Nevidljivi koautori: Zašto dobar prijevod vrijedi koliko i original - Monitor.hr
Prekjučer (17:00)

Drugi otac (ili majka) svake knjige

Nevidljivi koautori: Zašto dobar prijevod vrijedi koliko i original

Jedno od značajnijih otkrića u životu čitatelja je kada prvi put shvati da određenog autora/autoricu najradije čita u prijevodu točno određenog prevoditelja/prevoditeljice. Prvo možemo pomisliti da je riječ o nostalgiji: najbolji prijevod je onaj prvi kojega smo čitali. Kundera je jednom napisao esej u kojemu obrazlaže zbog čega je svaki noviji prijevod Kafke na francuski lošiji od onog prethodnog. Najvjernijim i najtočnijim pokazao se onaj najstariji. Kafka je, naravno, specifičan autor, vjerojatno nije najpametniji pristup na svijetu pokušati omekšati, uljepšati, docifrati, obogatiti njegov prepoznatljiv stil koji je takav kakav jest – gotovo birokratski, ali njime on gradi osjećaj paranoje, tjeskobe koje osjećamo čitajući Proces. Apsurdi svijeta kojega je izgradio u Procesu najbolje će funkcionirati kada ne prčkamo previše po originalu. Nije, međutim, rijetkost da se vežemo i za noviji prijevod, kaže autor na Booksi.


Slične vijesti

06.08.2025. (07:00)

Google zna za jagodu na štapu, ali ne i za Knausgårda

Umjetna inteligencija i književno prevođenje: alat ili prijetnja?

Iako se činilo da će umjetna inteligencija brzo zamijeniti književne prevoditelje, hrvatske stručnjakinje ističu da strojni prijevodi još ne mogu parirati ljudskom znanju, intuiciji i kreativnosti. Prevodioci poput Anje Majnarić i Ele Varošanec Krsnik upozoravaju na ograničenja i “halucinacije” AI-ja, dok Sandra Ljubas naglašava važnost informiranog korištenja alata i cjeloživotnog učenja. Hrvatski jezik i dalje je slabo zastupljen u naprednim prevoditeljskim alatima, što dodatno naglašava ulogu živih prevoditelja u očuvanju kvalitete književnog izraza. tportal

14.12.2024. (20:00)

Prvo su došli po prevoditelje, nitko se nije bunio

Profesionalno prevođenje u padu zbog umjetne inteligencije

Prevoditeljske organizacije još od proljeća upozoravaju na posljedice upotrebe generativne umjetne inteligencije u kreativnim industrijama.  Umjetna inteligencija u Hrvatskoj je zasad stvar budućnosti, a zasjenjuje je stagnacija i opadanje cijena prevođenja. Rezultati Ankete o europskoj jezičnoj industriji pokazuju da strah od umjetne inteligencije dolazi ruku pod ruku s takvim trendovima, zbog kojih honorarni, tj. freelance prevodioci ne mogu doseći održive mjesečne prihode. Preko 38 posto ih zarađuje tek 6 700 eura godišnje. Umjetna inteligencije zaista bi mogla predstavljati problem budućem razvitku prevoditeljske struke u Europi, te doprinijeti lošim cjenovnim standardima, zbog čega iz strukovnih organizacija i udruga upozoravaju kako strah i nije neopravdan. H-alter