Uživo
National Science Foundation objava prve snimke crne rupe
Opširnije Space.com
Opširnije Space.com
Astrofizičari su pomoću teleskopa James Webb u ranom svemiru otkrili dosad neviđeni objekt MoM-BH*-1, nastao samo nekoliko stotina milijuna godina nakon Velikog praska. Objekt veličine Sunčevog sustava spaja svojstva crne rupe i gigantske zvijezde. Njegovo središte čini crna rupa mase 100.000 Sunaca, okružena iznimno gustim omotačem od vodika i helija koji emitira 100 milijardi puta više energije od bilo koje poznate zvijezde. Ovo otkriće objavljeno u časopisu Nature moglo bi konačno razjasniti prirodu zagonetnih “malih crvenih točaka” koje se učestalo pojavljuju na ranim snimkama svemira. Bug
Nedavna studija sugerira da živimo unutar divovske rotirajuće crne rupe, temeljeći to na podatku da se dvije trećine od 263 promatrane galaksije rotiraju u smjeru kazaljke na satu kroz Svemir. Premda crne rupe i naš svemir dijele zanimljive sličnosti – poput singularnosti i horizonata – fizika ih bitno razlikuje: svemir se širi, dok materija u crnoj rupi kolabira. Kritičari ističu da je uzorak od 263 galaksije zanemariv u usporedbi s milijardama poznatih te podložan pristranosti pri odabiru. Iako hipoteza za sada nema čvrstih dokaza, ovakve ideje potiču preispitivanje kozmoloških modela i nerazjašnjenih misterija poput tamne energije. Scientific American
Proširenje teorije holografskog svemira sugerira da bi čitav naš promatrani svemir mogao biti trodimenzionalna projekcija iz dvodimenzionalne granice unutar ogromne crne rupe, koja se nalazi u još većem svemiru. Iako je teorija matematički privlačna, za nju još nema čvrstih dokaza… IFL Science
Astrofizičari s instituta Flatiron izradili su detaljnu simulaciju 13,6 milijardi godina duge povijesti Mliječne staze kako bi procijenili broj teže uočljivih crnih rupa zvjezdane mase. Rezultati pokazuju da bi u galaksiji moglo postojati oko 170 milijuna ovih nevidljivih objekata, što znači da je u prosjeku po jedna nastajala svakih 80 godina. Unatoč velikom ukupnom broju, gustoća im je u našem dijelu galaksije iznimno mala, pa je rizik od bliskog susreta sa Sunčevim sustavom zanemariv. ScienceAlert, Index
Prolet li crna rupa pokraj Zemlje brzinom svjetlosti, ishod je u svim scenarijima poguban (s Youtube kanala What If):
Znanstvenici su u laboratoriju, koristeći laserske impulse u optičkim vlaknima, uspješno simulirali crnu rupu i po prvi put uočili “povratnu reakciju” Hawkingovog zračenja. Ovaj ključni mehanizam dokazuje kako zračenje izravno crpi energiju iz crne rupe, uzrokujući njezino postupno isparavanje. Suprotno ranijim teorijama o složenim interakcijama, eksperiment je otkrio iznenađujuće jednostavan i izravan proces. Iako se stvarna crna rupa ne može izravno promatrati, ovaj uspjeh pruža fundamentalan uvid u svemirsku fiziku i otvara vrata rješavanju slavnog Hawkingovog informacijskog paradoksa. Index
Godine 2023. detektiran je neutrino s energijom 100.000 puta većom od one koju može proizvesti LHC, bez poznatog izvora u svemiru. Fizičari sa Sveučilišta Massachusetts Amherst predlažu da potječe od eksplozije kvazi-ekstremne primordijalne crne rupe, nastale ubrzo nakon Velikog praska. Takve crne rupe, kroz Hawkingovo zračenje, mogu završiti snažnom eksplozijom. Uvođenjem koncepta „tamnog naboja“ objašnjava se zašto su neutrino zabilježili jedni detektori, a drugi nisu. Teorija bi mogla rasvijetliti i prirodu tamne tvari. Bug
Astronomi su zabilježili najsnažniji i najudaljeniji bljesak energije ikad viđen iz supermasivne crne rupe, J2245+3743, udaljene 10 milijardi svjetlosnih godina. Ovaj kozmički događaj bio je 30 puta sjajniji od prethodnog rekordera i dosegao je sjaj jednak 10 bilijuna Sunaca. Znanstvenici smatraju da se radi o “plimnom poremećaju” – trenutku kada crna rupa rastrga zvijezdu koja joj se previše približi. U ovom slučaju, žrtva je bila zvijezda 30 puta masivnija od Sunca, a bljesak i dalje traje. Bug
Fizičari sa Sveučilišta u Amsterdamu 2022. stvorili su umjetni horizont događaja koristeći lanac atoma, simulirajući uvjete crne rupe. Promatrali su pojavu sličnu Hawkingovom zračenju – toplinskom učinku koji nastaje zbog kvantnih fluktuacija. Eksperiment je pokazao da se zračenje javlja samo u posebnim uvjetima, naglašavajući važnost kvantne isprepletenosti i zakrivljenosti prostor-vremena. Budući da je stvarno Hawkingovo zračenje preslabo za izravno mjerenje, ovaj model pruža jednostavan način istraživanja kvantne gravitacije u kontroliranom laboratorijskom okruženju, otvarajući nova vrata za proučavanje veze između kvantne mehanike i opće relativnosti. Science Alert, Index
Znanstvenici su uz pomoć LIGO detektora zabilježili najjasniji signal gravitacijskih valova, GW250114, nastao sudarom crnih rupa. Novo otkriće potvrđuje Einsteinovu teoriju relativnosti i Hawkingov teorem o površini, pokazujući da su crne rupe jednostavni objekti definirani masom i rotacijom. Analiza “zvonjave” crne rupe pruža dokaze za termodinamiku crnih rupa, otvarajući put ka kvantnoj gravitaciji. Poboljšana osjetljivost detektora omogućila je dublje razumijevanje prostorvremena, a LIGO-Virgo-KAGRA kolaboracija objavila je i zvučni prikaz sudara. Buduća istraživanja obećavaju još otkrića. Bug
Nova studija sugerira da bi superteška tamna tvar mogla s vremenom propasti u jezgrama divovskih planeta i stvoriti sićušne crne rupe koje bi progutale cijeli planet. Takav scenarij bio bi snažan dokaz za postojanje tamne tvari koja se ne uništava sama od sebe. Problem je u detekciji – crna rupa mase Jupitera bila bi široka tek oko šest metara, gotovo nevidljiva današnjim instrumentima. No buduća promatranja egzoplaneta mogla bi otkriti ovakve “planetarne crne rupe” i time otvoriti novo poglavlje u razumijevanju svemira. Science Alert, Index