Koale: životinje koje su razvile nevjerojatnu sposobnost prilagodbe klimatskim promjenama - Monitor.hr
02.06.2024. (22:00)

Slatki mali medvjedići

Koale: životinje koje su razvile nevjerojatnu sposobnost prilagodbe klimatskim promjenama

Prva značajna prilagodba koala na visoke temperature je njihova gusta, ali svijetla dlaka koja ih štiti od sunčevih zraka. Svijetla boja dlake reflektira sunčevu svjetlost, čime se smanjuje apsorpcija topline. Druga prilagodba je njihov spor način života. Koale provode većinu svog vremena spavajući u krošnjama eukaliptusa, često do 20 sati dnevno. Treća prilagodba odnosi se na njihovu prehranu. Koale se hrane listovima eukaliptusa koji sadrže velike količine vode, što im omogućava da ostaju hidratizirane, bez potrebe za čestim pijenjem vode. Četvrta prilagodba je način na koji funkcionira njihov mozak koji im pomaže u regulaciji tjelesne temperature. Green


Slične vijesti

Prekjučer (08:00)

Zemlja se znoji, a mi se pravimo ludi

Korlević o klimatskim promjenama: Nažalost ne postoji nešto homogeno kao “društvo”. Bit će dobitnika i gubitnika

Već se dvadeset godina govori o tome da raste srednja godišnja temperatura zraka, da rastu brojni ekstremi i da se podiže razina mora. Sada možemo samo konstatirati da tako doista i jest. Mi astronomski još uvijek nismo izašli iz ledenog doba pa se Zemlja grije. No, naše ubacivanje svih mogućih stakleničkih plinova u atmosferi nimalo ne pomaže. Dolaze još veći esktremi u temperaturama i oborinama. Korisnost novca investiranog u “javnu” znanost pada ulaskom politike u taj sustav, kroz financiranje samo onih projekata koji su “sigurni”, odnosno onih koji prođu recenziju, dakle ne onih inovativnih. Društvene znanosti i umjetnost imaju zadatak spriječiti neko buduće nasilje koje će biti posljedica klimatskih promjena. No, taj dio trenutno rade traljavo jer društvenim medijima dominiraju algoritmi koji potenciraju sukobe u lovu na klikove te dominiraju niske strasti. Korado Korlević za Green.

29.03. (19:00)

Još malo pa nestalo!

AI predviđa: do 2050. godine bez polarnih medvjeda, tigrova i pingvina

Prema Izvješću WWF-a, populacije divljih vrsta smanjile su se za 73% u posljednjih 50 godina, a najugroženiji su slatkovodni ekosustavi. AI softver Gemini predviđa da će do 2050. izumrijeti polarni medvjedi, gorile, sumatranski tigrovi, kalifornijske morske svinje i carski pingvini. Glavni uzroci su klimatske promjene, gubitak staništa i krivolov. Novozelandske papige ugrožene su uvezenim grabežljivcima, dok su divovske kornjače i panamska zlatna žaba pred nestankom zbog gljivica i uništavanja okoliša. Znanstvenici upozoravaju da su hitni ekološki potezi nužni kako bi se spriječilo masovno izumiranje. Green

27.03. (13:00)

Bolje kupovati nekretnine na brijegu

Visković: Splitska riva će do 2050. biti pod morem, ali ljudi to ne shvaćaju

Splitska riva i Dioklecijanova palača bit će pod morem do 2050., ali ljudi to ne mogu osvijestiti, izjavio je umirovljeni sveučilišni profesor prava, političar, kulturni animalist i kulturni botaničar iz Splita Nikola Visković u emisiji Vide TV Zavidavanje by Lado Tomičić, koju možete gledati na ovoj poveznici. ” Ljudima je važno da prežive, i nije ih briga za unuke. A moji će unuci imati teška okapanja, planeta će biti u vrlo bolesnom stanju”, upozorio je splitski profesor, koji je s Tomičićem razgovarao i o hrvatskoj i svjetskoj politici u svjetlu epohalnih klimatskih promjena. Novosti

13.03. (13:00)

Kad kiša ne zna stati, a suša se ne da otjerati

Rastuće temperature u Europu donose sušu, a u Aziju poplave

Istraživanje WaterAida otkriva da klimatske promjene sve više remete vodeni ciklus u najgušće naseljenim gradovima svijeta. Južna i jugoistočna Azija postaju vlažnije, dok Europa, Bliski istok i sjeverna Afrika trpe sve jače suše. Hangzhou i Jakarta prednjače po „klimatskim udarima“, dok se Dallas, Bagdad i Shanghai suočavaju s ekstremima u oba smjera. Mnogi gradovi sada moraju prilagoditi infrastrukturu novim uvjetima. Među rijetkim “dobitnicima” su Tokio, London i Guangzhou, gdje su vremenski ekstremi oslabjeli. HRT

12.03. (12:00)

Kako je krenulo, možda će se moći uzgajati kod nas

Klimatske promjene: Uzgoj banana za izvoz bit će ekonomski neodrživ za mnoga područja

Zbog klimatskih promjena koje uzrokuju rastuće temperature, u mnogim će područjima Latinske Amerike i Kariba do 2080.godine postati ekonomski neodrživo nastaviti uzgajati banane za izvoz. Banane su ključna izvozna kultura vrijedna 10,23 milijarde godišnje i ključne su za gospodarstva mnogih zemalja u navedenom području. Banane su jedno od najvažnijih voća na svijetu, ne samo za potrošače, već i za milijune radnika u zemljama proizvođačima. EastFruit

