• Slične vijesti

    25.04. (22:30)

    E sad još da svaki učenik može birati što će čitati

    Nastavnici odabrali izborne knjigu za lektiru: Harry Potter, Smogovci, Lovac u žitu, Jadranka Kosor…

    8.344 učitelja razredne nastave, nastavnika i knjižničara odabralo je preko 700 djela za izbornu lektiru u osnovnoj i srednjoj školi, a ovaj će izbor država poduprijeti s 42 milijuna kuna. Ovdje popis knjiga koje su dobile najviše glasova, ovdje popisi po razredima knjiga koje su dobile 10 ili više glasova.

    02.03. (20:30)

    Vraćamo se do Hrvatskog preporoda

    Redatelj koji čita ispred Vlade: U padu su svi dosezi koje su izborile generacije prije nas

    “Svi civilizacijski dosezi koje su generacije prije nas izborile, poput mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, dotacija za kulturu i znanost, ali i solidnog nivoa školskog obrazovanja, u stalnom su padu” – kaže za Novosti kazališni redatelj Lovro Krsnik koji svaki dan ispred Vlade čita knjige koje su izbačene iz lektire (‘Ježevu kućicu’ i ‘Malog princa’ pročitao, sad čita ‘Pipi dugu čarapu’ ). Nema u planu uskoro prestati – “računam da će ovo biti maraton, ma što god to značilo”, iako kaže da nema baš previše vremena – “trenutno kao kazališni redatelj radim na tri profesionalne predstave, što znači deset do 12 sati proba sedam dana tjedno”.

    06.02. (10:30)

    Jergović: Izbor lektire je sumanut, zastarjeliji nego prije 50 godina

    Na toj lektirnoj listi, onoj osmoškolskoj, kao ni onoj srednjoškolskoj, nema nijedne knjige napisane u ovom stoljeću, a jedva da je poneka napisana u proteklih pedeset godina. Nema nijednoga živog stranog pisca, a od domaćih živih tu su Miro Gavran i Pavle Pavličić, koje će morati da čitaju osmoškolci, te Danijel Dragojević, čiji je izbor iz pjesništva pred srednjoškolcima… Oni koji su ministrici lektirnu listu sastavljali, bave se pljačkanjem književnih grobova, te se tako “Prokleta avlija” Ive Andrića našla pod egidom “Hrvatska književnost” – komentira popis lektire Miljenko Jegović za Jutarnji. Jergović nije uvršten u izbor, ali kako kaže izvor iz ministarstva – “Nema potrebe imati popis za suvremene tekstove. Tko kaže da netko neće izabrati Jergovića, Tribusona ili Tomića ako žele – ako ih nema na popisu, to ne znači da ih učitelji neće moći birati.”

    07.08.2016. (20:30)

    Little boxes

    Hrvatsko školstvo je mentalna teroristička organizacija što uništava inteligentnu djecu

    Helena Bulaja Madunić dio je malog izdavačkog pogona Naklada Bulaja koji je pokrenuo projekt digitalizacije književne baštine i kompletnu lektiru besplatno stavio online na eLektire. “Današnja škola je zapravo mentalna teroristička organizacija za suvremenu inteligentnu djecu željnu znanja, a ne lažnih veličina i autoriteta”, kaže Bulaja Madunić u intervjuu za Novi list.

    27.07.2016. (05:10)

    Dike ter hvaljen'ja

    Iz lektire izbacili Štulića i vratili Marulića

    Usprkos turbulencijama oko kurikularne reforme, stručne radne skupine nastavile su raditi i nakon stručne rasprave donesene su preinake prijedloga kurikuluma za Hrvatski jezik, koji će sada i na javnu raspravu. Tako je skupina ponovno vratila neke obavezne lektire (Držića, Gundulića, Mažuranića, Shakespearea, Dostojevskog), a ostatak će se birati s popisa od 400 naslova, s kojeg su pak otpali oni koje je Željka Markić ocijenila skandaloznima (Ferićev Anđeo u ofsajdu), a ispao je i Štulić. Skupina kaže da je odluke donijela bez političkih pritisaka. Slobodna

    05.06.2016. (07:57)

    Farenheit 2016

    Teza: Neke knjige ne bi trebalo čitati

    Iako (roditeljski) zahtjevi za cenzurom često potječu iz ljubavi, takav strah vrlo lako može rezultirati potrebom da se djeca doživljavaju jednodimenzionalno, koju pod svaku cijenu treba sačuvati od (moralno) pogubnih utjecaja. Taj je pristup mnogo lakši i jednostavniji od prihvaćanja činjenice kako su djeca i mladi jednako kompleksne jedinke kao i odrasli. “Naša” djeca naposljetku ipak ne pripadaju nama, već prvenstveno uvijek sebi, piše Muf o prijedlogu U ime obitelji o izbacivanju knjiga s novog popisa lektire.

