Mitovi o potresima - Monitor.hr
27.02. (08:00)

Nemamo dokaze, ali znamo

Mitovi o potresima

Kroz povijest su zabilježena brojna svjedočanstva koja govore da su se životinje čudno ponašale danima prije potresa, odakle su krenuli zaključci da ih predosjećaju. Neke životinje imaju izoštrena osjetila kojima mogu primijetiti slabije seizmičke valove, poznate kao P-valovi, što objašnjava njihovo ponašanje kratko vrijeme prije potresa, no za ono danima prije je ipak malo teže, za što treba ipak još opipljivijih dokaza. Nadalje, neki ljudi vjeruju da bi znanstvenici trebali znati kako predviđati potrese, među ostalim, na temelju neobičnih promjena u okolišu i ponašanju životinja. No to, nažalost, nije tako, prije svega zato što znanstvenici nemaju pristup mjestima na kojima se zbivaju potresi, kilometrima pod zemljom. Djelomično točno je i vjerovanje da nekoliko manjih potresa smanjuju šanse za veći. Index


Slične vijesti

16.02. (07:24)

Profesor Građevinskog fakulteta: Način “uradi sam” dovodi do rušenja zgrada u potresu

10.02. (21:00)

Najgore prirodne katastrofe u 21. stoljeću u kojima su živote izgubile stotine tisuća ljudi

Tportal donosi popis najrazornijih elementarnih nepogoda koje su zadesile svijet u zadnje 22 godine. Potres magnitude 7,0 po Richteru razorio je glavni grad Haitija Port-au-Prince 13. siječnja 2010. i ubio oko 316.000 ljudi. Ujedinjeni narodi procjenjuju da je uništeno 80.000 zgrada u Port-au-Princeu i okolnim područjima. Potres kod Sumatre magnitude 9,2 po Richteru 26. prosinca 2004. izazvao je cunami koji se proširio na Indoneziju, Tajland, Indiju, Šri Lanku i mnoge druge zemlje u regiji, usmrtivši najmanje 230.000 ljudi, a 43.000 smatralo ih se nestalima. Potres magnitude 7,8 pogodio je kinesku pokrajinu Sichuan 12. svibnja 2008. ubivši 87.600 ljudi. Potres magnitude 7,6 koji je pogodio područje sjeveroistočno od Islamabada 8. listopada 2005. ubio je najmanje 73.000 ljudi. Pogodio je i indijski Kašmir, gdje su poginule 1244 osobe. U Turskoj je ta brojka prešla 22 tisuće i izgledno će još rasti… Tportal

24.04.2022. (19:00)

Neuništiva Peruća

Mogu li umjetna jezera u Dalmaciji pokrenuti potrese? Evo što kažu stručnjaci

U slučaju geotermalnih elektrana većinom se radi o slabim potresima, koji mogu uznemiriti ljude ako se dogode blizu gusto naseljenih područja. Najjači potres povezan s geotermalnim elektranama u središnjoj Europi imao je magnitudu 3,2 (Grünthal, 2013). Prilikom takve proizvodnje električne energije najveći broj potresa dogodi se kada je u postupak uključeno ubrizgavanje tekućine natrag u podzemlje, slično kao i s hidrauličkim frakiranjem. Slobodna

02.05.2021. (02:11)

A ja mislio da su susjedi

Slabiji potres zatresao Zagreb, epicentar kod Markuševca

Središnju Hrvatsku ponovno je pogodio snažniji potres u 23.44. EMSC javlja da je potres bio jačine 2.2 po Richteru s epicentrom devet kilometara od Zagreba na dubini od dva kilometra. Osjetili su ga i na Forum.hr. 24 sata

30.03.2021. (21:30)

A da neće orade biti malo pod stresom i mršavije?!?

Profesor Mihanović: Potres kao onaj od 5,5 stupnjeva kod Visa događa se jednom u 500 godina

Činjenica da je tlo u Dalmaciji dosta aktivno ovih dana ne bi nas trebala brinuti, kaže prof. emer. Ante Mihanović za HRT. Dodaje kako potres kakav se dogodio 27. ožujka, od 5,5 Richtera kod Visa, spada u jedan po podacima rijedak potres, koji se događa jednom u 500 godina. Što se tiče povratnog perioda, mala je vjerojatnost da će se dogoditi jači potres. Inače, jutros u 9.35 zabilježen je još jedan potres u Jadranu, magnitude 4,2 s epicentrom 57 kilometara južno od Visa. Prije su zabilježena još dva potresa. Prvi, magnitude 3,1 u 5 sati, a drugi u 7.51 magnitude 3,2, a sinoć jedan od 3.0 kod Vrlike.

23.03.2021. (09:44)

Eno ga, on se spremio!

Plenković: 28 milijardi kuna za obnovu nakon potresa, trajat će 10 godina

Štete od potresa su 86 milijardi kuna za Zagreb i okolicu i 41,6 milijardi kuna za Banovinu, što je ukupno oko 128 milijardi kuna. Plenković je jučer na konferenciji o potresu rekao da je Vlada u procesu osiguravanja 3,8 milijardi eura, odnosno oko 28,5 milijardi kuna za obnovu, što je oko 22 posto potrebnih sredstava. Rekao je premijer da će obnova od 10 sekundi potresa trajati 10 godina ((malo su potresi ipak duže trajati, da neće onda i obnova?!?). Tportal

14.03.2021. (18:30)

Ovo debelo su milijarde

Šteta od potresa u Zagrebu i Petrinji – 124 milijarde kuna

Svjetska banka procijenila je štetu nakon zagrebačkog potresa na 11,6 milijardi eura (86,4 milijarde kuna), a nakon petrinjskog na malo više od 5 milijardi eura (37,5 milijardi kuna). Hrvatska će iz europskog Fonda solidarnosti za saniranje štete dobiti 300 milijuna eura. HRT

09.02.2021. (13:30)

Seizmolog Tkalčić: Da nema potresa spržila bi nas radijacija

Potresi imaju pozitivnu stranu, rekao je Hrvoje Tkalčić, profesor na Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri i član američkog seizmološkog društva, evo kako: Da nema te dinamike ne bi bilo ni magnetskog polja ni tektonskih sila ni tektonike ploča. Dakle spržila bi nas radijacija iz svemira, ne bi bilo ni oceana ni atmosfere pogodne za život. Ukratko – život na zemlji bi bio nemoguć. Konkretno, savjetuje: s potresima treba naučiti živiti. I dobro i sigurno graditi. HRT

04.02.2021. (14:30)

Da imaju Bandića dobili bi isto toliko fontana

Na Baniji se nakon potresa otvorilo 88 rupa – i još će!

“One nastaju vrlo brzo i naglo, u nekoliko sekundi. Ne možemo predvidjeti lokaciju gdje će se pojaviti. Utvrdili smo da postoji veliki rizik za stanovništvo. Pojavljivat će se i dalje”, rekao je profesor Bruno Tomljenović s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta na današnjoj sjednici Vlade. Objasnio je da ove urušne vrtače nastajupostupnim i dugotrajnim ispiranjem (sufozijom) sitnozrnastog materijala iz pokrovnih naslaga koji odlazi u okršeno, vapnenačko podzemlje, čime i u pokrovnim naslagama ispod površine nastaju šupljine koje se postupno proširuju prema površini, sve do konačnog sloma vršnog dijela i urušavanja u podzemlje. Dosad ih se pojavilo 88. Dnevnik.hr