Mrle: S Let3 na Antivalentinovu pjevaju - ženske gange i Vuco - Monitor.hr
09.02. (19:30)

Grlo sokolovo

Mrle: S Let3 na Antivalentinovu pjevaju – ženske gange i Vuco

Valentinovo je ljigavoća koju ne volim. Da bi ipak izašao toga dana, onda smisliš Antivalentinovo i staviš stvari na pravo mjesto – kaže Mrle iz Let3 u intervjuu Jutarnjem i najavljuje da će s bendom na tom koncertu pjevati ženske gange – gangasice, i Siniša Vuco! Kaže da trenutno ne voli svirati gitaru pa sad priprema znanstveno-umjetnički projekt – “radimo stroj, koristimo frekvenciju grada. Zvuk grada prenosimo u more na zvučnik koji ispumpava more na drugi zvučnik koji opet emitira taj zvuk grada. Na tom se zvuku mora stvoriti skulptura”.



Slične vijesti

Danas (11:30)

Grlom u škole

Boris Jokić: Obrazovna reforma – nedovoljno pripremljen pokušaj o kojem se vrlo malo zna

“Kao društvo imali smo veliku priliku: kvalitetna rješenja, motivaciju ljudi u sustavu, dogovor u društvu u vezi promjene, ljude na ulicama koji žele pozitivnu promjenu i pogled u budućnosti. Sve to su političari na vlasti nevjerojatnom lakoćom potrošili ili odbacili” – kaže Boris Jokić u intervjuu Novom listu. Zašto je odbačena njegova reforma (ovo sad je light verzija) –  “za cilj je imala poboljšanje učenja, poučavanja i života u hrvatskom obrazovanju, poboljšanje statusa odgojno-obrazovnih radnika, usmjerenje na djecu i mlade ljude te pomak hrvatskog društva prema nekim pozitivnijim perspektivama. Ujedno je u svojim procesima ona bila izrazito demokratska i uključiva, a to su osobine na koje je hrvatska politika posebno alergična”. Reforma koja se sprema za jesen je “u potpunosti nepripremljena. Kao stručnjak i roditelj pozivam premijera Plenkovića i ministricu Divjak da odlože frontalnu primjenu i da tu godinu posvete intenzivnom radu sa školama i odgojno-obrazovnim radnicima”.

Subota (20:00)

Jelaska (94): Ma kakav komunizam, partizani su samo željeli osloboditi zemlju!

Ante Jelaska: Antifašizam je oblik okupljanja civilnog i građanskog društva, to je naprosto zdravo društvo. Kakvo bi uopće bilo nego zdravo, ako se odbija od fašizma i s njime sukobljava? Moja generacija imala je jak sudar s fašizmom u onom ratu, živjeli smo u okupiranoj Dalmaciji koju se željelo potpuno talijanizirati i normalno je to da smo pružali otpor. Imao sam šesnaest godina kad je došlo ljeto i vrijeme podjele svjedodžbi, a oni su nam ih htjeli ispisati na talijanskom. Čuj to.

Srijeda (19:30)

Jel bi ga tamo itko vidio!?!

Nebojša Slijepčević: Neću biti zadovoljan dok HRT ne prikaže ‘Srbenku’

Dokumentarni film ‘Srbenka’ redatelja Nebojše Slijepčevića osvojio je Grand Prix, Oktavijan i nagradu za montažu na jučer završenim 28. Danima hrvatskoga filma, a od sutra se počinje prikazivati na HBO-u kao prvi hrvatski dokumentarac koji će se prikazati na tome kanalu. Slijepčević u intervjuu T-Portalu o nagradama kaže da “one služe da skrenu pažnju javnosti na film, a jedini cilj je da se film gleda, da ga se voli ili mrzi, ali da se o filmu razgovara”. HRT njegov višestruko nagrađivani film (20 nagrada) odbija prikazati (predugo traje, kažu, kao im je program prepun ludo kvalitetnog sadržaja), na što Slijepčević kaže “građenje partnerskog odnosa s hrvatskom kinematografijom trebao bi im biti strateški potez za budućnost, no umjesto toga prepuštaju i nas konkurenciji”.