    01.06.2016. (15:48)

    Kad su knjige smetnja

    U ime obitelji: Iz lektire izbaciti Ferića, Murakamija i Ugrešić

    Zoran Ferić (Anđeo u ofsajdu), Haruki Murakami (Kafka na žalu), Silvija Šesto (Debela), Kristian Novak (Črna mati zemla), Patrick Suskind (Parfem), Dubravka Ugrešić (Forsiranje romana reke), Slavenka Drakulić (Mramorna koža), Marquerite Duras (Ljubavnik), neki su od naslova koje U ime obitelji želi maknuti iz lektire. Djela su, po njima, neprimjerena i štetna za učenike. Novi list

    04.03.2016. (15:53)

    Zaboravljena praksa

    Knjižnice nemaju ni kune za novu lektiru

    “Znate li vi da naša školska knjižnica punih pet godina nije dobila ni jedan jedini novi naslov? Nemamo dovoljno primjeraka ni sadašnje obvezne lektire, baš me zanima tko će i kada osigurati novac za nove preporučene knjige”, javila se profesorica jedne slavonske gimnazije. Upravo taj poziv inicirao je malo istraživanje koje je završilo poraznim podacima: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, iako je to njegova zakonska obveza, u opremanje školskih knjižnica obveznom lektirom i stručnom literaturom uložilo je u nekoliko zadnjih godina ravno – nula kuna. Prema podacima Hrvatske udruge školskih knjižničara (HUŠK), MZOS je 2008. godine jednostavno prestao s redovitom praksom financiranja nabave lektirnih naslova u školskim knjižnicama, piše Slobodna.

    03.03.2016. (20:25)

    Kako sačuvati pismenost?

    "Ne daj Bože da ijednom klincu omrznu knjige zbog onih koje sam ja napisao!"

    “Volio bih, naime, da stari Hektorović, kao i Marulić ili Homer i Shakespeare, ostanu što dalje od lektire – i to na mnogo radikalniji način nego u prijedlozima Kurikuluma – jer je to jedini način da im se bivši đaci jednoga dana vrate i obrate. Mnogim velikim piscima – naročito onim starim – ništa nije toliko naškodilo kao pojava u školskoj lektiri. Autori Kurikuluma i sastavljači lektirnog prijedloga zadržali su, iako u razumnoj mjeri, imperativ učeničkog savladavanja cjelokupne književne povijesti. Ali su lektiru otvorili suvremenosti i svakodnevnom životu, učinili je aktualnom i u najvećoj mjeri zabavnom. Da bi stvarno funkcionirao, ovakav bi koncept trebao biti podložen radikalnim izmjenama, recimo u roku od svake četiri godine”, piše Miljenko Jergović. Jutarnji

  • Slične vijesti

    25.04. (22:30)

    E sad još da svaki učenik može birati što će čitati

    Nastavnici odabrali izborne knjigu za lektiru: Harry Potter, Smogovci, Lovac u žitu, Jadranka Kosor…

    8.344 učitelja razredne nastave, nastavnika i knjižničara odabralo je preko 700 djela za izbornu lektiru u osnovnoj i srednjoj školi, a ovaj će izbor država poduprijeti s 42 milijuna kuna. Ovdje popis knjiga koje su dobile najviše glasova, ovdje popisi po razredima knjiga koje su dobile 10 ili više glasova.

    02.03. (20:30)

    Vraćamo se do Hrvatskog preporoda

    Redatelj koji čita ispred Vlade: U padu su svi dosezi koje su izborile generacije prije nas

    “Svi civilizacijski dosezi koje su generacije prije nas izborile, poput mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, dotacija za kulturu i znanost, ali i solidnog nivoa školskog obrazovanja, u stalnom su padu” – kaže za Novosti kazališni redatelj Lovro Krsnik koji svaki dan ispred Vlade čita knjige koje su izbačene iz lektire (‘Ježevu kućicu’ i ‘Malog princa’ pročitao, sad čita ‘Pipi dugu čarapu’ ). Nema u planu uskoro prestati – “računam da će ovo biti maraton, ma što god to značilo”, iako kaže da nema baš previše vremena – “trenutno kao kazališni redatelj radim na tri profesionalne predstave, što znači deset do 12 sati proba sedam dana tjedno”.

