Povijesni dan - John Kerry prvi američki državni tajnik u Hirošimi - Monitor.hr
11.04.2016. (10:52)

Povijesni dan – John Kerry prvi američki državni tajnik u Hirošimi

John Kerry danas je posjetio Hirošimu i postao postao prvi državni tajnik i najviši dužnosnik američke vlade koji je bio na mjesto eksplozije atomske bombe otkako su Sjedinjene Države 1945. bacile bombu na taj grad, pozivajući da se “zauvijek otkloni prijetnja nuklearnog oružja”.

Japan je posjet Kerryja i njegovih kolega iz skupine najbogatijih zemalja svijeta G7 kojima je ovo bila priprema za summit u svibnju, nazvao “povijesnim”. Ministri vanjskih poslova došli su tijekom prijepodneva u memorijalni centar za mir, potresno svjedočanstvo o razarajućoj atomskoj sili koja je 6. kolovoza 1945. sravnila grad sa zemljom i odnijela 140.000 života.

“Svi bi trebali vidjeti i osjetiti snagu ovog mjesta”, poručio je John Kery upisujući se u zlatnu knjigu muzeja, prenosi State Department. “To nas snažno i trajno podsjeća da moramo ne samo zauvijek otkloniti nuklearnu prijetnju, nego i učiniti sve kako bismo spriječili rat”, istaknuo je državni tajnik, vijetnamski veteran koji nije sklon vojnom intervencionizmu i zauzima se za razoružanje.

Nakon posjeta muzeju koji posjetiteljima kroz mučne fotografije daje predodžbu o razmjerima katastrofe, ministri G7 su posjetili park oko muzeja. Zatim su položili vijenac ispred kenotafa, luka koji se nadvija nad pločom s imenima svih žrtava i riječima uklesanim u kamen: “Počivajte u miru, nećemo dopustiti da se tragedija ponovi”.

Mnoštvo mladih ih je dočekalo mašući zastavama sedmerih zemalja (SAD, Japan, Kanada, Francuska, Velika Britanija, Italija i Njemačka) i predajući ima ogrlicu od papirnih ždralova, simbola mira.

Kerryjev posjet mogao bi utrti put dolasku američkog predsjednika Baracka Obame u prigodi susreta na vrhu predsjednika država i vlada G7 koji se 26. i 27. svibnja održava u Japanu, premda još službeno nije donesena nikakva odluka. Obama se od 2009. zalaže za “svijet bez nuklearnog oružja”.

Upitan u nedjelju navečer hoće li Kerry zatražiti oprost za razaranje Hirošime, američki diplomat je rekao da službeno neće to učiniti, ali da je “kao i svi Amerikanci i Japanci ispunjen tugom”.

Ovaj posjet, prvi takav za SAD, ali i još dvije nuklearne sile G7, Veliku Britaniju i Francusku, gurnuo je u drugi plan aktualne svjetske teme o kojima su ministri razgovarali na susretu, a to su terorizam i sigurnost na moru.


Slične vijesti

11.10.2024. (16:00)

Ne ponovilo se

Nobelova nagrada za mir odlazi u Japan, mirotvornoj organizaciji Nihon Hidankyo

„Nihon Hidankyo se zalaže za svijet bez nuklearnog oružja i kroz svjedočanstva preživjelih zorno ukazuje na to da ovo oružje nikad više ne smije biti upotrebljeno“, stoji u obrazloženju Odbora za dodjelu Nobelove nagrade za mir iz Osla (DW). Iako je dočekana kao iznenađenje, ovogodišnja Nobelova nagrada važna je poruka da se ni po koju cijenu ne ponove strašni događaji iz kolovoza 1945. Toga strašnoga dana u Hirošimi je poginulo između 60.000 i 80.000 ljudi, a ranjeno ih je 70.000. Tri dana poslije, atomska bomba Fat Man bačena je na Nagasaki i odnijela 75 tisuća života. Ovo je treći put da se Nobelova nagrada za mir dodjeljuje za aktivnosti povezane s borbom protiv nuklearnog naoružanja. Jutarnji

