Niz ekscesa ili ekscesni niz u godini čitanja? - Monitor.hr
04.07.2021. (13:00)

Muke po književnosti

Niz ekscesa ili ekscesni niz u godini čitanja?

Godina čitanja, breme koje je 2021. godina igrom slučaja ponijela, sve više počinje ličiti na godinu književnih ekscesa. Govoreći samo o nedavnim događajima, kraj travnja i početak svibnja obilježila je javna polemika oko kriterija dodjele nagrada u sklopu Javnog poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i prevoditeljima za najbolja ostvarenja na području književnog prevodilaštva u 2019. i 2020. godini, da bi pak cijeli lipanj protekao u raspravi oko projekta “Nagrada mlade kritike”, koji je neslavno otkazan nakon što je Semezdin Mehmedinović odabran kao jedan od autora koje će 200 srednjoškolaca čitati, a onda naprasno izbačen, što je pokrenulo lavinu reakcija. Booksa


Slične vijesti

08.09. (20:00)

Čvršći i od Staljina

Aleksandar Solženjicin: Od gulaga do Nobelove nagrade

Stil pisanja Aleksandra Solženjicina slijedio je tradiciju klasične ruske pripovjedne proze, poglavito Tolstoja, uz nekoliko inovacija koje su karakteristične za europski modernizam. Kroz svoje likove čitateljima je dao uvid u ljudsku psihu i politički pritisak koji je podnosio tijekom boravka u logorima. Zbog privatnog pisma u kojem kritizira Staljina proveo je osam godina u zatvorima i radnim logorima, tijekom kojih je bolovao i od raka. U logorima je radio fizičke poslove poput rudarstva i zidanja te je istovremeno sudjelovao u znanstvenim istraživanjima. Nakon isteka zatvorske kazne, 1953. godine, poslan je u interni egzil u Kazahstan. U tom životnom razdoblju Solženjicin je potpuno napustio marksizam i prihvatio pravoslavnu vjeru. Arhipelag gulag spada u najbolja djela 20. stoljeća, a roman Jedan dan Ivana Denisoviča opisuje tipičan dan u životu jednog logoraša. Nakon logora živio je u Švicarskoj, Njemačkoj i SAD-u. No, kraj života dočekao je u Moskvi 2008. godine u 90. godini. Biblos

08.09. (00:00)

To su oni koji znaju upakirati priču

U velikim kućama više nema urednika, oni ‘veliki’ otvorili svoje firme i – uspjeli

Urednik u ozbiljnim sustavima izumire, postaje nevažan faktor, rekao je Zoran Maljković, dugogodišnji glavni urednik u Mozaiku knjiga koji je otišao. Nije jedini, u Hrvatskoj je posljednjih pet, šest godina to postao trend – najveća urednička imena, koja su formirala književni ukus u Hrvatskoj, danas više ne rade u velikim izdavačkim kućama, već su otvorili svoje kuće ili freelancaju, i to uspješno. Prije se o uredniku vodilo računa. Sad toga više nema. Mislim da je to zbog toga što je urednički posao nevidljiv pa se misli da to može raditi svatko i zato urednik odjednom postaje trošak. Sve što ja danas o svim poslu znam nikome više ne treba. S tom situacijom nisu zadovoljni ni oni. Primjerice Kruni Lokotaru, jednom od najvećih naših uredničkih imena, freelancerstvo nije bio izbor, iako je u tome vrlo uspješan. I dalje je “specijalist za otkrivanje novih autora, od kojih doslovno napravi čudo”. Nacional

12.08. (13:00)

Ne kužim razliku između čadora na ženi u Iranu i čitanja "dopuštenih" odlomaka drame na Floridi. Možda zato što je i nema?

