Priključenje Hrvatske na europske plinske pravce ovisi o raspletu u Siriji - Monitor.hr
06.03.2016. (14:09)

Dug put do plina

Priključenje Hrvatske na europske plinske pravce ovisi o raspletu u Siriji

Krajem ovog tjedna Europska je komisija odobrila sporazum između Grčke i Transjadranskog plinovoda (TAP-a), pravca dugog 870 kilometara (tursko-grčka granica – Italija) kojim bi oko deset milijardi kubika plina godišnje iz kaspijske regije, odnosno Azerbajdžana, preko Grčke i Albanije stizalo do južne Italije i dalje u Europu. “Dok god se ne riješe dva ključna politička pitanja – Sirija i problem izbjeglica u Europu – što se neće tako skoro dogoditi, neće biti ni gradnje svih ovih plinovoda. Da bi do gradnje plinovoda preko Turske uopće došlo, o čemu onda ovisi i gradnja IAP-a na koji bi se priključila i Hrvatska, potreban je energetski konsenzus Rusije, odnosno EU-a s Turskom”, uvjeren je prof. dr. sc. Igor Dekanić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu. Novi list


Slične vijesti

03.04.2016. (09:42)

Stari sukob, nove žrtve

Žestoke borbe između Azerbajdžana i Armenije, ubijeno najmanje 30 vojnika

Najmanje 30 vojnika poginula su u teškim borbama koje su izbile između Azerbajdžana i Armenije duž granice separatističke azerbajdžanske regije Nagorno Karabah za koje dvije zemlje optužuju jedna drugu. Armenski predsjednik Serzh Sargsyan rekao je da je s njihove strane ubijeno 18 vojnika i oko 35 ranjeno, ne preciziravši jesu li ti vojnici pripadali redovnoj armenskoj vojsci ili vojsci Nagorno Karabaha. Monitor, BBC, Reuters, RT

03.04.2016. (11:16)

Žestoke borbe između Azerbajdžana i Armenije, ubijeno najmanje 30 vojnika

Najmanje 30 vojnika poginula su u subotu u teškim borbama koje su izbile između Azerbajdžana i Armenije duž granice separatističke azerbajdžanske regije Nagorno Karabah za koje dvije zemlje optužuju jedna drugu.

Armenski predsjednik Serzh Sargsyan je u izjavi za televiziju rekao da je s njihove strane ubijeno 18 vojnika i oko 35 ranjeno, ne preciziravši jesu li ti vojnici pripadali redovnoj armenskoj vojsci ili vojsci Nagorno Karabaha, koju Erevan podržava, javila je agencija France Presse.

Ranije tijekom dana, azerbajdžansko ministarstvo obrane je obznanilo da je ubijeno 12 vojnika na njihovoj strani.

To su najteži sukobi između Bakua i Erevana od potpisivanja primirja 1994. kada je okončan rat oko Nagorno Karabaha, azerbajdžanske pokrajine nastanjene uglavnom Armencima, koji je počeo 1988. u kojem je ubijeno više od 30.000 osoba.

Stotine tisuća izbjeglica, uglavnom Azerbajdžanaca pobjeglo je iz regije koju su preuzeli armenski separatisti.

Vojne snage iz Azerbajdžana započele su napad tenkovima i topništvom, prema armenskom ministarstvu obrane, javlja dpa. Armenske snage su srušile jedan borbeni helikopter te uništile nekoliko tenkova i bespilotnih letjelica, reklo je ministarstvo.

Azerbajdžan je odbacio optužbe rekavši kako su njegove snage odgovorile na masovne napade s armenske strane.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je obje strane na prekid vatre. Rusija u Armeniji drži tisuće vojnika i telefonski je razgovarala s obje zemlje.

Bez obzira na pokušaje međunarodnih posredovanja, primirje iz 1994. duž linije razgraničenja redovno prekidaju pucnjave između azerbajdžanske i vojske separatista koje podržava Erevan.

Dvije zemlje još nisu potpisale mirovni sporazum o Nagorno Karabahu, za koji međunarodna zajednica i dalje smatra da pripada Azerbajdžanu.

02.04.2016. (14:58)

Velika eskalacija na granici Armenije i Azerbejdžana – djeluju tenkovi, artiljerija i vojni zrakoplovi