spar Hrvatska zapošljavala je 2.800 ljudi. Kad im pridodamo 1.900 radnika Bille, opasno su se približili pragu onih kompanija koje spadaju pod Vladin Lex Agrokor. Nedostaje im 300 radnika do 5.000, kaže ekonomski komentator HRT-a Željko Kardum te se osvrće na zastupnike Pernara koji nije znao školarcima objasniti kako to da PDV na nešto od 100 kuna dođe 20 kuna te na Lovrinovića koji slično nije znao izračuvati PDV.

08.07.2016. (16:11)

Ništa nije poklonjeno

Trebamo li se veseliti jeftinom zaduživanju?

Ministar financija Zdravko Marić iznimno je zadovoljan uvjetima zaduživanja koje je postigao na domaćem tržištu. Nova je obveznica, kaže, zamijenila staru, dvostruko skuplju, pa je ušteda u proračunu 100 milijuna kuna kamata. “Lijepo je čuti da je cijena novog zaduženja ‘samo’ 2,85% (toliki je prinos) i da je on rekordno nizak i da je puno manji od prinosa na obveznice koje je Hrvatska izdala prije samo četiri mjeseca (onaj je bio 3,99%), ali ona je bila na 10 godina pa ne treba miješati kruške i jabuke”, kaže ekonomski analitičar HRT-a Željko Kardum. HRT