Pandemija će prouzročiti gospodarsku štetu od 10.000 milijardi dolara - Monitor.hr
18.03. (20:30)

Jao, šišmišu, ako te nađemo!

Pandemija će prouzročiti gospodarsku štetu od 10.000 milijardi dolara

Svjetsko gospodarstvo porast će ove godine 4,7 posto, dok je 2020. godina bila “annus horribilis”, objavio je UNCTAD. Gospodarstvo je u 2020. zabilježilo najveći pad aktivnosti otkada su se u prvoj polovini 40-ih godina prošlog stoljeća počele voditi statistike, a do kraja ove godine pandemija će svjetsko gospodarstvo stajati 10.000 milijardi dolara. Međunarodna organizacija rada procjenjuje da je pandemija prouzročila gubitak 255 milijuna radnih mjesta s punim radnim vremenom. Jutarnji


Slične vijesti

10.08. (10:30)

Nema opuštanja

Potpuno ste cijepljeni protiv korone. I što sad s maskama, distancom i testovima?

Institut Roberta Kocha tvrdi da i nakon cijepljenja dvjema dozama imate mogućnost pozitivnog rezultata na PCR testu iako podaci pokazuju da je količina virusa u cijepljenih osoba znatno manja i da je vrijeme izlučivanja virusa skraćeno. Također postoji mogućnost prenošenja virusa. Zbog toga svima i dalje preporučuju držanje socijalne distance i nošenje maske te zadržavanje pandemijskih higijenskih navika, često pranje ruku i dezinfekcije površina. Neki stručnjaci također preporučuju da na zabavama i cijepljeni i necijepljeni budu testirani ako se miješaju. Jutarnji list

25.07. (15:30)

Društvo u doba pandemije

Hrvati najviše žele ulagati u znanje i zdravlje

Stanovnici Hrvatske, njih 82 %, najviše bi ulagali u znanje a samo samo 16,7 % ispitanih tvrdi da žele vratiti svoj društveni život, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja Ipsosa i Nultog kvadranta agencije Media Val, piše Večernji. Isto je istraživanje bilo provedeno i prošle godine, kada je 58 posto ispitanika smatralo da se najviše treba ulagati u znanje, a sada je taj postotak znantno porastao. Tako znanje postaje naša najjača valuta, a po pitanju stanja tijekom ove epidemije ljudi teže živjeti jednostavnim i nekompliciranim životom, žele si mirne i spokojne situacije te okruženja i imaju potrebu osjećati se sigurno i zaštićeno. Slično kao lani, 87 posto građana slaže se da je zaštita od koronavirusa odgovornost pojedinca u jednakoj mjeri kao i države, dok se konkretna pomoć ugroženima očekuje od države koju najstarija grupa ispitanika smatra primarno odgovornom. Sveukupno gledajući, građani se u 2021. sigurnije osjećaju u trgovinama, bankama, poštama, a i u restorane, kafiće te na koncerte odlaze s manje straha nego lani. N1

22.07. (20:30)

Strah i prezir

Istraživanje: Građane brine pojačani nadzor države

Dugotrajna pandemija nas je promijenila, a Hrvati su, uspoređujući s prošlom godinom, ove 2021. nešto zabrinutiji, što je uglavnom vezano uz pojačani nadzor državnih institucija nad građanima i smanjenje individualnih sloboda, pokazuje istraživanje. Kad je riječ o materijalnim uvjetima života, vjerojatnost smanjenja plaće zabrinjava 65 posto građana. Jutarnji

18.07. (11:30)

Mitovi i predaje

Šonje: Stanje stvari u pandemiji – Demetrina tuga

Panaceja ne postoji. Efikasan i radikalan lockdown u europskom okviru, kao i brza kolektivna imunizacija cjepivom koja će respiratornu bolest staviti pod kontrolu jednom zauvijek vjerojatno ne postoje. Teško je priznati da je „cijepi se – misli na druge“, inače tako plemenito zamišljena poruka, možda bila promašaj. Ako ni zbog čega drugog, onda zbog vjerojatno veće učinkovitosti slogana „cijepi se – misli na sebe“ koji se mogao koristiti kao okvir za kampanju edukacije i informiranja koja bi usporedbom rizika na primjerima pokazala ljudima za koga je rizik zaraze mnogostruko veći od bilo kakvog zamislivog rizika cijepljenja. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

22.06. (21:30)

Trebat će nam više vremena za oporavak

Posljedice ćemo dugo osjećati: U pandemiji psihički najteže stradali mladi i samci

Istraživačka grupa s Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta objavila je rezultate istraživanja provedenog na 4000 osoba, od učeničke dobi do duboke starosti. Rezultati su otkrili kako su mnogi psihički iscrpljeni, tjeskobni, anksiozni i depresivni, a svaka druga osoba ima probleme sa spavanjem. Život u izolaciji uz sate provedene pred ekranom i nedostatak socijalnih kontakata posebno su pogodili mlade. Tri četvrtine studenata zabrinuto je za svoje psihičko i fizičko zdravlje. Svaka treća osoba također je manje zadovoljna svojim seksualnim životom, gdje ipak lošije prolaze samci. S dolaskom cjepiva i ljeta muci se nazire kraj, no stručnjaci upozoravaju – posljedice neće odjednom nestati. (HRT)