Na Floridi cenzurirana “nemoralna” Shakespeareova djela, sporni i Romeo i Julija

Svi 'Romeo i Julija' filmovi – Journal.hr

Umjesto cijelih djela Williama Shakespearea, u jednom okrugu u američkog saveznoj državi Floridi učenice i učenici na nastavi smiju čitati samo odlomke. Školski program je u okrugu Hillsborough promijenjen u skladu s novim zakonom u Floridi koji u učionicama zabranjuje diskusiju o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu do dvanaestog razreda. U obrazloženju koje su okružne školske vlasti na Floridi priopćile mailom, dodatni razlozi za te promjene su “zastarjeli” školski standardi i pokušaj da se učenici potaknu na čitanje šireg spektra knjiga. „Smjernice za planiranje nastave se tokom cijele godine stalno preispituju kako bi se prilagodile državnim standardima i važećim zakonima.”, navodi se u priopćenju. Prema autorima priopćenja, sporno je to što više Shakespeareovih komada sadrži “neprimjerene igre riječima i asocijacije”, te se nagovještava da su protagonisti u Romeu i Juliji imali seks prije braka. Deutsche Welle

02.08. (01:00)

Filigranski pripovjedački rad kojem današnja (ne samo srpska) kultura nije dorasla

U povodu smrti Davida Albaharija: Tamo gdje se povijest mrvi i raspada, počinje književnost

RTS :: Svet poznatih :: Preminuo književnik David Albahari

Odlazak Davida Albaharija je gubitak za svjetsku, a onda i za regionalnu i srpsku književnost. Studirao je anglistiku u Zagrebu, a najveći dio života radio kao urednik u izdavačkim i medijskim kućama te kao prevoditelj u Beogradu. Od 1994. do 2012. živio je u Kanadi. Odrastao je u židovskoj obitelji, što će znatno  utjecati i na njegovu književnost i društveni angažman. Albahari nije samo tematizirao stradanja Židova i holokaust – kao npr. u remek-djelu, romanu “Gec i Majer” – već je u književnosti izvanredno dojmljivo upozoravao na „banalnost zla“, psihološku i društvenu uvjetovanost zločina i etička posrnuća pojedinca. U javnom djelovanju protivio se svakoj nacionalnoj i vjerskoj isključivosti, autoritarnoj politici i dehumanizaciji. Bio je majstor pripovijedanja i vrhunski stilist – vjerojatno jedini istinski nasljednik Danila Kiša u srpskoj prozi koji je iz knjige u knjigu pronalazio i formu, i jezik, i glas kojima će svoju priču učiniti jedinstvenom. Kritika-HDP /Jutarnji /Peščanik

26.07. (21:00)

Znam što si čitala ovog ljeta

Bojanjac: Pet popularno-znanstvenih naslova kao ljetno štivo

Ništa toliko jasno ne asocira na knjigu kao ljetni odmor. Za one koji ne žele pustu razbibrigu, već naučiti nešto novo, Dario Bojanjac za Tportal donosi pet zanimljivih naslova iz popularno-znanstvene sfere:

  • Benjamin Labatut, Kada više ne razumijemo svijet: fiktivne priče o poznatim znanstvenicima kojima autor pokazuje što to znanost uistinu jest – slučajnost, isprobavanje ludih teorija, opsesija, potraga za znanjem i davanjem smisla nepoznatom i neriješenom
  • Carlo Rovelli, Helgoland: kroz priču o Heisenbergovu boravku na Helgolandu i problemima s kojima se suočio, Rovelli pokreće jednu od najlucidnijih rasprava o kvantnoj mehanici ikada napisanih
  • Stuart Russell, Kao čovjek: popularna knjiga o umjetnoj inteligenciji koju svatko može čitati i razumjeti, uz naglasak na razvoj sustava sigurnosti
  • Carlo Rovelli, Na krilima leptira: rasprave o društvu, obrazovanju, prošlosti, sadašnjosti i budućnosti znanosti te povezuje znanost i umjetnost potpuno drugačije od drugih
  • American Prometheus: The Triumph and Tragedy of J. Robert Oppenheimer: priča o poznatom američkom znanstveniku i njegovoj ulozi u projektu Manhattan, prema kojoj je snimljen i film. Zasad nema prijevoda na hrvatski
12.07. (14:00)

