Ozonski se sloj oporavlja: Montrealski protokol daje rezultate - Monitor.hr
17.09. (07:02)

Rupa se sama zakrpala

Ozonski se sloj oporavlja: Montrealski protokol daje rezultate

Povodom Svjetskog dana zaštite ozonskog sloja, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije ističe kako je u gotovo 40 godina provedbe Montrealskog protokola potrošnja štetnih tvari smanjena za 99 posto. Zahvaljujući globalnoj akciji i ratifikaciji Kigalijam amandmana, spriječeni su milijuni slučajeva raka kože, a ozonski se sloj uspješno oporavlja. Ipak, zbog postojanosti štetnih plinova u atmosferi, potpuna prirodna ravnoteža očekuje se tek oko 2050. godine. Hrvatska aktivno sudjeluje u zamjeni starih rashladnih sustava novima, dokazujući da su odlučne mjere ključ održive budućnosti. tportal


Slične vijesti

17.09.2024. (07:00)

Može se kad se hoće

Spašavanje ozonskog omotača dobro napreduje i pokazuje kako čovječanstvo može svašta, kad se dogovori

U suštini, to je Zemljina „krema za sunčanje“. Nalazi se na oko 15-30 kilometara iznad površine planete, u stratosferi, i formiran je od ozona, vrlo reaktivnog plina. Iako je u prosjeku debeo samo oko tri milimetra, štiti sva živa bića jer apsorbira i „razbija” dvije vrste ultraljubičastih zraka Sunca. Bez njega bismo imali ozbiljnih problema – ljudi bi imali više slučajeva raka kože, problema s očima i oslabljen imunosni sustav, prinosi usjeva bi opadali, a morski lanci prehrane bi bili narušeni. U moru loših vijesti o životnoj sredini, ozonski omotač pruža tračak optimizma. Montrealski protokol, zaključen 1987. godine, bio je globalni sporazum čiji je cilj bio uklanjanje tvari koje uništavaju ozon iz atmosfere. Do sada je 99 posto tih tvari eliminirano, a procjenjuje se da je izbjegnuto oko dva milijuna slučajeva raka kože godišnje zahvaljujući protokolu. No, to ne znači da je ozonska rupa stvar prošlosti. DW

03.12.2023. (14:00)

Ako se nešto ne pokrene, ali za stvarno

Mučni scenariji za rješenje klimatskih promjena: Užareni planet hladit će oluje

Ujedinjeni narodi objavili su početkom godine da su ljudi uspjeli spasiti ozonski omotač i da bi ozonske rupe trebale potpuno nestati do 2050. Iako će posljedice stanjivanja ozonskog omotača ostati, mnoge su stvari istraživači, političari i gospodarstvenici trebali naučiti iz načina na koji je riješen problem ozonskih rupa. Ova će godina biti proglašena najtoplijom otkako postoje sustavna meteorološka motrenja. To je posljedica združena djelovanja klimatskih promjena i pozitivne faze ENSO procesa u Tihom oceanu, tj. El Niña. Zbog klimatskih promjena treba razvijati sustave za obranu od požara i poplava, jačati poljoprivredu i infrastrukturu te podizati kvalitetu sustava za rana upozorenja na vremenske nepogode. Glavni izvori novih količina plinova, poput ugljikova dioksida i metana, rezultat su korištenja ugljena, nafte i plina te krčenja šuma i promjena u korištenju zemljišta. Lider

06.11.2018. (10:30)

Popravak krova

Ozonski omotač se oporavlja – do 2060. oporavak gotov

Ozonski štit u dijelovima stratosfere od 2000. se godine ‘popravio’ po stopi od jedan do tri posto po desetljeću, a po sadašnjim projekcijama ozonski štit nad sjevernom polutkom i srednjom zemljopisnom širinom trebao bi se u potpunosti oporaviti do 2030. godine, potpuna obnova južne hemisfere očekuje se do 2050., a nad polarnim krugom do 2060. godine, objavio je UN, prenosi Slobodna (ovdje izvještaj). Ima i jedna loša vijest – nad istočnom Azijom zabilježeno je neočekivano povećanje proizvodnje emisije klorofluorugljika, plina koji se koristi u proizvodnju hladnjaka, zbog čega bi obnova ozona mogla biti produljena za do 20 godina.

11.07.2017. (16:26)

A mislite da su sad vrućine neizdržive

Posljedice zatopljenja: Zemlja će biti pretopla već za života naše djece

Kad se priča o globalnom zatopljenju i problemima koje će ono predstavljati za ljude u budućnosti, većina u sjećanje prizove priču o otapanju ledenjaka i rastućoj razini mora koje će potopiti priobalne gradove. Problemi koji nas čekaju, međutim, puno su dublji i raznovrsniji. Čitave regije Zemlje bit će nepogodne za ikakav oblik života ljudi, a drugi će dijelovi svijeta postati izrazito nepovoljni za život. Nadalje, u arktičkom je permafrostu trenutačno „zarobljena“ količina ugljika duplo veća od one koja trenutačno ugrožava Zemljinu atmosferu. Otapanjem permafrosta taj će se ugljik osloboditi. NY magazine