Novi Zeland će posaditi milijardu stabala u idućih 10 godina - Monitor.hr
04.06. (15:30)

Novi JošVišeZelenLand

Novi Zeland će posaditi milijardu stabala u idućih 10 godina

Dosad su novozelandske vlasti izdvojile 485 milijuna dolara za sadnju milijarde stabala do 2028., cilj čega je ublažavanje klimatskih promjena, zaštita prirode i otvaranja radnih mjesta (Jutarnji). Neki se i bune – smatraju da je šteta potrošiti plodnu zemlju, a ne erodivnu i neproduktivnu, na šume (Newshub).



Slične vijesti

Subota (22:30)

Najstrašniji hororci su uvijek - dokumentarci

‘Aquarela’ – film u kojem klimatske promjene izgledaju jezovito

Cijenjeni ruski redatelj Victor Kossakovsky snimio je film ‘Aquarela’, neobičan i odvažan pokušaj prenošenja poruke klimatskih promjena u visokoj rezoluciji. U filmu nema glumaca ni pripovjedača, samo snimke prirode, s vrlo malo ljudi, i glazba benda Apocalyptica. Podtekst filma je jasan – vode na Zemlji ima u ogromnim količinama i ljutita je, a poruka je – čovjek je možda danas taj koji uništava prirodu, no preživjet će Zemlja, ne mi, piše časopis Outside.

08.08. (09:00)

Klimatske promjene bi se ublažilo kad bismo jeli manje mesa, kaže UN, a i mliječnih proizvoda

02.08. (20:30)

Ljudi na vrućem limenom krovu

Srpanj najtopliji u povijesti mjerenja

Nijednog drugog srpnja nisu zabilježene više temperature od ovogodišnjeg srpnja, poručili su znanstvenici iz europskog projekta Copernicus. Prosječna globalna temperatura od 1. do 29. srpnja bila je 16.6 stupnja Celzija, čime je izjednačen rekord iz srpnja 2016., a lako je moguće da će podaci za posljednja dva dana srpnja podići temperature i postaviti novi rekord (podaci u ponedjeljak). Travanj i svibanj bili su među najtoplijima otkako postoje mjerenja, dok je lipanj bio najtopliji u povijest mjerenja.

 

01.08. (17:30)

Voćka poslije kisele kiše

Profesor globalnih promjena: Sadnja drveća je dobra, ali prvo moramo prestati koristiti fosilna goriva

Korištenje bioenergije s tehnologijom hvatanja i skladištenja ugljika zahtijevalo bi sadnju šuma na području većem od Indije i izgradnju postrojenja za pohranu milijun tona ugljika godišnje. O tome se može samo maštati i priča o negativnoj emisije tu pada u vodu. Obnove šuma donijet će niz dodatnih koristi, no, ključno je sljedeće: treba ubrzano prestati koristiti fosilna goriva, piše profesor globalnih problema Simon Lewis za Guardian o posljednjoj ideji za rješenje problema klimatskih promjena.

 

29.07. (10:00)

Više grije nego hladi

Kako se planet zagrijava, koristit ćemo više klima-uređaja. No pod koju cijenu?

Sa sadašnjih 1,6 milijardi klimatizacijskih jedinica diljem svijeta, doći ćemo do tri puta većeg broja do 2050. godine, što znači da bi klima-uređaji mogli osloboditi dovoljno emisija stakleničkih plinova do kraja ovog stoljeća za porast temperature od 0,5 stupnjeva Celzijevih. Manje razvijene zemlje, koje su često i najtoplije, bit će najteže pogođene učincima klimatskih promjena. Gotovo 2,8 milijardi ljudi živi u zemljama u kojima je prosječna dnevna temperatura viša od 25 stupnjeva Celzijevih, ali manje od 10% njih posjeduje klima-uređaj. Index

26.07. (11:30)

Era u kojoj temperatura gore tjera

Globalno zatopljenje – najjače i najveće unazad 2.000 godina

Globalno zatopljenje je upravo to – globalno, zahvatilo je 98 posto planeta, dok su prijašnje klimatske promjene bile geografski ograničene, pokazala je studija Sveučilišta Columbia u New Yorku. Druga studija, Sveučilišta u Bernu u Švicarskoj zaključila je da ni u jednom trenutku od početka naše ere temperature nisu rasle takvom brzinom ni tako redovito kao od kraja 20. stoljeća.