Pokušao "pretrčati" Atlantski ocean od obale SAD-a do Londona, uhitili ga - Monitor.hr
12.09. (12:00)

Da ga je registrirao na vrijeme, sada bi bio na Azorima već

Pokušao “pretrčati” Atlantski ocean od obale SAD-a do Londona, uhitili ga

I tako zaustavili u njegovom naumu. Za svoj je pothvat imao posebno dizajnirano plutajuće sredstvo koje podsjeća na kotač za hrčke. Tri je dana odbijao napustiti svoje plovilo ručne izrade, navodno prijeteći da na njemu ima bombu koju će upotrijebiti ako se djelatnici policije pokušaju ukrcati. Ovo mu nije prvi put da se odlučio na sličan pothvat. Kad su ga uhvatili, prešao je kojih stotinjak kilometara od obale savezne države Georgije, a uhitili su ga nakon što im nije bio u mogućnosti dati na uvid “registraciju” vozila. IFL Science


Slične vijesti

21.06. (16:00)

Koji ih je vrag tamo tjerao

Vode oko Titanica još uvijek su opasne

Olupina sada leži gotovo 3.8 km ispod površine mora, oko 640 km jugoistočno od obale Newfoundlanda. Sante leda još uvijek predstavljaju opasnost za brodarstvo. Titanicovo posljednje počivalište nosi opasnosti, što znači da posjeti najpoznatijoj svjetskoj olupini predstavljaju značajan izazov. Nakon nestanka podmornice za pet osoba koja je prevozila turiste na izlet do olupine Titanica, BBC analizira kako izgleda ovo područje oceanskog dna. Duboki ocean je mračan. Prethodne su ekspedicije opisale spuštanje kroz potpuni mrak dok se odjednom dno nije pojavilo. Što dublje neki objekt putuje u oceanu, to je veći pritisak vode oko njega. Index Na podmornici se nalaze britansko-pakistanski biznismen Shahzada Dawood i njegov sin Suleiman, britanski milijarder i istraživač Hamish Harding, bivši ronilac Francuske mornarice Paul-Henry Nargeolet te Stockton Rush, izvršni direktor i osnivač tvrtke OceanGate koja je i organizirala posjet olupini Titanica. (Index)

21.06. (12:00)

Neka netko smanji to grijanje, hvala

Atlantik se sve više zagrijava

Zagrijavanje oceana nikada nije bilo tako snažno od početka satelitskih mjerenja: 11. lipnja prosječna vrijednost iznosila je 22,7 stupnjeva, što je 1,1 stupanj iznad dugoročnog prosjeka od 1982. do 2011. godine. Što stoji iza takozvane anomalije? O tome među znanstvenicima postoje različite hipoteze. Jedno od mogućih objašnjenja je saharski pijesak, odnosno njegov nedostatak.Druga hipoteza je nedostatak određenih sumpornih aerosola (u brodove više nije dovzoljeno tovariti velike količine). A moguće je da se zagrijava zbog manje vjetra. Posljedice su svakako klimatske promjene, a probleme bi mogli stvoriti ribama i morskom svijetu, dok one na kopnu čeka više oluja. DW