Poslodavci i turisti spriječili pad standarda stanovništva - Monitor.hr
24.08. (14:00)

Malo su sve zamaskirali

Poslodavci i turisti spriječili pad standarda stanovništva

I građani i poduzeća tijekom pandemije u određenoj su se mjeri razdužili ili povećali svoju štednju jer su se potrošnja i investicije odgađale. Tako su se stvorile zalihe iz kojih se, po normalizaciji života, financirala potrošnja i moglo krenuti u novo zaduživanje. S rastom troškova života sve je više onih koji će svoje osnovne potrebe financirati na dug, pa će zaduživanje građana vjerojatno nastaviti rasti. Kamatne stope trenutno su još uvijek povoljne. Što se tiče plaća, one nominalno rastu zahvaljujući drastičnom manjku radne snage u nekim područjima gospodarstva. No, rast plaća prilično je nejednak i ako se promatra rast cijena osnovnih proizvoda, hrane i stambenih kvadrata, onda je jasno da svi u ovoj zemlji koji žive isključivo od plaće sigurno osjećaju drastičan pad kupovne moći. Turizam tu dolijeva ulje na vatru – istodobno dio građana ne živi od plaće. Postoje prihodi građana koji prolaze ispod radara, prije svega to je renta od turizma. Lider


Slične vijesti

22.09. (13:00)

To je nama naša borba dala

Standard u Jugoslaviji i nije bio toliko bolji nego što je danas

Često objašnjenje za dobra stara vremena je loše pamćenje, a čini se da se to pokazalo i u slučaju istraživanja objavljenog na web stranici Središnje banke BiH. Naime, istraživanje je rađeno o sveprisutnoj percepciji Bosanaca i Hercegovaca da je život u Jugoslaviji bio bolji nego što je danas. Međutim, ako se vodimo empirijskim podacima koja su predstavljena u istraživanju, postaje očigledno da “dobra, stara vremena” ipak nisu bila toliko dobra. Današnjim radnicima s prosječnom plaćom treba otprilike isto vrijeme ili čak nešto manje, nego 1990. godine da priušte osnovne prehrambene artikle poput kruha, brašna, mlijeka, jaja i maslaca. Isto se odnosi i na troškove električne energije. Međutim, neki proizvodi, poput jestivog ulja, kave, špinata, drva za ogrjev i ugljena, sada zahtijevaju znatno manje utrošenog radnog vremena. N1

20.06. (18:00)

1,000.000.000.000 kn

Hrvatski poduzetnici u prošloj su godini prvi put ostvarili ukupne prihode veće od bilijun kuna

Dakle veće od 132 milijarde eura. Oni koji su obveznici poreza na dobit, njih više od 150 tisuća, imali su, prema podacima Fine, prihode od tisuću i 99 milijardi kuna i u tu brojku nisu ušli rezultati financijskih institucija poput banaka, iako su i one obveznice poreza na dobit. Svaki radnik u Hrvatskoj u prosjeku je lani, nakon plaćanja poreza i doprinosa, zaradio ukupno 83.776 kuna, što znači da su svi radnici u prošloj godini dobili ukupno 83,36 milijardi kuna ili dobili 7,58 posto prihoda. To znači i da radnici, iako nominalno njihove plaće rastu, sve manje participiraju u rezultatima cijelog gospodarstva… Novi list

29.07.2022. (16:00)

Nek se čuju i njihovi glasovi

Umjesto da se jaz u plaćama između muškaraca i žena smanjuje, u Hrvatskoj on samo raste

Načelo jednake plaće za jednaki rad ili rad jednake vrijednosti sadržano je u Ugovorima o osnivanju Europske unije. Dakle, još od Rimskog ugovora iz 1957. godine, EU je obvezana načelom jednake plaće za jednaki rad muškaraca i žene. Dodatno je to „naglašeno“ Direktivom o načelu jednakih mogućnosti i jednakog tretmana muškaraca i žena u pitanjima zapošljavanja i zanimanja iz 2006. godine. Unatoč tome žene su i dalje manje plaćene od muškaraca. Statistika, istina, pokazuje da se situacija popravlja, ali je napredak spor. Tako se na razini EU jaz u proteklom desetljeću smanjio za nešto manje od tri posto. Unatoč tome, zadnji podaci Eurostata kazuju kako su žene u 2020. godini zarađivale 13 posto manje od muškaraca. Hrvatska je imala nešto manji prosjek od europskog te je on iznosio 11,2 posto. No, nije to nešto što bi trebalo radovati radnice u Hrvatskoj jer žive i rade u zemlji u kojoj se razlika u plaćama muškaraca i žena produbljuje. Lupiga

21.01.2022. (10:00)

Statistika

Inflacija pojela veliki dio povišica, ako se tako nastavi, besparica će zahvatiti većinu zaposlenih

Prosječna neto plaća po zaposlenom u Hrvatskoj isplaćena u prosincu za studeni iznosila je 7333 kune i u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec porasla je za respektabilnih 6,8 posto. No kada se uzme u obzir inflacija, koja je u studenom dosegnula 4,8 posto, realni rast iznosio je znatno skromnijih 1,9 posto. Drugim riječima, od prosječne povišice koja je iznosila 470 kuna inflacija je pojela čak 340 kuna. Iako je nominalni rast plaća još uvijek viši od inflacije, trend rasta cijena već mjesecima ozbiljno nagriza kupovnu moć građana. T-portal…

24.12.2021. (14:00)

Mašta Andrejeva

U Njemačkoj je plaća vodoinstalatera 3000 eura, zašto bi se vratio u Hrvatsku?

