Koliko nam je globalizacije potrebno? - Monitor.hr
06.11.2016. (20:47)

Quo vadis

Koliko nam je globalizacije potrebno?

“U svojoj akademskoj karijeri uvijek sam se zalagao za slobodnu trgovinu. Ona je bila temelj materijalnog prosperiteta u poslijeratnoj Europi i omogućila je da se stotine milijuna ljudi izvuku iz ekstremne bijede i omoguće sebi pristojan život. Ali čini se da je globalizacija danas dostigla svoje krajnje granice. Zagovornici sporazuma poput CETA-e (i TTIP-a) u pravu su da će oni osigurati viši BDP, ali zaboravljaju da će rast biti ostvaren po visokoj cijeni za životnu sredinu. Osim toga, globalizacija je doprinijela izrazito nejednakoj raspodjeli dobitaka i gubitaka”, prenosi Peščanik tekst iz Social Europe.



Slične vijesti

20.09.2017. (19:23)

Zasada

U četvrtak privremeno stupa na snagu kontroverzna CETA

Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum (CETA) između EU-a i Kanade, koji će po podacima Europske komisije, europskim poduzećima godišnje uštedjeti 590 milijuna eura carina koje plaćaju na robu koju izvoze u Kanadu privremeno stupa na snagu u četvrtak 21. rujna. Kontroverzni sporazum potpisan je 2016. nakon što je Vijeće EU-a, to jest države članice, dale odobrenje. Sporazum će biti privremeno na snazi sve dok se ne dovrši postupak ratifikacije u svim zemlja članicama. U EU treba proći ratifikaciju u čak 38 parlamenata, što nacionalnih, što regionalnih. Do sada je ratificiran samo u pet zemalja članica – Hrvatskoj, Danskoj, Španjolskoj, Latviji i Malti te u Europskom i kandskom parlamentu. T-Portal, EurActiv

02.03.2017. (18:20)

Uvijek ima tko hoće

Hrvatska i Estonija jedine u EU-parlamentu glasale za sporazum s Kanadom

TTIP je trgovinski i ulagački sporazum između SAD-a i EU-a, a CETA je neka vrsta njegova pandana na relaciji Kanada-EU. Oboje za sobom po Europi ostavljaju širok trag u obliku raznih teških primjedbi koje ih ukorak prate. Zanimljivo, hrvatski europarlamentarci jedini su, uz njihove kolege iz Estonije, u ime svoje zemlje do zadnjega podržali CETA-u prilikom glasanja u Strasbourgu. No njime bi privatni investitori mogli ozbiljno zaprijetiti socijalnim, zdravstvenim, okolišnim i drugim regulativama, pišu Novosti.

16.02.2017. (12:07)

CETA o Sporazumu o slobodnoj trgovini između EU i Kanade koji je Europski parlament jučer ratificirao: Korak unazad za okoliš, globalne nejednakosti i radnička prava

30.10.2016. (21:18)

Hello Kanada

Kakav će utjecaj CETA imati na Hrvatsku?

Potpisivanje CETA-e više će koristiti velikim europskim zemljama nego Hrvatskoj, kažu stručnjaci, jer je robna razmjena s Kanadom mala. Izvoz u Kanadu u prvih sedam mjeseci iznosio je oko 140 milijuna kuna, a uvoz 50 milijuna. No neki upozoravaju i kako će ugovor utjecati na ranjive skupine poput poljoprivrednika koji se neće moći nositi sa konkurencijom. N1

30.10.2016. (14:26)

Za šaku dolara

EU i Kanada potpisuju sporazum CETA

Nakon sedam godina pregovora Kanada i Europska unija danas će u Bruxellesu potpisati sporazum CETA o slobodnoj trgovini odnosno ukidanju carina. Nakon dugih pregovora i blokade, valonski je parlament jučer ipak dao suglasnost saveznoj belgijskoj vladi da potpiše sporazum, usprkos zabrinutosti zbog posljedica na okoliš, europsku poljoprivredu i demokratske procese. Sporazum tek treba ratificirati Europski parlament, a na snagu bi trebao stupiti sljedeće godine. N1, Tris

