Prešutni minus i dužničko ropstvo - Monitor.hr
31.08.2021. (20:00)

Glas razuma

Prešutni minus i dužničko ropstvo

Željko Garača s Ekonomskog fakulteta u Splitu u emisiji N1 televizije pojasnio je eskalaciju kaosa s prešutnim minusima ponajprije pojasniši razliku između dopuštena minusa i prešutnog minusa. Razlika je u zakonskom okviru kojemu podliježe dopušteni minus, no koji se ne tiče prešutnoga jer potonji ulazi u sivu zonu te banke mogu nametnuti kamatu po volji koja je dosezala i do 17 %. Kako je dopušteni minus ograničen, banke su se dosetile novoj politici, a očajni ljudi u vrijeme pandemije prihvatili tu igru te ekonomist smatra da je regulator znao za stanje, ali prekasno reagirao. Komentirao je i drugi mirovinski stup te smatra da ga treba ukinuti. N1


Slične vijesti

30.08.2022. (21:00)

Rok za isporuku je 52 tjedna, donedavno je bio 27

Zapad ostaje bez mikročipova; posebno ugroženi autoindustrija, bankarski i medicinski sektor

Tu su kapitalisti neoprezno – zapravo kratkovidno škrto – stavili sva jaja u jednu košaru, oslonivši se na Kinu i  Tajvan. U Ukrajini bjesni rat, a ta zemlja pripada (uz Italiju i Japan) u glavne izvoznice heksafluora-1,3-butadijena (C4F6), korištenoga kao kemijski posrednik u proizvodnji integriranih krugova plazmom te neona (Ne) potrebnoga pri izradi silicijskih pogača na kojima se ugradbom integriranih krugova ostvaruju mikročipovi. Potreban je i paladij, a 45 posto te rijetke i skupe kovine proizvodi se u Rusiji. Potrebne su i rijetke zemlje (lantanidi), gotovo u potpunosti u kineskim rukama. Vrag je u tome što je Pekingu pandemija covida-19, koju su presijecali potpunim karantenama, usporila proizvodnju svega – uključujući i mikročipove i materijale za njihovu izradu. Jutarnji

07.09.2021. (10:00)

Outsorcing dobiti

Vodeće europske banke i dalje knjiže veliki dio dobiti u poreznim oazama

Bahami, Bermuda, Britinski Djevičanski otoci, Kajmanski otoci, Guernsey, Gibraltar, Hong Kong, Irska, Otok Man, Jersey, Kuvajt, Luksemburg, Makao, Malta, Mauricijus, Panama i Katar svjetske su oaze u kojima su vodeće svjetske banke prošle godine uknjižile 20 milijardi eura dobiti, više nego u matičnim zemljama, što upućuje na zaključak da je dobit prebačena iz matičnih zemalja s obzirom na mali broj zaposlenika izvan zemlje. Prednjači britancki HSBC koji je knjižio gotovo 50 % dobiti, a banke ne namjeravaju prestati s tom praksom iako istraživanja pokazuju da bi 25- postotna stopa poreza donijela 10 milijardi eura prihoda godišnje. N1