Presušili Viktorijini slapovi - Monitor.hr

Slične vijesti

Subota (19:00)

Ekipa, 5 do 12 je, još malo pa fajrunt

Znanstvenici za klimu uputili su apel političkim strankama uoči nadolazećih izbora

Okupljeni ispred sjedišta hrvatske vlade, članovi inicijative Znanstvenici za klimu su zahtijevali uključivanje klimatskih politika u političke programe. Iako su već prije četiri godine poslali sličan apel, koji nije bio u potpunosti prihvaćen, ističu potrebu za hitnim djelovanjem zbog alarmantnih podataka o klimatskim promjenama. Svjetska meteorološka organizacija je u svom izvještaju objavila rekordne temperature i uputila crvenu uzbunu svijetu. (Lupiga)

21.02. (17:00)

Da počnemo gomilati zalihe?

Kolaps Goflske struje imalo bi katastrofalan učinak na poljoprivredu Europe, upozoravaju stručnjaci

To bi moglo donijeti dramatične promjene u poljoprivredi, s mogućim posljedicama širom svijeta. Kolaps bi mogao dovesti do značajnog pada temperature i manjka oborina u Europi što bi značajno utjecalo na uzgoj žitarica poput pšenice i kukuruza. Stručnjaci upozoravaju da bi oko 58% obradivog tla za pšenicu i 59% za kukuruz postalo neprikladno za uzgoj. Osim toga, promjene u Golfskoj struji mogle bi utjecati na monsunske oborine u Indiji i dovesti do suše u Amazoniji. S obzirom na ozbiljnost situacije, postavlja se pitanje koliko je daleko ta prekretnica i kako će to utjecati na budućnost poljoprivrede i klime diljem svijeta. (Agroklub)

17.02. (13:00)

Čeka nas duga zima

Glavnoj atlantskoj struji prijeti kolaps, moguće posljedice i za našu regiju

Prošle godine u časopisu Nature objavljena je alarmantna studija koja je pokazala da bi u vrlo skoroj budućnosti moglo doći do kolapsa glavne atlantske struje, koja je dio globalnog oceanskog cirkulacijskog sustava. Nažalost, druga studija, objavljena ovih dana u časopisu Science Advances, potvrdila je nalaze prošlogodišnje. To znači da AMOC-u prijeti kolaps, što će utjecati na globalnu klimu. Sjeverna hemisfera Zemlje postat će hladnija, a južna još toplija. Lanac reakcija koji slijedi ozbiljno će utjecati na cijele ekosustave i globalnu sigurnost hrane. AMOC je kolabirao i prije 12 tisuća godina pa znamo što nas čeka, iako je ovaj put uzrokovan djelovanjem čovjeka. Postoji šansa da bi promjene u AMOC-u mogle imati kaskadne učinke na ekosustave, biološku raznolikost i vremenske prilike diljem svijeta. Pravo pitanje je u kolikoj mjeri. Što se tiče Hrvatske, nije sigurno koliko AMOC ima utjecaj na lokalne pojave poput bure i slanije morske vode, no posljedice globalnog zatopljenja ćemo sigurno osjetiti. Index

14.02. (13:00)

Scenarij filma "Dan poslije sutra"

Naglo gašenje Golfske struje donijet će zimu u Europu, što bi moglo unišititi poljoprivredu

Golfska struja je dio mnogo većeg sistema struja koji se naziva Sjevernoatlantska meridijanska obrtajuća struja (AMOC), nazvana još i ‘pokretna traka oceana‘, ona transportira toplu vodu prema površini oceana na sjeveru, odnosno od tropskih krajeva prema sjevernoj hemisferi. ‘Motor‘ te pokretne trake nalazi se kod obala Grenlanda, a zbog otapanja leda uslijed klimatskih promjena, sve više slatke vode dolazi u Sjeverni Atlantik što usporava čitavu stvar. Prema rezultatima, europska će se klima hladiti za oko 1°C po desetljeću, a neke će regije čak doživjeti hlađenje od preko 3°C po desetljeću – puno brže od današnjeg globalnog zagrijavanja od oko 0,2 C po desetljeću. Osim što bi se mnoge zemlje zamrznule, to bi proširilo arktički led južnije i dodatno zagrijalo južnu hemisferu, promijenilo globalne obrasce oborina i poremetilo stanje u amazonskoj prašumi. Jutarnji, N1

14.02. (11:00)

Postat će dostojan svog imena

Grenland sve zeleniji, količina vegetacije udvostručila se od 80-ih

Dijelovi zemlje koji su nekoć bili prekriveni ledom i snijegom pretvoreni u gole stijene, močvare i šikare. Samo su se močvare u tom razdoblju učetverostručile. Visoke temperature zraka dovele su do velikog gubitka leda, što je uzrokovalo i topljenje permafrosta, smrznutog sloja neposredno ispod Zemljine površine, koji se nalazi u većem dijelu Arktika, a oslobađa ugljikov dioksid i metan koji zagrijavaju planet, pridonoseći još većem globalnom zagrijavanju. Snijeg i led obično odbijaju sunčevu energiju natrag u svemir, sprječavajući pretjerano zagrijavanje u dijelovima Zemlje. No kako led nestaje, ta područja apsorbiraju više sunčeve energije, podižući površinske temperature kopna, što može uzrokovati daljnje topljenje i druge negativne utjecaje. Index

