Projekt na Lonjskom polju predstavljat će nas na Venecijanskom bijenalu arhitekture - Monitor.hr
04.05.2023. (19:00)

Seoski futurizam

Projekt na Lonjskom polju predstavljat će nas na Venecijanskom bijenalu arhitekture

Laboratory of the future – ovogodišnja je tema kojom se želi istražiti što arhitektura budućnosti može biti. Prostor Parka prirode poslužio je našem timu kao inspiracija i ishodište odgovora na zadanu temu. Kako bi odgovorili na koji način odgovorno u budućnosti djelovati u prostoru, odlučili su, pomalo paradoksalno, posegnuti za lekcijom iz povijesti – učeći iz koegzistiranja čovjeka i prirode u harmoničnom okolišu. Lonjsko polje jedno je od najvećih močvarnih područja u Europi, prostire se na više od 50 hektara lijeve obale rijeke Save, a po svom je karakteru prirodno poplavno područje s 14 naselja ruralnog karaktera. Upravo odabirom Lonjskog polja kao mikrolokacije koja objedinjuje temu suživota i održivosti, projekt Same as it ever was nastoji naglasiti važnost etičkog djelovanja u prostoru. Kulturpunkt


Slične vijesti

Četvrtak (20:00)

Adresa: Downtown abbey

Kapelica kao mjesto stanovanja: Prenamjena svetišta u obiteljski dom nije samo arhitektonski pothvat, već i svojevrsna metafora za šire društvene promjene

Ova građevina, podignuta 1905. godine, u doba kada je Devon u Engleskoj prolazio kroz značajne društvene i ekonomske promjene uzrokovane industrijskom revolucijom, danas stoji kao simbol dobrog primjera adaptacije i održivosti u 21. stoljeću.  Početkom 20. stoljeća, kada je kapela izgrađena, ova je regija doživljavala postupni pad tradicionalnih industrija; mnoge obitelji napuštale su ruralna područja u potrazi za poslom u gradovima, ostavljajući za sobom zajednice koje su se borile za opstanak. U tom kontekstu, kapela nije bila samo mjesto bogoslužja, već i središte zajednice – mjesto okupljanja, utjehe i nade. Stara kapela nalazi se na parceli površine 520 m2. Prvi put pretvorena je u stan 70-ih godina prošlog stoljeća, a novim se projektom nastojalo ukloniti niz nespretnih intervencija 90-ih godina, koje nemaju povijesnu ili arhitektonsku vrijednost. Haus

15.09. (09:00)

Ciglena ljepotica

Kuća bez fasade ne mora biti ružna, španjolski arhitekti imaju primjere za to

Ako gledamo isključivo hrvatska predgrađa i sela, gdje desetljećima dominiraju ciglene, nedovršene kuće, odgovor je – nažalost – da. Ako gledamo malo dalje od toga – nikako. Primjer za to su katalonski arhitekti koji dolaze uskoro na InDizajn u Zagreb. U više od dva desetljeća projektiranja stvorili su jedan od prominentnijih arhitektonskih studija u Španjolskoj, a jedna od specijalnosti s vremenom su im postale ciglene kuće koje su dovršene bez klasične fasade. Od više od 20 projekata koje trenutno možete vidjeti na njihovoj stranici, devet ih je potpuno ili djelomično od gole cigle. I baš svaki je izniman. Haus

26.08. (21:00)

Klimatsko sklonište i mjesto za učenje ujednom

Arhitekt je morao pronaći način kako se izboriti s ekstremnim okolišem i klimom indijskog mjesta, ovo je rezultat

Arhitekt Sanjay Puri je morao pronaći način kako se izboriti s ekstremno suhim, pustinjskim okolišem te istodobno stvoriti utočište za djecu iz 1500 radničkih obitelji. Problem sunca koje neumoljivo prži i visokih temperatura – koje se većinu godine kreću oko 36 stupnjeva Celzijevih – Puri je svladao kroz materijale i raspored koji je slagao prema klimi, kontekstu i topografiji. Dvorište služi kao konektor (i separator) za prostore osnovne i srednje škole, a njegovi linearni trapezoidni okviri i štitnici od sunca smanjuju toplinu i cirkuliraju hladniji zrak unutar interijera. Cjelokupna cirkulacija odvija se kroz otvorene, prirodno ventilirane hodnike. Haus

17.08. (12:00)

Izvana divna, iznutra predivna

Zapuštenu zgradu impresivne arhitekture renovirali zbog Olimpijskih igara i udahnuli joj novi život

Izgrađena 1971. godine, Grande Nef de l’Île-des-Vannes je djelo arhitekata Anatolea Koppa, Luciena Metricha i Pierrea Chazanoffa. Sa svojim paraboličnim krovom i prozirnim bočnim panelima, ova struktura je bila prava inženjerska senzacija svog vremena. Na vrhuncu svoje slave, Grande Nef je mogla primiti 5000 gledatelja i bila je domaćin koncertima ikona poput Pink Floyda, Led Zeppelina, Brucea Springsteena i Queena, kao i sportskim događajima poput finala Svjetskog prvenstva u rukometu 1981. godine. Zatvorena 2018. godine zbog propadanja i problema s pristupačnošću, zgrada je bila osuđena na zaborav sve dok Chatillon Architectes nije preuzeo izazov njene revitalizacije. Nakon igara, zgrada će biti vraćena lokalnoj zajednici Saint-Ouen-sur-Seine, gdje će se nastaviti koristiti kao atletski i kulturni centar. Renovacija je omogućila kapacitet od 1500 sjedećih i 4500 stajaćih mjesta, čime se osigurava multifunkcionalnost prostora za razne događaje. Haus

11.08. (00:00)

Tko kaže da renoviranje mora koštati?