Ekvador i neki dijelovi Brazila među rijetkim su područjima koja će ostati važni proizvođači, jer se predviđa da će promjene klime ondje biti manje ozbiljne. Istraživači predlažu nekoliko strategija prilagodbe, uključujući proširenje infrastrukture za navodnjavanje, uzgoj sorti banana otpornih na vrućinu i sušu te podršku proizvođačima u upravljanju klimatskim rizicima. Agroklub

03.03. (21:00)

Led koji nas čuva, zasad

Antarktička cirkumpolarna struja mogla bi usporiti za oko 20 posto do 2050., što bi imalo velike posljedice na klimu

Antarktička struja, četiri puta snažnija od golfske struje, ključan je dio svjetske “oceanske pokretne trake”, koja pomiče vodu diljem zemlje, povezujući Atlantski, Tihi i Indijski ocean. Otapanje ledenog pokrova bi dovelo do priljeva slatke vode u Južni ocean, što bi promijenilo njegov salinitet i cirkulaciju. Ako se ovaj trenutni ‘motor’ pokvari, moglo bi biti ozbiljnih posljedica, uključujući više klimatske varijabilnosti, s većim krajnostima u određenim regijama i ubrzanim globalnim zatopljenjem zbog smanjenja kapaciteta oceana da djeluje kao (sredstvo za upijanje) ugljičnih plinova, kazuju klimatski znanstvenici. HRT

02.03. (15:00)

Ledeno doba na pretplatu

Sljedeće ledeno doba stiže za 11.000 godina – osim ako ga ne otkažemo klimatskim promjenama

Tim međunarodnih istraživača usporedio je promjene zabilježene u Zemljinoj klimi u posljednjih milijun godina s rotacijom plavog planeta oko Sunca. Proučavajući tri parametra ove rotacije – nagib Zemljine osi, njezino kolebanje i samu putanju orbite, koja je blago eliptična – uspostavili su podudarnost. “Uspjeli smo predvidjeti svaku deglacijaciju u posljednjih 900.000 godina”. Na Zemlji su se dugo izmjenjivala glacijalna razdoblja i toplija međuglacijalna razdoblja. Posljednje ledeno doba završilo je prije otprilike 11.700 godina. Predviđanja se uzimaju u obzir glede prirodnih procesa bez ljudskog utjecaja, konkretno razine ugljika u atmosferi prije industrijske revolucije, koji bi te odnose mogli poremetiti, zaključak je znanstvenika. HRT

23.02. (09:00)

Klima se mijenja, ali novac još uvijek curi na krivu stranu

Financijski sustav pod klimatskim termalnim udarom

Zemlje globalnog juga, iako najmanje krive za klimatske promjene, najviše trpe njihove posljedice. Na COP29 u Bakuu razvijene su zemlje obećale milijarde dolara pomoći, no ključno pitanje ostaje učinkovitost financiranja. Državne razvojne banke moraju preusmjeriti tokove novca u zelene projekte i potaknuti reformu globalnog financijskog sustava. Bez prestanka financiranja štetnih sektora i uvođenja transformacijskih financija, klima neće biti jedina koja prolazi kroz oluju – cijelo gospodarstvo bi moglo završiti pod vodom. Poslovni

03.02. (08:00)

Nešto između godišnjeg i bolovanja

Pokraj godišnjeg odmora, u nekim državama radnici imaju pravo na – klimatski dopust

Čim se vrate s godišnjeg odmora, mnogi brojeći neradne dane razmišljaju o sljedećem. No neki već imaju pravo i na plaćeni klimatski dopust – doduše, zasad u Kanadi i Španjolskoj – i to zbog ekstremnih vremenskih uvjeta. Radnici u Španjolskoj od prošle godine imaju pravo na četiri dana plaćenog dopusta kada ne mogu doći na posao zbog ekstremnih vremenskih uvjeta. Kanada ga je prva u svijetu ozakonila te njezini radnici mogu tijekom jedne kalendarske godine dobiti pet dana plaćenog dopusta. Dodatnih pet dana dopusta mogu dobiti u slučaju produljenoga izvanrednog stanja. Klimatski dopust najprije je odobren u dijelovima Španjolske uništenim u velikim poplavama potkraj prošle godine, a zatim u cijeloj državi. U Hrvatskoj je vjerojatnije da će se sljedeći dopust poklopiti s praznicima usred tjedna i nekim majstorski spojenim produženim vikendom. Lider

29.01. (09:00)

Ostaje nada da će razum pobijediti

Deset godina napora međunarodne zajednice da klimatske promjene održi u koliko-toliko održivim i predvidljivim granicama, propalo je u jedan dan – ponovo

Iran, Jemen, Libija i SAD trenutačno su jedine zemlje svijeta koje nisu potpisnice Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Američki predsjednik Donald Trump za to se pobrinuo odmah po preuzimanju vlasti. Već prvog dana drugog mandata “poklonio” se fosilnoj industriji i objavio direktivu o napuštanju Pariškog sporazuma; potez koji je povukao i u prvom mandatu na čelu SAD-a. Svijet je na putu prema porastu temperature od 2,5 do 2,9 °C do kraja stoljeća, u odnosu na predindustrijske razine, a Pariški sporazum je jedini pokušaj da se izbjegne najgori scenarij. SAD se već jednom povukao iz Pariškog sporazuma, izvjesno je da će odluke Donalda Trumpa unazaditi globalne napore u obuzdavanju klimatske krize, ali ostaje nada da će njegove opasne namjere i politike potaknuti snažniji otpor i čvršću organizaciju u borbi za zdrav okoliš i pravednije društvo. Faktograf