Prešutni minus i dužničko ropstvo - Monitor.hr
31.08. (20:00)

Glas razuma

Prešutni minus i dužničko ropstvo

Željko Garača s Ekonomskog fakulteta u Splitu u emisiji N1 televizije pojasnio je eskalaciju kaosa s prešutnim minusima ponajprije pojasniši razliku između dopuštena minusa i prešutnog minusa. Razlika je u zakonskom okviru kojemu podliježe dopušteni minus, no koji se ne tiče prešutnoga jer potonji ulazi u sivu zonu te banke mogu nametnuti kamatu po volji koja je dosezala i do 17 %. Kako je dopušteni minus ograničen, banke su se dosetile novoj politici, a očajni ljudi u vrijeme pandemije prihvatili tu igru te ekonomist smatra da je regulator znao za stanje, ali prekasno reagirao. Komentirao je i drugi mirovinski stup te smatra da ga treba ukinuti. N1


Slične vijesti

07.09. (08:00)

Outsorcing dobiti

Vodeće europske banke i dalje knjiže veliki dio dobiti u poreznim oazama

Bahami, Bermuda, Britinski Djevičanski otoci, Kajmanski otoci, Guernsey, Gibraltar, Hong Kong, Irska, Otok Man, Jersey, Kuvajt, Luksemburg, Makao, Malta, Mauricijus, Panama i Katar svjetske su oaze u kojima su vodeće svjetske banke prošle godine uknjižile 20 milijardi eura dobiti, više nego u matičnim zemljama, što upućuje na zaključak da je dobit prebačena iz matičnih zemalja s obzirom na mali broj zaposlenika izvan zemlje. Prednjači britancki HSBC koji je knjižio gotovo 50 % dobiti, a banke ne namjeravaju prestati s tom praksom iako istraživanja pokazuju da bi 25- postotna stopa poreza donijela 10 milijardi eura prihoda godišnje. N1