 

17.06. (07:30)

Zabavni park EU

Bora Ćosić: Evropa je rahlo tlo, i to je dobro

“Evropa je cela uvek jedno rahlo tlo. A to je možda i njena prednost, jer u toj nedoumici – šta ćemo i kako ćemo – rađaju se razne varijante, pa često i pozitivne” kaže pisac Bora Ćosić u intervjuu Novostima. Dotaknuo se osjetljive teme imigranata – “od Kine do Egipta, Evropa je crpela mnoge činjenice kulture i uopšte napretka, samo je imala jedan duh sinteze. Upravo je on stvorio ovaj mali, ali poseban kontinent, od onoga što smo crpeli s te strane, i sad je vreme, dok primamo nesrećnike s istoka, da se setimo toga”.

12.06. (15:30)

Hasanefendić: Opet smo osjetili strast

Doista mogu reći da mi je drago kad zapazim reakcije publike na nove pjesme poput ‘Za malo nježnosti’ i Otkud ti pravo. Pljesak nakon tih pjesama je baš jak i imam dojam da pozorno slušaju. Da nam je to samo posao, odavno bismo ga se ostavili, da nam to više nije gušt upalio bi nam se alarm, ali nakon pauze od nekoliko godina, kad smo se ‘samoraspustili’, javila nam se strast i želja da se opet nadmećemo sa samima sobom i s drugima – priča Husein Hasanefendić u intervju za Jutarnji koji je napravio Aleksandar Dragaš.

08.06. (14:30)

Treba početi prodavati novčanike u koje stane više kovanica...

Šonje: Nitko nije požalio što je uveo euro pa neće ni Hrvatska

Ekonomist Velimir Šonje u intervjuu Slobodnoj navodi potencijalne koristi od uvođenja eura: niže kamatne stope, troškovi konverzije valuta će nestati, nestanak valutne klauzule u eurima i potrebe za troškovima zaštite od valutnog rizika, pristup likvidnosti Europske središnje banke i izvorima za financiranje stabilizacije u krizama, motiv za bolje ekonomske politike.

24.05. (07:00)

Nisu bolji samo u BDP-u

Ivica Buljan: U Sloveniji revizionizam lošije prolazi

Branimir Pofuk je napravio intervju s redateljem Ivicom Buljanom koji uspješno radi u Sloveniji i može dobro usporediti obje zemlje: “Ovih su dana društvene mreže zasute rezultatima efekata koje je postigla slovenska država otkad se priključila Europskoj uniji i oni su zapanjujuće pozitivni u svim područjima, od ekonomije, zdravstva do kulture. Mislim da sam pogled na te podatke govori mnogo. I u Sloveniji ima revizionističkih ideja prekrajanja povijesti, ali ih službena politika, civilne inicijative i mediji neusporedivo žešće kritiziraju.” Večernji

22.05. (19:30)

Vožnja kroz fondove

Ministrica Žalac: Iz EU smo dobili 2 milijarde eura više nego što smo dali

Ministrica Žalac u intervjuu Slobodnoj iznosi niz podataka o iskorištavanju fondova EU: 8.000 hrvatskih poduzetnika financirano je iz EU fondova, otvoreno je 35 novih poduzetničkih inkubatora, izgrađeno je ili obnovljeno 900 škola, 500 vrtića te 50 bolnica i domova zdravlja, 45 novih projekata kulturne baštine i 35 novih projekata prometne infrastrukture i mobilnosti itd. Hrvatska je u plusu 14,4 milijardi kuna u odnosu na svoja davanja Europsku uniji, a trenutno je Hrvatskoj za financijsko razdoblje 2014.-2020. na raspolaganju 10,7 milijardi eura. Za sljedeće razdoblje, 2021.–2027., bit će malo manje – 9,9 milijardi eura.