Pet stvari zbog kojih su Amerikanci ljubomorni na Europljane - Monitor.hr
30.09.2023. (08:00)

U Americi je luksuz hrana koja nema tonu aditiva i neprehrambenih sastojaka koji izazivaju bolesti

Pet stvari zbog kojih su Amerikanci ljubomorni na Europljane

Najbolje craft pekarnice u Hrvatskoj čija peciva obožavamo

“Svježe pečeni kruh po razumnoj cijeni koji se može nabaviti blizu kuće, a nije pun konzervansa“, jedna je od stvari koje Europljani podrazumijevaju, a u Americi su luksuz. Hrana je jedna od pet stvari iz svakodnevnog života koje je Daily Mail izdvojio analizirajući forume i društvene mreže, a na kojoj Amerikanci zavide Europljanima, prenosi Punkufer:

  • Hrana – kupnja namirnica, blizina dućana i njihova kvaliteta po pristupačnoj cijeni – za Europljane standard, za Amerikance san.
  • Promet – “Mogućnost putovanja u druge zemlje bez puno novca je veliki plus. Od Pariza do Poljske (Varšava) je ista udaljenost kao od jedne do druge strane Teksasa”, piše jedan forumaš.
  • Zdravstveni sustav – “Moji lijekovi koštaju oko 30 eura mjesečno. Prema Googleu, u SAD-u bi koštali oko 550 dolara”, komentar je jednog Europljanina.
  • Cijene u trgovinama – U Europi: koliko piše, toliko platiš. U SAD-u: na navedenu cijenu još se uračuna porez na blagajni. Porez se razlikuje u svakoj saveznoj državi.
  • Napojnice – U američkim restoranima se očekuje napojnica od standardnih 15 dolara, ali 18-25 posto od  ukupnog računa je nepisano pravilo. Iznos napojnice se računa prije dodavanja poreza iznosu. U Europi, kako gdje, ovisno o usluzi, uglavnom je iznos oko 10 posto. U Skandinaviji nije uobičajena. Putnikofer

Slične vijesti

20.05. (09:00)

Zatišje pred buru

Na današnji dan 1882. potpisan je Trojni savez između Njemačke, Italije i Austro-Ugarske

Ove zemlje imale su velike planove za svoju budućnost, a za to su im trebali saveznici. Međutim, nije se radilo o klasičnom savezu u kojem, ako napadnete jednu zemlju, napali ste sve tri. Italija i Austrija ipak su bile žestoki protivnici u proteklom periodu, a ljudi koji su ratovali za neovisnost Italije od Habsburgovaca još uvijek su bili živi i nikako nisu mogli vidjeti Austriju kao talijansku saveznicu. Zato se u talijanskoj javnosti savez predstavljao kao obrambeni pakt između Italije i Njemačke. Savez je oformio koaliciju zemalja koje će ratovati s Antantom u Prvom svjetskom ratu. Italija je promijenila mišljenje 1915. godine, kada su joj sile Antante ponudile istočni Jadran. Ideju o vojnom savezu protiv njemačkih neprijatelja izmislio je sam Otto von Bismarck, čovjek koji je ujedinio Njemačku i htio samo najbolje za svoju novu zemlju. Ipak, nije doživio naredni period u kojem su njegovi nasljednici tu istu zemlju vodili u propast. Index

20.04. (20:00)

Dok padaju brane

Velike obnove rijeka diljem Europe: Impresivan porast u uklanjanju velikih brana i manjih prepreka

U skladu s ciljevima biološke raznolikosti EU-a, obnova rijeka uklanjanjem brana nastavlja rasti. U 2023. godini uklonjeno je 487 prepreka u 15 europskih zemalja – što predstavlja povećanje od 50% u odnosu na već rekordni broj prethodne godine. To je rezultiralo ponovnim povezivanjem preko 4 300 kilometara tokova rijeka, potičući oporavak bioraznolikosti, obnavljajući ekosustave i povećavajući klimatsku otpornost zajednica, gospodarstava i prirode. Unatoč trenutnom rastućem trendu uklanjanja brana, europske rijeke i dalje fragmentira više od 1,2 milijuna prepreka, od kojih je preko 150 000 zastarjelo. Velik broj njih predstavlja značajnu opasnost za ljude i divlje vrste. Mnogima prijeti i urušavanje ugrožavajući tako živote i imovinu, ali i uzrokujući značajnu ekonomsku štetu. Brane su opasnost i za kajakaše i druge rekreativce, koji su u nemalom broju doživjeli nesreće. Green

08.03. (15:00)