Plenković kao da živi u nekoj paralelnoj, čarobnoj stvarnosti, što najbolje ilustrira njegov primjer vodoinstalatera koji će se iz Njemačke vratiti u Hrvatsku zbog mjere Biram Hrvatsku. Prema podacima njemačke Savezne agencije za rad (BA), prosječna bruto plaća vodoinstalatera u Njemačkoj je oko 3000 eura, odnosno oko 22.5 tisuća kuna. Teško je zamisliti da bi netko s mjesečnom plaćom od 22.5 tisuća kuna bruto htio ostaviti život koji je u međuvremenu mukotrpnim i poštenim radom izgradio u Njemačkoj da bi od Hrvatske dobio nekih 100-200 tisuća kuna jednokratnog poticaja – piše Gordan Duhaček. Index…

21.08.2021. (12:00)

Blagajnici hoće (ako si može priuštiti) ići na more

Strani trgovci radnicima isplaćuju osjetno više plaće nego domaći lanci

Među 12 najvećih trgovačkih tvrtki u Hrvatskoj uvjerljivo najviše neto plaće svojim zaposlenicima isplaćuju one u stranom vlasništvu. Prvih pet mjesta po visini neto plaće drže tvrtke u vlasništvu njemačkih i austrijskih kompanija, a tek je na šestom mjestu splitski Tommy u vlasništvu domaćega kapitala. U vrhu je već godinama DM (10 700 kn neto), slijede ih Lidl (9300) i Kaufland (7300), zatim Mueller (6800) i austrijski Spar (6000). Na začelju su po prosječnim neto plaćama Fortenovine tvrtke Tisak s oko 4600 i Konzum s oko 4580 kuna. Danica

13.07.2021. (13:00)

Ima li sreće u takvom nesrazmjeru? (Pitanje je retoričko)

Mihaljević: Teško državi u kojoj blagajnica radi za 3100, a menadžer za 100.000 kuna

Razina razvijenosti nekog društva i države najbolje se, zapravo nepogrešivo ogleda u tome kolika je zajamčena minimalna plaća koju najslabije plaćeni radnici dobivaju za svoj angažman. I pritom se, dakako, ta minimalna plaća stavlja u korelaciju s cijenama roba, usluga i općenito nužnih životnih troškova. Od kruha i mlijeka do odjeće i grijanja. U usporedbi s društvom s kojim se Hrvatska uspoređuje još od srpnja 2013. godine, a to je zajednica zemalja Europske unije, prema tom pokazatelju stojimo iznimno loše. Možda smo bolji od Sjeverne Makedonije, Albanije, BiH i Srbije, ali ništa ne može prikriti činjenicu da smo već 8 godina u društvu nekoliko najgorih EU članica, piše Robert Mihaljević za Danicu.

30.06.2021. (10:06)

Puko preživljavanje

U Hrvatskoj živi 132.000 modernih robova

U Hrvatskoj ima mnogo radnika koji zarađuju manje od Nepalaca s Visa. Takav je u travnju bio svaki deseti zaposleni čovjek u ovoj zemlji, njih 132 tisuće, koji su za svoj rad primili plaću manju od 3800 kuna. Prosječna plaća svih 1,3 milijuna zaposlenih u pravnim osobama u travnju je iznosila 7082 kune, a manje od toga zarađuje više od 60 posto, ili 792 tisuće zaposlenih. Svaki drugi zaposleni, njih 660 tisuća, prima manje od 5956 kuna, koliko iznosi medijalna plaća. Slobodna…

04.06.2021. (11:30)

Mazanje

Prosjek plaća pogurnut povišicama države

Malo je ekonomskih pokazatelja ili dijelova gospodarstva koji su u pozitivnom smislu odudarali od općih kretanja u godini dramatičnog pada BDP-a, a posebno uslužnog sektora. Među njima izdvojila se, primjerice, građevina koja ima više posla nego što su njezini trenutačni kapaciteti, IT sektor, kojemu globalna pandemija nije naštetila jer se sav život i biznis preselio online te plaće koje su porasle oko 6 posto na godišnjoj razini. Pogurala ih je, dakako, država osjetnim povećanjem plaća u javnom sektoru, a kako je u slabije razvijenim dijelovima zemlje država ujedno i najveći poslodavac, to se prelilo na iznose prosječnih plaća na svim razinama, od Grada Zagreba pa do najslabije razvijene županije. Stoga ne čudi velik interes stranaka za lokalne izbore jer svi znamo da pobjednici dijele plijen i odlučuju tko će se zaposliti u pošti, elektri, na sudu, komunalnoj tvrtki, školi ili domu zdravlja – piše Ljubica Gatarić za Večernji.