Prije gotovo 100 godina Tito se skrivao od policije u Kući ljudskih prava na Trešnjevci - Monitor.hr
10.07.2022. (21:00)

Crvena Trešnjevka i Nepokoreni Grad

Prije gotovo 100 godina Tito se skrivao od policije u Kući ljudskih prava na Trešnjevci

‘Tu je bio jak radnički pokret, govorilo se o ‘crvenoj Trešnjevci”’, kazala je za Hinu Vesna Teršelič iz Documente, koja u proklamiranom ”suočavanju s prošlošću” iznimno dobro poznaje i povijest navedene spomen-ploče, ali i okolnog revolucionarnog, radničkog i ”crvenog” zagrebačkog kvarta. ”Mi znamo da radimo u zgradi koja ima povijesni značaj, u koju su se sklanjale izbjeglice kada je Italija preuzela kontrolu nad Istrom nakon Prvog svjetskog rata. To je bilo pribježište za izbjeglice pa u ovom dijelu Trešnjevke velik broj ulica ima nazive istarskih gradova ili poznatih Istrijana”, kaže Teršelič. ”Rekao bih da je, imajući u vidu životni put Josipa Broza Tita, logičan završetak da ta zgrada sada bude Kuća ljudskih prava”, kazao je Jovan Vejnović.  Index


Slične vijesti

11.07.2016. (17:49)

Slikaj i šalji

Anonimno prijavite mržnju i netoleranciju na javnim mjestima

GONG i Kuća ljudskih prava pokrenuli su internetsku stranicu dostajemrznje.org na kojoj možete prijaviti diskriminatorne poruke i govore mržnje koji se sve učestalije pojavljuju u obliku grafita, isticanja zabranjenih simbola, neprimjerenog skandiranja na stadiona i širenja govora mržnje putem društvenih mreža, medija ili javnih skupova. Postupak prijave potpuno je anoniman, a stranicom se želi poslati poruka da šutnja nije rješenje. T-Portal, Vox Feminae

20.10.2015. (14:34)

Kuća ljudskih prava: okupljanje Glavaševe garde je fašistički prizor

“Kuća ljudskih prava u Zagrebu zahtijeva od nadležnih tijela MUP-a da provedu istragu kako bi se utvrdilo je li policija u konkretnom slučaju postupala sukladno ovlastima i dužnostima koje pred nju postavlja Zakon o javnom okupljanju. Ukoliko je policijskim službenicima i službenicima promaklo zaključiti kako je predmetni skup protuzakonit zbog možebitne kompleksnosti povezivanja naci-ustaške simbolike s poticanjem na mržnju i nesnošljivost, onda im zasigurno nije moglo promaći da se sudionici i sudionice postrojavanje nalaze u zoni u kojoj na Markovom trgu nije dozvoljeno javno okupljanje.

Mogućnost javnog okupljanja esencijalna je za razvoj demokracije i otvorenog i pluralističkog društva čiji prostor slobode treba stalno proširivati te istodobno principijelno i neumoljivo braniti od onih koji je zloupotrebljavaju kako bi širili strah, mržnju, nesnošljivost i djelovali protiv temeljnih civilizacijskih i ustavnih vrednota za koje se društvo u Hrvatskoj opredijelilo i koje treba sustavno i hrabro čuvati.

Kuća ljudskih prava zgrožena je jučerašnjim postrojavanjem Slavonske sokolske garde, ‘stranačke vojske’ HDSSB-a na Markovom trgu ispred zgrade Hrvatskog sabora prilikom predaje kandidacijskih lista za predstojeće parlamentarne izbore. Pripadnici i pripadnice Slavonske sokolske garde odjeveni u crne uniforme sa jasnim insignijama koje imitiraju vojne jedinice, jezivo podsjećaju na neka prošla vremena kada su vojnici i paravojske u crnom činili najteža kršenja ljudskih prava, zvjerstva i stravične ratne zločine nad civilnim stanovništvom. SSG, skraćenica koju HDSSB koristi za svoju ‘stranačku vojsku’ zajedno sa crnom bojom njihovih uniformi, ne može imati jasniju aluziju na zloglasne SS postrojbe nacističke stranke i oružane jedinice ustaškog pokreta. Takav militaristički i fašistički prizor ispred parlamenta, simbola demokracije i otvorenog društva, a ususret izborima, simbolu pluralizma, predstavlja direktan i prljav udar na ljudska prava i antifašizam kao temeljne vrednote našeg društva.

Više od zgroženosti postupanjem HDSSB-a, Kuća ljudskih prava je zgrožena nepostupanjem policije koja je sukladno odredbama Zakona o javnom okupljanju dužna zabraniti, odnosno prekinuti javno okupljanje ako isto poziva na bilo koji oblik vjerske, rasne i nacionalne mržnje ili druge nesnošljivosti. Postrojavanje SSG-a HDSSB-a to zasigurno predstavlja te je primarno zbog toga taj javni skup trebao biti zabranjen, odnosno prekinut. Sloboda javnog okupljanja nije apsolutno ljudsko pravo i u demokratskom društvu je opravdano njeno ograničenje, između ostalog i radi zaštite prava i sloboda drugih građana i građanki. Skup na kojem se znakovljem i stranačkom paravojskom bjelodano i nedvosmisleno koketira sa nacizmom i ustaškim pokretom predstavlja opravdan razlog za ograničavanje slobode javnog okupljanja pripadnicima i pripadnicama HDSSB-a i njihove SSG. Policija je bila dužna zabraniti, odnosno prekinuti taj skup, što je propustila učiniti.

Gore navedeni razlog u uređenoj demokratskoj zemlji bio bi dovoljan da se skup ovakve vrste zabrani, odnosno prekine, ali uzimajući u obzir prethodna nepostupanje policije u sličnim slučajevima javnog koketiranja sa nacističkim i ustaškim simbolima mržnje i pozivanja na nesnošljivost, razvidno je da policija nema namjeru štiti ljudska prava građana i građanki i temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske.
Naime, iz fotografija dostupnih javnosti na portalima elektroničkih medija vidljivo je da je SSG postrojena uz sam rub nogostupa koji se nalazi direktno uz zgradu Hrvatskog sabora. Sukladno Zakonu o javnom okupljanju zabranjeno je svako javno okupljanje 10 metara ispred Hrvatskog sabora te je policija takvo okupljanje dužna prekinuti. Nadalje, Kuća ljudskih prava će od nadležnih tijela javne vlasti zatražiti dostavu informacija o prijavi ovog skupa te očitovanje MUP-a o cijelom slučaju.”