17.06. (12:30)

Čovjek nije otok, ali da je barem kao Island

Globalni indeks mira: Sukobi u svijetu porasli nakon izbijanja pandemije

Indeks mira zabilježio je više od 500 nasilnih događaja povezanih s pandemijom između siječnja 2020. i travnja ove godine. U 25 zemalja bilo je više prosvjeda nego prije, dok se samo u osam zemalja ta kategorija poboljšala. Najgore je u Bjelorusiji, Mjanmaru i Rusiji, gdje vlasti nasilno suzbijaju prosvjede. Građanski neredi su porasli u SAD-u i zbog rasta pokreta Black Lives Matter i zbog nasrtaja na Capitol u Washingtonu u siječnju. Island je ponovno na vrhu kao najmiroljubivija zemlja, a na tom je mjestu od 2008. N1

16.06. (23:30)

Ništa mi neće ovaj dan pokvarit

Građani se osjećaju iscrpljeni od pandemije i loše spavaju, ali se prilagođavaju

Neki od najvažnijih rezultata 2. vala istraživanja ‘Kako smo? Život u Hrvatskoj u vrijeme korone’:

  • Psihički iscrpljenima od pandemije osjeća se 40% građana, a tjelesno njih 22%, dok se njih 35% osjeća istrošenima od nošenja s pandemijom.
  • Oko 25% građanki i građana izvještava o jakoj ili izrazito jakoj depresivnosti, anksioznosti i stresu.
  • Gotovo 50 % sudionika istraživanja ima značajno narušenu kvalitetu spavanja, a 20% njih barem povremeno koristi farmakološka sredstva za spavanje.
  • Građani su umjereno zadovoljni životom i osrednje optimistični u pogledu budućnosti.
  • Dvije trećine sudionika (66.7%) procjenjuje da se dobro prilagođavaju drugačijem načinu života.
  • Gotovo 80% sudionika smatra da postoje dvostruka mjerila vezana uz pridržavanje mjera.
07.06. (00:30)

Sad je i formalno: ulazimo u 'novo normalno'

Psihologinja o posljedicama lockdowna: Stvarno sam svašta viđala, pitam se gdje su granice, mladima je najgore

Profesorica psihologije i sociologije, psihoterapeutkinja i supervizorica u kliničkom i psihosocijalnom radu dala je intervju za Novi list u kojem je govorila o tome kako se ljudi u Hrvatskoj nose s pandemijom. Nedavno istraživanje Grada Zagreba i Poliklinike za zaštitu djece i mladih pokazalo je da su izolacija, fizička distanca i dva snažna potresa utjecali na to da je 60 posto djece osjećalo tjeskobu, svaki sedmi učenik imao je PTSP, a polovina djece osjeća se tužno i zabrinuto za članove svoje obitelji. Jedno američko istraživanje kod mladih navodi osjećaj tjeskobe, depresivnost, poremećaje spavanja, misli o samoubojstvu. Kao i kod drugih skupina, i kod mladih mjere za obuzdavanje pandemije negativno utječu na mentalno zdravlje. Mislim da je u toj dobi ograničavanje kontakata s vršnjacima ono što se najteže podnosi, ometa razvoj socijalnih i drugih životnih kompetencija. Uz to, mladi još više nego ranije vrijeme provode uz različite ekrane, što otvara ionako prisutan rizik od ovisnosti. (Jutarnji)

20.05. (17:30)

Dobra godina

Farmaceuti profitirali na cjepivu protiv korone i postali milijarderi

Za pandemije svijet je dobio i devet novih milijardera, bogatstvo im iznosi 15,8 milijardi eura. Na vrhu liste novih milijardera su izvršni direktor Moderne, Francuz Stephane Bancel i njegov kolega iz BioNTecha Ugur Sahin, njemački onkolog. Trojica novih milijardera suosnivači su kineske tvrtke za razvoj cjepiva CanSino Biologics: Zhu Zao, Qiu Dongxu i Mao Huinhoa. Ostali su Timothy Springer, imonolog i suosnivač Moderne, Noubar Afeyan, šef uprave Moderne, zatim Juan Lopez Belmonte, šef uprave ROVI-ja, tvrtke koja je proizvodila i pakirala cjepivo Moderne i Robert Langer, znanstvenik i suosnivač Moderne. Jutarnji

17.05. (19:30)

Kulturni srednji prst koroni

Kad ti život pruži pandemiju, ti otvori kazalište u šumi

Englezi znaju uživati u kulturi pa je tako u grofoviji Suffolk, uz dopuštenje vlasnice, niknulo kazalište na otvorenom u amfiteatru koji je nastao eksplozijom bombe u Drugom svjetskom ratu te tako stvorio prirodnu kulisu za ekološki prihvatljivo kazalište koje se odupire pandemiji. Ovog ljeta u njemu će zaigrati i prve predstave, a predviđen je šarolik repertoar. Goste će posluživati domaćim proizvodima lokalaca, a imat će priliku napraviti i piknik u šumi uz obvezu da svoje smeće ponesu sa sobom. Osim minimalnog ugljičnog otiska postignutom gradnjom od drvene građe iz šume, Thorington Theater diči se i prilazom za invalide. Green.hr