West Highland linijom u Hogwarts

Od Škotske do Grčke, europske željeznice nude nevjerojatna putovanja po različitim cijenama

Najekskluzivnija vožnja Europom je Venecijanski Simplon-Orient-Express linija, vraćajući putnike u glamur 20. stoljeća. Riječ je luksuznom putovanju za koje karta u jednom smjeru po osobi stoji 4000 eura. Za nešto manje novaca – 70 eura po osobi u jednom smjeru, možete putovati najljepšom europskom željezničkom linijom koja prolazi između Chura ili St. Moritza u Švicarskoj do Tirana u Italiji preko Berninskog prijevoja. Ova 120 godina stara ruta ponosno nosi titulu UNESCO-ve svjetske baštine. Cinque Terre Expressom po talijanskoj obali možete putovati za samo 14,80 eura, a kroz najljepše balkanske krajolike možete putovati za samo 24 eura na liniji Beograd – Bar. West Highland linija u Škotskoj posebno je zanimljiva za sve ljubitelje prekrasne prirode i čarobnog svijeta Harryja Pottera jer linija prolazi preko Glenfinnan vijadukta, koji je bio i zvijezda filmova. Cijena jednosmjernih karata kreće se od 19,50 eura po osobi. Grčka željeznica Odontotos pruža ludu vožnju na 720 metara nadmorske visine za samo 9,50 eura po osobi u jednom smjeru. (Green.hr)

15.12.2023. (15:00)

Evo, čim otplatim kredit za stan u Hrvatskoj

Ovo su najbolje lokacije u Europi za kupnju nekretnina

Europa je poželjna destinacija za svakoga tko želi ulagati u drugu nekretninu, a popularna je i među ljudima koji se žele ondje trajno preseliti. Razlog tome je jednostavan. Europa nudi širok spektar kultura, klima i načina života. Međutim, izbor gdje kupiti nekretninu može biti težak. Popis donosi Poslovni:

  • Lisabon – od plaža do kulturnih područja, a ne zaboravite ni povoljne porezne pogodnosti i niske cijene
  • Baccelona – spoj modernističke i gotičke arhitekture, nudi ugodnu klimu idealnu za život
  • Tivat (Crna Gora) – slikoviti primorski gradić koji nudi prepoznatljivu fuziju prirodne ljepote i kulture
  • Atena – pokraj povijesnog značaja, troškovi života su niži nego u zapadnoeuropskim gradovima
  • Budimpešta – kulturna baština, termalni izvori, stare zgrade i aktivna umjetničku scenu
  • Amsterdam – snažno gospodarstvo, kvalitetna zdravstvena usluga te bogata akademska zajednica
  • Dublin – snažna ekonomija, gostoljubivi stanovnici i uzbudljiva društvena scena
01.12.2023. (21:00)

Strah stvara predrasude, predrasude stvaraju mržnju

Europa skreće udesno, a to bi moglo dovesti do novih sukoba

Nakon šokantne izborne pobjede radikalnog desničara u Nizozemskoj, europske elite nervozno skeniraju politički krajolik u potrazi za nagovještajima bliske budućnosti – svi se pitaju ima li neki novi kandidat krajnje desnice šanse na izborima. Ono što mogu vidjeti dovoljno je da izazove jezu na kralježnici svakog političara centra koji voli EU: u gotovo desetak europskih zemalja, uključujući Francusku i Njemačku, tvrdokorne antiimigracijske stranke, neke od njih ekstremnije od Wildersa, trenutno vode u anketama, ili su na drugom mjestu i dišu za vratom vodećoj opciji. Ekstremna desnica pokušava stvoriti “civilizacijsko pitanje” oko borbe protiv diskriminacije, a prijetnja terorizma i njegov učinak na birače također guraju prema rubu glavne stranke. Jutarnji, Politico

01.11.2023. (23:00)

Aduti su tu, treba ih samo izvući iz rukava

Rast obnovljivih izvora energije nastavit će se unatoč sukobima, a Europa će biti predvodnik

Troškovi iskorištavanja energije vjetra i sunca, kao i troškovi baterija i električnih vozila značajno su pali tijekom posljednjeg desetljeća, što je rezultiralo time da ove tehnologije sve više zamjenjuju fosilna goriva. Energetska sigurnost također je postala glavni prioritet na međunarodnom planu, što dovodi do pojačanog političkog pritiska za obnovljivim izvorima energije. Europa je klimatski predvodnik u svim scenarijima, ali za postizanje kratkoročnih ciljeva emisija nužan je pristup kritičnim komponentama čistog opskrbnog lanca i regionalna suradnja. Vjetar i sunce glavne su tehnologije u tzv. “energetskom miksu” – kombinaciji različitih izvora energije – čak i u klimatski najmanje optimističnom scenariju, spominju u izvješću iz najvećeg europskog proizvođača obnovljive energije. Green