23.10.2016. (20:49)

"Bitno manje od dogovora"

EU dao ultimatum Belgiji oko CETA-e

EU je Belgiji dao rok do ponedjeljka navečer da odluči hoće li potpisati sporazum o slobodnoj trgovini s Kanadom (CETA), a taj ultimatum je odbacila Valonija koja blokira sporazum. Valonija je “razočarana” novim prijedlogom Europske komisije o zaštiti ulaganja, koji je trebao smiriti belgijsku frankofonu regiju kako bi se omogućilo belgijsko potpisivanje sporazuma. Belgija je jedina od 28 zemalja Europske unije koja nije popisala CETA-u, sporazum koji se odnosi na više od 500 milijuna Europljana. Index, WSJ

21.10.2016. (07:12)

Preča posla

‘Na summitu je došlo do obrata, Plenković nije mogao izaći’

Andrej Plenković sinoć je prvi put kao hrvatski premijer boravio u Bruxellesu, gdje je u tijeku sastanak Europskog vijeća, no zbog rasprave o trgovinskom sporazumu s Kanadom nije se mogao javiti u Dnevnik Nove TV. Osim CETA-e (koju blokira belgijska pokrajina Valonija), na dnevnom redu bile su migracije te odnosi EU-a s Rusijom i Sirijom. Odnos između Turske i EU-a zbog dogovora oko migranata sve je krhkiji, a razgovaralo se i o Brexitu. Zaključci prvog dana sjednice ovdje, EU sad razmišlja o dogovoru s afričkim zemljama oko migracije.. Dnevnik.hr

17.10.2016. (13:33)

Sporazumski otkaz

Oreškovićev posljednji potez: Pokrenuo sklapanje trgovinskog sporazuma s Kanadom

CETA – Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum između Kanade i EU-a moraju prihvatiti sve vlade kako bi zaživio. No kao i u slučaju osporenog TTIP-a, mnogi su zabrinuti zbog investicijskih poluprivatnih ‘sudova’, na kojima jedino strane kompanije mogu tužiti države ako smatraju da ometaju njihovo poslovanje te smatraju da je riječ o dealu koji je skrojen po mjeri krupnog kapitala, a nauštrb javnog interesa. Posljednja stvar koju je premijer Orešković napravio na vlasti jest pokrenuo upravo postupak za sklapanje tog ugovora, i to zato što, kako tvrdi Faktograf, Oreškovićeva Pliva profitira od izvoza u tu zemlju.

15.10.2016. (09:32)

Što donosi CETA?

Carine za gotovo sve hrvatske proizvode u Kanadi bit će 0 posto

Potkraj listopada na summitu EU i Kanade trebao bi biti potpisan transatlantski trgovinski sporazum s Kanadom – CETA, iako nevladine udruge upozoravaju da je isti kao TTIP. S druge strane, čak 99 posto carina tim bi sporazumom palo na nulu, pri čemu bi hrvatske kompanije profitirale više od kanadskih. Naime, iako je trgovinska razmjena relativno skromna, suficit je na hrvatskoj strani – u prvih pola godine u Kanadu je izvezeno roba vrijednih 121 milijun kuna, a uvezena roba vrijedna je 45 milijuna kuna. Večernji

17.09.2016. (13:55)

Ugovor s vragom

Europljani protiv CETA-e kao i protiv TTIP-a

Za mnoge Europljane jedan od većih problema ovih prekoatlantskih sporazuma – dakle i sporazuma sa SAD-om TTIP i sporazuma s Kanadom CETA (Comprehensive Economic and Trade Agreement) – jest odredba o vansudskim nagodbama u slučaju promjene okolnosti poslovanja. Primjerice, ako EU zabrani pušenje u javnim prostorima, američki proizvođač cigareta bi zbog toga mogao zatražiti odštetu. Ili ako se bilo kojem koncernu ne dopadnu oštriji propisi o zagađivanju, okolišu, sigurnosti… Danas se u sedam njemačkih gradova održavaju prosvjedi i protiv CETA-e i protiv TTIP-a. Deutsche Welle