Ovako izgleda ‘budget-friendly’ renovirana terasa kad ju preuredi – scenografkinja

Nismo baš imale veliki budžet, ali planovi za terasu bili su golemi: farbanje zidova i podnih pločica, tenda, novi namještaj… -kaže Vanja Došen za Haus, davši “budget-friendly” posao svojoj sestri. Žena je, srećom luda scenografkinja i živi za to da joj netko uvali neki neugledan prostor koji će, najčešće u malo vremena i za malo novca, transformirati u čudo. U nekoliko dana tu otužnu, žućkastu i neprivlačnu izbu transformirala je u punokrvnu terasu; uzbudljivu, lijepu, primamljivu. Problem sunca, koje u prijepodnevnim satima od tog poluzatvorenog prostora stvara kotao koji ubija svaku biljku, riješila je predivnom tendom koju je sama osmislila, ružne crveno smeđe pločice na podu prefarbala je u crno bijele kocke, raznih krupnih otpada po gradu dovukla je košare, police i drvene kutije u koje smo presadili biljke, pa cijelu stvar upotpunila onim mojim foteljama iz Ikee… za sve skupa 250 eura. 

07.08. (09:00)

Puno je to i drva

Lumber 4 – norveška građevina označava ozbiljan uspjeh za građevinsku industriju

Oslotre, norveški ured specijaliziran za drvene konstrukcije, upravo je nagrađen popularnom Architizerovom nagradom ‘A+Awards’, za “najbolju srednje veliku poslovnu zgradu godine”. Radi se o jednoj od rijetkih poslovnih zgrada u svijetu izgrađenih gotovo posve od masivnog drva i prva takva u južnoj Norveškoj. Šesterokatnica bruto površine 3106 m2, zamišljena kao komercijalna i poslovna zgrada. U prizemlju su maloprodajni prostori, a ostali katovi namijenjeni su uredima koje su redom popunile ‘green tech’ kompanije. Objekt je sada pokazao da je moguće izgraditi konkurentne drvene zgrade u usporedbi s betonskim i čeličnim konstrukcijama istog tehničkog standarda. “Zgrada je projektirana i izgrađena u 12 mjeseci, a postigli smo 53-postotno smanjenje emisija stakleničkih plinova, u odnosu na gradnju klasične zgrade”, poručuju arhitekti. Haus

16.07. (09:00)

I Maksimir bi tako mogli reciklirati

U Austriji u obnovi stadiona čak 95 posto od 50.000 tona materijala korišteno je od ostataka bivšeg zdanja

Na mjestu nekadašnjeg stadiona Ferry-Dusika u bečkom okrugu Leopoldstadt, a koji je 2022. godine srušen nakon što je prije toga izgubio svoju funkciju te je godinama stajao zapušten, nastaje novi sportski objekt – Sport Arena Wien. Osim što će nova dvorana nuditi veću iskoristivost iste površine, prilikom izgradnje primjenjena je strategija reupotrebe, i to čak od 95 posto. Taj će se sportski objekt moći pohvaliti fotonaponskim i solarnim toplinskim sustavima na krovnim površinama, održivom proizvodnjom energije pomoću, primjerice, dizalica topline, LED rasvjetom unutar i izvan dvorane radi uštede resursa te brojnim drugim ekološki prihvatljivim mjerama. Poslovni

14.07. (23:00)

Šparne hiže sa stilom

Projekt kakav bismo voljeli vidjeti u Hrvatskoj: 54 socijalna stana u Inci, u središtu Mallorce

Brojni poznati arhitekti koji su između dva rata diljem Europe gradili socijalne stanove u svom su projektiranju išli puno dalje od puke forme. Osim financijske pristupačnosti za radničku klasu, prioriteti su bili zanimljiva arhitektura i inovativnost. Dapače, neki od velikih stambenih kompleksa koje su stvarali čuveni Alvar Aalto, Ernst May, Bruno Taut i drugi, UNESCO je zaštitio kao Svjetsku baštinu. Projekt se nalazi na parceli pravokutnog oblika površine 3266 m2, a u vlasništvu je lokalne uprave. Istodobno su energetski učinkoviti, arhitektonski zanimljivi i oslanjaju se na lokalne materijale. Haus

30.06. (20:00)

Dizajn je bitan, ali ne i najbitniji

Profesor s Arhitektonskog fakulteta: Danas su važnije talijanske pločice i hrastov parket nego funkcionalnost stana i prostora

Za upotrebne vrijednosti stana mora prvo biti zadovoljena funkcionalnost. To je teoretski bilo dosta dobro postavljeno sedamdesetih godina. Na tome danas nije naglasak kada se on koristi ili prezentira, ili kada gledamo neki stan u novinama. To je možda najbolje opisati kroz 12 točaka kako bi trebalo projektirati stan. Neke od njih su pravila da su odvojene prostorije za djecu, sobe za djecu od soba za roditelje, da stan ima dnevni boravak, da ima kružnu vezu, da gosti u stan mogu doći i posjetiti dnevni boravak a da ne prolaze kroz grupu za spavanje i slično. Češće je ljudima u percepciji ima li stan talijanske pločice ili hrastov parket, nego kako je orijentiran, koliko je velika spavaća soba, gdje se nalazi spavaća soba, ima li vanjski prostor… Danas je možda najvažnije da pokušamo živjeti, odnosno stanovati prema potrebama i mogućnostima. To je jako teško u potrošačkom društvu. U Hrvatskoj je oko 90 posto stanova u privatnome vlasništvu, od čega 4,5 posto živi u najmu, što nije malo. Prof. Branimir Rajčić za Zgradonačelnik.