Ministru predano 12.000 potpisa za nastavak rada helikopterske hitne službe

Ministar zdravlja Dario Nakić jučer je na zahtjev Udruge Sigurnost u prometu primio predstavnike nekoliko udruga vezano za tematiku nastavka rada Hitne helikopterske medicinske službe (HHMS), kojom mu je prilikom predano više od 12.000 potpisa peticije kojoj je cilj nastavak rada Službe. Potpise je prošli tjedan primio i predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner. Ministar Nakić se ponudio potpisati peticiju

Hitna helikoperska u cijeloj Hrvatskoj!

Na sastanku je izražena potreba i predložen način organiziranja HHMS-a na cjelokupnom teritoriju Hrvatske. Udruge su ponudile pomoć za uspostavu sustava u okvirima svojih znanja i mogućnosti koji su po europskim standardima, a ti standardi ne poznaju/priznaju vojni servis koji se koristi kao nadomjestak helikopterskoj hitnoj pomoći.

– Nebitno je hoće li helikoptersku hitnu pomoć voditi Hrvati, Talijani ili bilo tko drugi, nama je najvažnije da imamo kvalitetan sustav i uslugu. Ponekad nam se čini da se zaboravlja najvažnije, a to je ljudski život. HHMS je od posebno velikog značaja za stanovnike ruralnih područja i otočane. Svima je u interesu da se što prije opet aktivira HHMS, a važno je reći da je on uvijek u civilnom tj. komercijalnom sektoru, a ne u proračunskom. U zemljama EU njegovu realizaciju uvijek rade neprofitne udruge kao što su nacionalni autoklubovi ili zaklade, a sve se odvija pod državnim nadzorom – istaknuli su iz Udruge Sigurnost u prometu.

Vojnim helikopterom 500, civilnim – 2.500 pacijenata

Dostupni podaci MORH-a kažu da je cijena jednog sata leta vojnog helikoptera 48.000 kuna, a spominju se i veći iznosi. Godišnje se na helikopterski vojni prijevoz 500 pacijenata potroši 8.5 milijuna eura. Uvođenjem specijaliziranih helikoptera za isti iznos, u neusporedivo boljim uvjetima koje imaju pacijenti, može se prevesti njih 2.500. U EU helikopter poleti u roku od tri minute nakon poziva, dok se u Hrvatskoj samo na odobrenje vojnog helikoptera čeka između 40 i 60 minuta. Svi su argumenti na strani specijaliziranih helikoptera, što funkcionalni (brži prijevoz, kvalitetnija usluga), što financijski.

Pet točaka prekriva Hrvatsku

Hitnu helikoptersku pomoć prvo je uvela Njemačka koja godišnje bilježi više od 50.000 letova, a po stanovniku bi godišnje usluga helikopterske hitne pomoći koštala 1.75 eura. Usporedbe radi, Mađarska danas ima pet baza za HHMS, one koštaju 10 milijuna eura i cijelu su godinu u funkciji. Tijekom pilot-projekta u Hrvatskoj, koji je trajao četiri mjeseca, bile su dvije baze (Krk i Split), a Udruga Sigurnost u prometu razradila je projekt kojim bi se kroz pet točaka pokrila cijela Hrvatska, a procjena je da bi ukupan trošak iznosio devet milijuna eura.

Postojeći način transporta putem civilnih necertificiranih i neosiguranih vojnih helikoptera predstavlja sekundarni zračni sanitetski transport od helidroma do helidroma. S druge strane, sustav HEMS-a predviđa primarni zračni transport strukovno obučenog i opremljenog liječnika na mjesto nesreće temeljem poziva sa samog mjesta nesreće, a dolazak je roku od 20 minuta, bez obzira gdje se nesreća dogodila, kažu iz udruge Sigurnost u prometu.