    06.02. (19:00)

    Pisci upozoravaju: Novi kurikulum hrvatskog jezika izgleda kao kafkijanska noćna mora

    Iscrpnije...
    06.02. (18:00)

    O ovome se priča (a nitko ne linka): Popis lektire za srednje škole, iz kurikuluma (pri dnu stranice), Narodne novine od 29.1.2019. Nadoknadite što se propustili

    Iscrpnije...
    06.02. (10:30)

    Jergović: Izbor lektire je sumanut, zastarjeliji nego prije 50 godina

    Na toj lektirnoj listi, onoj osmoškolskoj, kao ni onoj srednjoškolskoj, nema nijedne knjige napisane u ovom stoljeću, a jedva da je poneka napisana u proteklih pedeset godina. Nema nijednoga živog stranog pisca, a od domaćih živih tu su Miro Gavran i Pavle Pavličić, koje će morati da čitaju osmoškolci, te Danijel Dragojević, čiji je izbor iz pjesništva pred srednjoškolcima… Oni koji su ministrici lektirnu listu sastavljali, bave se pljačkanjem književnih grobova, te se tako “Prokleta avlija” Ive Andrića našla pod egidom “Hrvatska književnost” – komentira popis lektire Miljenko Jegović za Jutarnji. Jergović nije uvršten u izbor, ali kako kaže izvor iz ministarstva – “Nema potrebe imati popis za suvremene tekstove. Tko kaže da netko neće izabrati Jergovića, Tribusona ili Tomića ako žele – ako ih nema na popisu, to ne znači da ih učitelji neće moći birati.”

    07.08.2016. (20:30)

    Little boxes

    Hrvatsko školstvo je mentalna teroristička organizacija što uništava inteligentnu djecu

    Helena Bulaja Madunić dio je malog izdavačkog pogona Naklada Bulaja koji je pokrenuo projekt digitalizacije književne baštine i kompletnu lektiru besplatno stavio online na eLektire. “Današnja škola je zapravo mentalna teroristička organizacija za suvremenu inteligentnu djecu željnu znanja, a ne lažnih veličina i autoriteta”, kaže Bulaja Madunić u intervjuu za Novi list.

    27.07.2016. (05:10)

    Dike ter hvaljen'ja

    Iz lektire izbacili Štulića i vratili Marulića

    Usprkos turbulencijama oko kurikularne reforme, stručne radne skupine nastavile su raditi i nakon stručne rasprave donesene su preinake prijedloga kurikuluma za Hrvatski jezik, koji će sada i na javnu raspravu. Tako je skupina ponovno vratila neke obavezne lektire (Držića, Gundulića, Mažuranića, Shakespearea, Dostojevskog), a ostatak će se birati s popisa od 400 naslova, s kojeg su pak otpali oni koje je Željka Markić ocijenila skandaloznima (Ferićev Anđeo u ofsajdu), a ispao je i Štulić. Skupina kaže da je odluke donijela bez političkih pritisaka. Slobodna

    12.06.2016. (13:56)

    Glumice i glumci, spisateljice te redateljice i redatelji u 19 sati u Teatru &TD čitaju djela koja desnica želi izbaciti iz lektire

    Iscrpnije...
    05.06.2016. (07:57)

    Farenheit 2016

    Teza: Neke knjige ne bi trebalo čitati

    Iako (roditeljski) zahtjevi za cenzurom često potječu iz ljubavi, takav strah vrlo lako može rezultirati potrebom da se djeca doživljavaju jednodimenzionalno, koju pod svaku cijenu treba sačuvati od (moralno) pogubnih utjecaja. Taj je pristup mnogo lakši i jednostavniji od prihvaćanja činjenice kako su djeca i mladi jednako kompleksne jedinke kao i odrasli. “Naša” djeca naposljetku ipak ne pripadaju nama, već prvenstveno uvijek sebi, piše Muf o prijedlogu U ime obitelji o izbacivanju knjiga s novog popisa lektire.