18.01. (14:00)

Svijet energetski surađuje, i to je baš lijepo

Obnovljivi izvori energije su na putu da 2025. godine globalno premaše ugljen

Gledano na svjetskoj razini, u 2023. godini svijet je dobio novih 510 GW proizvodnih kapaciteta u OIE, uz rast od gotovo 50%. Ta godišnja stopa rasta najveća je u protekla dva desetljeća i nastavlja 22-godišnji niz obaranja godišnjih rekorda, kad je riječ o pridodanim kapacitetima. Porasti su zabilježeni od Europe i Brazila, pa do SAD-a, ali daleko najveći generator novih obnovljivih izvora energije je Kina. U toj zemlji tijekom 2023. godine instalirano je novih izvora obnovljive energije jednako kao u – cijelom svijetu u 2022. godini. Prema sadašnjim trendovima, pak, svijet će u narednih pet godina dodati više obnovljivih kapaciteta nego je to učinio u posljednjih 100 godina. Neminovno je, dakle, da će do 2028. godine energetska slika svijeta biti značajno promijenjena. Bug

03.01. (17:00)

Rudolf - nakon što je pomogao Djedu Mrazu, na novom zadatku

Sobovi u Laponiji pomažu u borbi protiv klimatskih promjena


Nova istraživanja govore da bi sobovi mogli igrati ključnu ulogu u očuvanju cijelog Arktičkog ekosustava, uključujući snježni pokrivač, otvorene šume s niskim bobičastim grmljem, mahovinom i lišajevima pa čak i hladnu zimsku klimu. Istraživanja sugeriraju da ispaša sobova zapravo može pomoći u borbi protiv nekih učinaka klimatskih promjena na Arktiku, koji se zagrijava četiri puta brže od ostatka planeta. Uzgoj sobova osigurava prihod za više od 20 različitih autohtonih zajednica na Arktiku. Ukupno, oko 100.000 ljudi uključeno je u uzgoj oko 2,5 milijuna pripitomljenih sobova u devet zemalja. U toplijim mjesecima sobovi slobodno šetaju i hrane se lišajevima i drugim biljkama, gazeći tlo u hodu. Pritom sprječavaju rast drvenastih grmova čime pomažu očuvanju klime, zato što grmlje zadržava toplinu koja otapa permafrost i zagrijava tundru. (BBC)

03.01. (00:00)

Prošla godina ostaje upamćena po najvećim klimatskim katastrofama

Studija međunarodne dobrotvorne organizacije Christian Aid pokazala je da su katastrofalne poplave i šumski požari imali veći ekonomski učinak na siromašnijim mjestima u svijetu. Izvješće Christian Aida navodi 20 najskupljih klimatskih katastrofa diljem svijeta po glavi stanovnika, koje su ubile i raselile milijune ljudi diljem svijeta. Kako prenosi Euronews, zaključak studije je da su najveći troškovi prirodnih katastrofa po glavi stanovnika bili šumski požari koji su zahvatili Havaje u kolovozu – u prosjeku više od 3600 eura po osobi. Na drugom je mjestu oluja koja je pogodila Guam, otok u zapadnom dijelu Tihog oceana, gdje je šteta iznosila 1350 eura po glavi stanovnika. Green donosi cijeli popis.

02.01. (12:00)

Znali su, ali nisu učinili ništa

Klimatske promjene su poricane, a obujam proizvodnje nafte se udvostručio između 1970. i 2000. godine

Neke od naftnih multinacionalnih kompanija znale su još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća da njihovi proizvodi mijenjaju klimu. Francuski Total, na primjer, sedma najveća naftna multinacionalna kompanija po prodaji upozorio je još 1971. na klimatske promjene. U internom časopisu kompanije objavljena je studija po kojoj je za 2010. godinu predviđena vrijednost CO₂ u atmosferi koja se dogodila 2015. godine, a tu su i rezultirajuće katastrofalne posljedice. Čak je osnovana i radna skupina s drugim multinacionalnom kompanijama u svrhu istraživanja kako bi se istaknuli previsoki troškovi u zaštiti klime. Još jedan naftni div, Exxon je reklamirao da se premalo zna o povećanju temperature za koju je kriv čovjek. Oni su još 1982. godine imali toliko precizmu prognozu da su znanstvenici s Harvarda ostali zapanjeni. Revija HAK

20.12.2023. (18:00)

Čeka nas ili smanjivanje CO2 ili traženje drugog planeta za život

Video: Efekt staklenika i koje su moguće posljedice

Unatoč činjenici da su plinovi poput ugljičnog dioksida i metana često povezivani s globalnim zagrijavanjem, znanstvenici naglašavaju ulogu vodene pare kao potencijalnog pokretača efekta staklenika na Zemlji. Povećanje emisija ugljičnog dioksida i metana uzrokuje porast vodene pare u atmosferi, što dodatno potiče efekt staklenika. Ova katastrofalna spirala, kako tvrde, brzo se eskalira. Autor studije tvrdi kako postoji kritični prag za količinu vodene pare, iznad kojeg se planet više ne može ohladiti. Zemlji prijeti nepovratni proces isparavanja oceana, što bi rezultiralo globalnim temperaturama koje bi dosegle nekoliko stotina stupnjeva. Primjer na kojem bismo mogli naučiti je planet Venera, koji nam može služiti kao upozorenje. Klikni