07.08.2023. (20:00)

Dr. Strangelove, ali lišen humora

Da su na kraju odlučili ne baciti bombe na Japan, ishod bi bio mnogo krvaviji s više žrtava, zaključili su tad

Slijed događaja koji će dovesti do upotrebe atomskih bombi je počeo 2. kolovoza 1939. pismom koje je potpisao već tada slavni fizičar Albert Einstein i poslao ga tadašnjem predsjedniku SAD-a Franklinu D. Rooseveltu. Iako je danas široj javnosti poznato kao Einsteinovo, ustvari su ga zajednički napisali Albert Einstein i Leo Szilard. Bili su zabrinuti da bi nacisti mogli razviti atomsku bombu i time steći vojnu nadmoć. Nakon što je projektom Manhattan stvorena i testirana prva atomska bomba Trinity, trebalo je odlučiti kako iskoristiti tu vojnu prednost. I Oppenheimer je u početku stvarno bio sklon tome da se atomska bomba iskoristi. Iako je bilo prijedloga da se bomba upotrijebi tek kao upozorenje bacanjem na nenaseljeno područje, bilo je govora da se Japan obavijesti o postojanju takvog oružja, a napad najavi. No, na kraju su odlučili drugačije. Index

30.01.2023. (07:00)

Bonsai drvo preživjelo bombardiranje Hirošime, a i dalje raste

07.08.2016. (11:56)

Razglednica užasa

Nikad viđena snimka razorene Hirošime

Ruska Vlada prvi je put objavila snimku na kojoj se vide razmjeri posljedice napada na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki koje su u kolovozu 1945. izvele američke vojne snage. Japanci su u subotu obilježili prvo atomsko bombardiranje u povijesti na čijoj je meti prije 71 godinu bila Hirošima, grad na jugu Japana. Najveći dio grada spaljen je u toplinskom valu u kojemu je temperatura dosezala 4000 Celzijevih stupnjeva. Daily Mail

10.04.2016. (19:28)

Hirošima: John Kerry neće se ispričati u ime SAD-a

Američki državni tajnik John Kerry, koji će u ponedjeljak posjetiti Memorijal za mir u Hirošimi, neće se ispričati u ime Sjedinjenih Država za atomsku bombu bačenu na taj grad 1945. rekao je u nedjelju navečer jedan američki diplomat.

“Ako me pitate je li se državni tajnik došao u Hirošimu ispričati, odgovor je ne”, odgovorio je taj visoki dužnosnik State Departmenta na pitanje nekolicine novinara.

“Ali ukoliko me pitate je li državni tajnik, kao i svi Amerikanci i Japanci, tužan zbog tragedija koje su doživjeli brojni naši državljani, odgovor je da”, dodao je diplomat.

John Kerry je stigao u subotu u Hirošimu u sklopu dvodnevnog skupa sedam industrijski najrazvijenih zemalja svijeta (G7), posvećena terorizmu, nuklearnom razoružanju i pomorskoj sigurnosti. Kerryjev posjet je bez presedana za jednog šefa američke diplomacije.

Njegov posjet otvara put posjetu američkog predsjednika Baracka Obame prigodom Summita šefova država i vlada krajem svibnja.

Šestog kolovoza 1945. američki bombarder Enola Gay je ispustio atomsku bombu na Hirošimu, koja je izravno ili od posljedica zračenja i opekotina ubila 140.000 osoba, što je čin za koji se Sjedinjene Države nisu nikada ispričale. Tri dana kasnije Nagasaki je zadesila jednaka sudbina, tamo je poginulo 74.000 ljudi.

Napadi na ta dva grada ubrzali su kapitulaciju Japana i završetak Drugog svjetskog rata, 15. kolovoza 1945.