Od Dinare do Pentagonovih udžbenika: Kako je Oluja postala obvezna lektira za buduće generale - Monitor.hr
Danas (07:00)

Dani ponosa i slave

Od Dinare do Pentagonovih udžbenika: Kako je Oluja postala obvezna lektira za buduće generale

Operacija Oluja, izvedena početkom kolovoza 1995. godine, predstavlja jednu od najvažnijih i najodlučnijih vojno-redarstvenih akcija u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Kroz uspješno koordinirane obrambeno-oslobodilačke snage, Hrvatska vojska i policija u svega 84 sata oslobodile su više od 10.400 četvornih kilometara okupiranog teritorija, čime je slomljena samoproglašena Republika Srpska Krajina. Arhivski snimci i kartografski prikazi operacije (poput ovoga u videu) jasno dočaravaju satni i prostorni napredak hrvatskih snaga duž nekoliko stotina kilometara duge bojišnice. Prikazan je i složeni međunarodni okvir u kojem se akcija odvijala; unatoč pozivima zapadnih dužnosnika na suzdržanost zbog straha od širenja sukoba, operacija je pokrenuta kao nužan odgovor na vojnu eskalaciju te u svrhu spriječavanja humanitarne katastrofe.

Oslobađanjem ključnih prometnih i geografskih točaka ponovno je fizički povezan sjever i jug Hrvatske, čime je vraćena teritorijalna cjelovitost zemlje. Razbijanjem obruča oko Bihaća spriječena je velika humanitarna tragedija u susjednoj Bosni i Hercegovini, što je izravno prisililo agresorske snage na pregovore i dovelo do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Američko ministarstvo obrane uvrstilo je doktrinu, pripremu i izvedbu operacije Oluja u studijske programe na prestižnim vojnim akademijama (poput National Defense University i U.S. Army War College). Proučava se kao udžbenički primjer visoko učinkovite, brzo izvedene operacije spojenih rodova (doktrina AirLand Battle) na operativnoj razini, kao i na razini doktrine. Povijest


Slične vijesti

05.08.2025. (16:00)

Šutnja nije zlato

Klasić: 45 godina smo šutili o Bleiburgu, a sada se, već 35 godina – samo time bavimo

Oluja je pobjeda, oslobođenje i pravi početak mira. Ali ono o čemu također moramo govoriti je ono što se događalo nakon Oluje, što je u principu sramota. Sutra je 80. godišnjica bacanje atomske bombe na Hiroshimu. Nitko neće dovesti u pitanje pobjedu Saveznika nad fašizmom, Hitlerom, japanskim nacionalizmom, ali – razgovarat će se o žrtvama. O žrtvama bombardiranja Dresdena, o zločinima Crvene Armije u Berlinu, o Bleiburgu… pobjeda je bila na strani antifašista, ali su se događali i zločini. Šutnja o zločinima počinjenih za vrijeme Domovinskog rata je narušavanje digniteta Domovinskog rata. Jer velika većina ljudi koji su u njemu sudjelovali nije išla u njega da bi ubijala starce i palila kuće. Ne znam zašto se iz toga pokušavamo izvući i pretvarati se da toga nije bilo. Najnovija istraživanja pokazuju da je bilo oko 1100 civilnih žrtava u tjednima i mjesecima nakon Oluje, uglavnom staraca i žena. Spaljeno je 10-ak tisuća kuća. O tome trebamo govoriti – kazuje Hrvoje Klasić za N1.