18.07.2023. (20:00)

Ljudi u balkanskim zemljama rade najduže

Prosječan broj radnih sati tjedno u EU je 36,4 sata, a u Hrvatskoj 38 sati

Radno vrijeme 31.05. | Dalmare Shopping Centar

Za zaposlene s punim radnim vremenom prosječno radno vrijeme u tjednu kretalo se od 37,4 sata u Finskoj do 41,3 sata u drugim zemljama EU-a 2022. godine. Za Hrvatsku podatak kaže da je to iznosilo 38,8 sati. Turska je imala najduži radni tjedan od 42,9 sati u 2020. godini, što je posljednji podatak. Nakon Turske slijede Crna Gora (42,8 sati, podaci iz 2020.) i Srbija (42,3 sata). To su zemlje s prosječnim radnim tjednom dužim od 40 sati. Nakon Grčke i Rumunjske slijede Poljska (39,5 sati), Bugarska (39,2 sata) i Sjeverna Makedonija (39 sati). Sve ovo sugerira da ljudi u balkanskim zemljama imaju najdulje prosječno radno vrijeme tjedno. Najkraće u tjednu rade Nizozemci, Austrijanci i Norvežani. Za zaposlene s nepunim radnim vremenom prosječni radni tjedan varirao je od 17,8 sati u Portugalu do 27 sati u Rumunjskoj. Prosjek u zemljama EU-a 2022. bio je 21,8 sati. Vrijeme koje su tjedno radili zaposlenici na nepuno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosio je 21,2 sata. Nacional

04.05.2023. (00:00)

Give peace a chance

Povijest oružanog nasilja u školama u Europi

Vršnjačko nasilje, kako ga spriječiti i razriješiti?! | Profil Klett

Za razliku od SAD-a gdje je samo 2022. ubijeno ili ozlijeđeno rekordnih 6000 djece u masovnim pucnjavama u školama, u Europi je u posljednjem desetljeću zabilježeno desetak takvih napada. Posljednji slučaj školskog masakra u Europi dogodio se 2019. kad je u Poljskoj 18-godišnjak, bivši učenik škole u gradu Brześć Kujawski, otvorio vatru na učenike i učitelje. Godine 2017. na jugoistoku Francuske 17-godišnjak je pucao iz pištolja i ranio četvero učenika. U Barceloni je 2015. 13-godišnjak ubio jednog učitelja i ranio četvero djece. U posljednjih deset godina na Starom Kontinentu zabilježeno je još šest masovnih pucnjava u školama – po jedna u Estoniji i Njemačkoj te četiri u Rusiji. U Švicarskoj, jednoj od europskih zemalja s najvećim brojem vatrenog oružja po stanovniku, nikad nije bilo pucnjave u školi. Naime, obrazovni sustav te zemlje rano uči djecu da traže kompromise umjesto da ulaze u otvorene sukobe. Jutarnji

15.04.2023. (13:00)

Izbjeglička kriza i europska odgovornost

Srećko Horvat: Auschwitz na plaži

Jutarnji list - TALIJANSKE VLASTI: 'Odjeća migranata je zaražena HIV-om!'  STRUČNJACI: 'To su besmislice! Pa HIV se ne širi odjećom'

Bilo bi krivo misliti da je očaj suprotni pol optimizma. Bifova procjena trenutnog stanja Europe – čak i njegov izraz „Auschwitz na plaži“ – točan je. U krivu je međutim u svom prihvaćanju „rezignacije“ pored „aspiracije“. Za Bifa je Europa već izgubljena, jer se većina europskog stanovništva odbija nositi s vlastitom povijesnom odgovornošću. U svome pismu je naglasio da više nema takvog nečeg poput demokracije u Europi, kontinentu koji nije uspio nadići svoju povijest. Europa je, kazao je: „… samo nacionalizam, kolonijalizam, kapitalizam i fašizam.“ U Drugom svjetskom ratu ljudi su imali izliku za ne prosvjedovanje protiv deportacija, segregacija, mučenja i istrebljenja: malo ih je bilo upoznato sa stvarnošću logora smrti. Danas nemamo izlike; znamo što se događa na Mediteranu: „znamo koliko je smrtonosan efekt europskog zanemarivanja i odbijanja preuzimanja odgovornosti za migrantski val koji je izravni rezultat ratova koje su isprovocirala dva stoljeća kolonijalizma“, piše Srećko Horvat. Kritika-hdp