Preminuo poznati češki književnik Milan Kundera

Kundera je od 1975. godine, kada je emigrirao iz Češke, živio u Francuskoj. Njegova najpoznatija djela su romani Nepodnošljiva lakoća postojanja i Šala. U Pragu je studirao književnost i estetiku, no nakon dva semestra prešao je na prašku filmsku akademiju, gdje je slušao predavanja iz režije i scenaristike. Nakon što je 1952. godine diplomirao, ondje je počeo predavati svjetsku književnost. Pripadao je generaciji mladih Čeha na koju su znatno utjecala iskustva Drugog svjetskog rata i njemačke okupacije. Počeo je objavljivati 1953. godine. Pisao je i na češkom i na francuskom jeziku. Uz Bohumila Hrabala, u inozemstvu je bio najpopularniji suvremeni češki pisac. Po njegovoj Nepodnošljivoj lakoći postojanja snimljen je i film s Juliette Binoche i Danielom Day Lewisom u glavnim ulogama. Index

28.06. (15:00)

I za one koji nemaju vremena

Instaread – popularna književnost u kratkom formatu za one koji nemaju vremena

Instaread je sve popularniji servis putem kojega je moguće kroz posebno pripremljene sažetke, najvažnije činjenice te kartice uživati u brojnim djelima popularne književnosti. Cilj je, naime, onima koji jednostavno nemaju vremena (ili to ne žele) približiti književna djela na taj način, te drugima omogućiti da lakše donese odluku je li nego djelo vrijedno čitanja ili nije. Jedna od specifičnosti aplikacije su i kartice putem kojih je moguće pročitati citate iz različitih književnih djela koje su izabrali sami korisnici i kreatori sadržaja. Bug

21.06. (14:00)

Čitam jer ne smijem ništa propustiti

Posuđeno, nepročitano: Top razlozi za sve one knjige koje si jedva otvorio…

Možda bi čak trebali početi raditi i preporuke nepročitanog, a uostalom i to se može nakon što se svlada knjiga “Kako govoriti o knjigama koje nismo pročitali”. Razlozi zbog kojih knjige posudimo, izlučimo nekoliko epruveta endrofina zadovoljstva, ali ih nikada doista baš i ne pročitamo, idu u rasponu od emocionalnih do praktičnih. Možda nam se previše sviđa dizajn naslovnice, dok nas prve rečenice totalno smore. Zatim voliš nekog autora, ali si ga se zasitio i nikako ne možeš nastaviti čitati novi naslov. Nekad si dolaskom u knjižnicu totalno euforičan pa posudiš odjednom četiri knjige. Teme ti bude iskru, ali jednom kad dođeš kući, ostanu na stolu skupljati prašinu… Zavede te sažetak ili ti knjigu nahajpaju prijatelji, no jednom kad počneš shvatiš da te ne zanima. Gradska knjižnica Rijeka neke od nas poznaje bolje od nas samih.

28.05. (13:00)

Posljednji iz generacije one prave gospode

Sjećanje na Dževada Karahasana – čovjeka, književnika, profesora

“Došla sam u posljednjoj generaciji doktoranata i rekao je da će završiti akademsku karijeru sa jednim od nas. To sam bila ja, neko tko radi u njegovoj Zenici. Izabrali smo temu, krenuli u rad i onda su krenule bolesti. To je bio jedan atipičan odnos, pravi mentorski odnos, gdje je Dževad Karahasan meni mentor života”, ispričala je Merima Handanović. “U nekim trenucima kada je zaista bilo teško lijepim očima promatrati život, kad sam doktorat pisala u bolničkom krevetu, zbog njegovih poziva i e-mailova, meni je život čak i tada izgledao lijep”, rekla je Handanović. “Mislim da je Dževad Karahasan posljednja generacija one prave gospode. To je čovjek lijepih manira, koji je poštovao svakog – od siromaha do akademika, dijelio ljude samo po tome koliko su dobri. Šetajući s njim do utvrde Schloßberg u Grazu ljudi su ga zaustavljali i molili da se slikaju s njim. Saznala sam da je jesenas, kad je bio zadnji put u Sarajevu, odgodio svoju kemoterapiju da bi meni potpisao doktorsku disertaciju. Bio je spreman riskirati svoje zdravlje samo da njegova studentica ne bi ispaštala”, prisjeća se Merima. Aljazeera