Mali Kinezi već u vrtiću uče graditi mostove
Predstudija za Pelješki most
I prilazne ceste im dobro idu.
The beauty of engineering! How to build a cable bridge… pic.twitter.com/3gAXleoSQj
— Figen (@TheFigen) July 25, 2022
I prilazne ceste im dobro idu.
The beauty of engineering! How to build a cable bridge… pic.twitter.com/3gAXleoSQj
— Figen (@TheFigen) July 25, 2022
Nakon što je zemlja ušla u Europsku Uniju, iz Bruxellesa su se javili glasom zlatne ribice, nudeći zemaljskim vlastima da će im ispuniti jednu želju. I umjesto da, kao u onoj pjesmi Duška Trifunovića, koju je otpjevao Seid Memić Vajta, odbiju age Briselije, jer ako je ribica stvarno zlatna, želje bi trebale biti tri, zemaljske vlasti poručile su: hoćemo most! Kakav most? Dva kilometra dug. I da bude baš na mjestu na kojemu smo stotinama godina bili razdvojeni od samih sebe i od svojih europskih identiteta. Nema problema, odgovorile su age Briselije, može, prisnažila je zlatna ribica, nakon čega je počela gradnja mosta. U isto vrijeme, počeo je i odliv stanovništva iz zemlje, pa dok su postavljeni piloni te dva kilometra duge, lijepe i skladne armiranobetonske građevine, iz zemlje je iscurilo nekoliko stotina tisuća ljudi. Miljenko Jergović
Dok s jedne strane most svjedoči koliko se Hrvatska izdvojila iz zapadnobalkanskog ‘regiona’ i sve se dublje integrira u EU, na drugoj strani ostaju Hrvati u BiH, sve čvršće uvezani u zapadnobalkanske procese, politički potpuno marginalizirani, s političkim vodstvom koje zapadne administracije kvalificiraju kao prorusku klijentelističku kliku, što je danas najteži politički uteg… A na drugoj strani je konzistentni bošnjački politički projekt, koji korak po korak preuzima cijelu Federaciju BiH. Da bi Hrvatska zadržala svoj jug nužno je zadržati ljude, i to s obje strane granice. To je trenutačno jedan od najvećih izazova hrvatske politike, izazov koji traži osmišljen gospodarsko-politički projekt, uza sudjelovanje EU, a ne tek nekoliko intervencija u izborno zakonodavstvo u BiH i nekoliko popratnih političkih poštapalica o velikim uspjesima s druge strane granice. Pelješki most jest prilika. Višnja Starešina za Lider.
Osvijestimo se sami, nazovimo projekt pravim imenom onkraj pukog naziva mosta, dopišimo mu vjerodostojan podnaslov. Nije to trijumf diplomacije zbog povezivanja Hrvatske, nego zbog zaobilaženja susjeda s kojim dijelimo najduži dio državne granice. Epohalno uspješnog i efektnog zaobilaženja, premda licemjernog, ali isplativog za izvođače radova i predradnji. Ono što svi ostali time dobivamo, ne računajući razmjerno malobrojne s početka ovog osvrta, jesu isključivo simbolički zgodici. I možemo se sitnošićardžijski, samozadovoljno kesiti na to što je RH od EU izbila tolike pare, ali bi pametnije bilo razmisliti je li se onakav diplomatski napor mogao uložiti za financiranje svrsishodnijeg cilja. Već i prometnog, ako se uzmu u obzir npr. zapuštene željeznice, kao i štošta drugo, jer svega nam fali, samo više mosta ne. Novosti
Prvih 20 kilometara pristupnih cesta također će biti otvoreno u srpnju, a ostalih 10, tj. stonska obilaznica, bit će završeno do kraja godine. Izgradnju mosta Pelješac započela je 30. srpnja 2018. Rok za završetak radova bio je 36 mjeseci i 29 dana. Odličan video kako se gradio
Kineski CRBC i austrijski Strabag, izvođači radova na Pelješkom mostu, usmenim su putem investitoru Hrvatskim cestama najavili zahtjeve za isplatu dodatnih troškova, objavio je Jutarnji. Grčki Avax još se nije oglasio, ali se i od njega očekuju potraživanja dodatnih financijskih sredstava. U te dodatne troškove, između ostalog, uračunato je povećanje cijena čelika, utjecaj pandemije, povećanje cijena radne snage, ali i veće cijene avionskih karata za kineske radnike koji se vraćaju kući (N1). Iz Hrvatskih cesta opovrgavaju napise, kažu da nitko ni usmeno niti pismeno nije tražio dodatan novac (Index).
Velikim vatrometom jučer je obilježeno spajanje Pelješkog mosta. Mostarine neće biti ni sada ni nikada, obećao je ministar Butković. Radovi se nastavljaju, piše Jutarnji.
Na izjavu Olega Butkovića da će na otvaranje Pelješkog mosta zvati samo one koji su zaslužni za njegovu izgradnju, a pripomenuvši kako je Milanović bio protiv gradnje, kolumnist komentira: Milanović je kao premijer na početku bio protiv Pelješkog mosta, jer je to bio simbol HDZ-ovih promašaja i manipulacija, pa i financijske štete. No kasnije se priklonio ideji izgradnje tog mosta, čemu je uvelike pridonio i ulazak Hrvatske u EU. Plenković, međutim, koristi čak i Pelješki most kao sredstvo osobnog obračuna s predsjednikom države, kao svoj sitni kapric i osvetu, kao ljubomorno nabijanje na nos svima kako HDZ na svoju privatnu zabavu neće zvati one koji mu nisu simpatični. Piše Tomislav Klauški za 24 sata
Kineski radnici posao bi mogli završiti za tjedan-dva, rade neumorno po vrućinama. Kada dovrše dio mosta to obilježe vatrometom, kažu da su eksplozija i šarene boje za sreću i blagostanje graditelja i putnika. Dubrovački…