Promjena klime: Turistička sezona će se produljiti, a broj gostiju u "špici" biti manji - Monitor.hr
15.06.2018. (10:19)

Baš dobro

Promjena klime: Turistička sezona će se produljiti, a broj gostiju u “špici” biti manji

Trenutno, glavna sezona je u razdoblju srpanj-kolovoz u kojoj se ostvaruje šezdesetak posto ukupnih turističkih noćenja. U budućnosti će se sezona proširiti i na razdoblje od ožujka do lipnja, te na rujan i listopad. Broj turista u sadašnjoj glavnoj sezoni će se zbog manje povoljnih klimatskih uvjeta smanjiti, kažu doc.dr. Zvonimira Šverko Grdić i prof.dr. Joze Petrić s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci, njih dvoje su autori prvog sveučilišnog udžbenika koji se bavi utjecajem klimatskih promjena na turizam – “Klimatske promjene i turizam”. >> Novi list


Slične vijesti

05.05. (15:00)

Dok jedni polemiziraju, drugima se puni novčanik

Kad kapitalisti “spašavaju” klimu

Možemo li vjerovati kapitalistima kada odjednom započnu naveliko trubiti da su se promijenili i postali jako ekološki svjesni, da su u svojim globalnim pogonima okrenuli ploču i odlučili naglo rezati ispuštanje svih štetnih tvari te namjerili postati ugljično neutralni? Mnoge najavljene mjere i propisi u svrhu borbe protiv klimatskih promjena, od kukaca na jelovniku i drugih promjena prehrambenih namirnica sve do zabrane benzinaca i dizelaša na cestama, dovode u pitanje naše okoštale navike i način života u sistemu koji slavi konzumerizam, materijalizam i status pojedinca, no prijete li te mjere i opstanku samog kapitalizma? Navodno je problem i metan koji proizvode krave, a ako uzmemo da je emitiranje CO2 u Hrvatskoj po stanovniku oko četiri tone godišnje, a jedna bukva u tom vremenu može apsorbirati tek preko 12 kila štetnog plina, to znači da bi svaki od nas trebao zasaditi otprilike 300 stabala godišnje. Faktograf

03.05. (01:00)

Suha zemlja nikoga ne hrani

Klimatske izbjeglice – pojam postoji od 40-ih, a u međunarodno pravo još uvijek nije uvršten

Klimatske ili okolišne promjene ne utječu samo na prirodne ekosustave, već i na ljudska društva, politička uređenja i institucije. Posljedice klimatskih promjena najviše će pogoditi najsiromašnije dijelove svijeta – one koji nisu odgovorni za sadašnje stanje čija su društva nerijetko već razara imperijalizam. Zbog neravnomjerno raspoređenog rizika, preseljenje na manje ugrožena područja, bilo unutar vlastite zemlje ili preko granica, jedan je od važnijih načina prilagodbe. Posljedice klimatskih promjena povećavaju ranjivost i nejednakost za neke skupine ljudi, posebno one koji su već marginalizirani ili diskriminirani. Kulturpunkt

13.04. (00:00)

Kad stabla pate

Zbog klimatskih promjena u svijetu je sve više tzv. zombi šuma

What Is a Zombie Forest? California Is Reportedly Chock Full of Them

Šume su vitalni dio našeg ekosustava, pružaju niz prednosti kao što su pročišćavanje zraka koji udišemo, reguliranje ciklusa vode i osiguravaju stanište za bezbrojne vrste. Međutim, posljednjih su godina klimatske promjene i krčenje šuma znatno utjecale na šume, što je dovelo do pojave onoga što znanstvenici nazivaju “zombi šumama”. Ove šume nisu mrtve, ali nisu ni zdrave te predstavljaju veliku prijetnju okolišu i zajednicama koje o njima ovise. Rastuće temperature, suše i ekstremni vremenski uvjeti uzrokovali su stres, slabljenje drveća i osjetljivost na bolesti i štetočine. To stabla ostavlja u stanju limba – nisu mrtva, ali nisu ni živa jer ne napreduju ni u jednom pogledu. Green

 

28.03. (00:00)

Malo manje kopna

Kako bi izgledala Zemlja kada bi se sav led otopio

Prije nekoliko godina, National Geographic kreirao je vizualni prikaz ekstremnog scenarija u kojem se sav led na Zemlji otopi. Udruživši se sa znanstvenicima i sveučilištima diljem svijeta, proizveo je točan prikaz kako bi Zemlja izgledala da se razina mora podigne za 67 metara — što je jednako otapanju sve vode koja je trenutno zatvorena u ledu s kontinenata (planinski snježni pokrivači, ledenjaci, ledene ploče itd.) i led na oceanima i jezerima. Zastrašujući video Business Insidera, temeljen na procjeni National Geographica, oslikava mračnu sliku moguće budućnosti našeg planeta. U videu je prikazano da bi mnogi europski gradovi — uključujući Bruxelles i Veneciju — bili pod vodom ako bi ovaj najgori mogući scenarij postao stvarnost. Green

09.03. (17:00)

Zrak još uvijek nije dovoljno čist

Njemačka stopirala zabranu prodaje dizelaša i benzinaca

Nakon što je Njemačka dovela u pitanje odluku o zabrani prodaje novih automobila na benzin i dizel od 2035. godine, Europska unija je odgodila planirano glasovanje o zakonu do sljedećeg tjedna. Kako piše Reuters, novi datum glasovanja još uvijek nije poznat, a glasnogovornik Švedske koja predsjedava EU-om, rekao je da će se veleposlanici vratiti na tu temu “u dogledno vrijeme”. Riječ je o odgađanju konačnog odobrenja za obaveznu primjenu nulte stope emisija novih automobila i kombija. Uredbu su podržali zastupnici socijaldemokrata, liberala i zelenih, a zakonski paket podržan je s 340 glasova za, 279 protiv i 21 suzdržanim. Green

26.01. (21:00)

Postajemo Afrika

Nedostatak snijega donosi i druge probleme, pokraj neodržavanja zimskih sportova

Zbog nedostatka otopljene vode stradaju i brodarstvo, poljoprivreda i opskrba strujom. Snijeg štiti planine i koristan je protiv klimatskih promjena. Sve veći efekti niskog vodostaja ljeti su značajni i utječu na sve koji koriste vodu duž Rajne – teretni promet Rajnom bi mogao biti otežan u prosijeku više od dva mjeseca godišnje krajem stolježa. Elektrane bi mogle proizvoditi manje struje, a opskrbljivači pitkom vodom, kao i poljoprivreda, morali bi se pripremiti za sve češće nestašice vode. Jer, u toplim, suhim ljetima, biljke imaju veliku potrebu za vodom. Da bi se ponovo učinilo dostupnom više vode, koja će sve češće nedostajati zbog nedostatka topljenja snijega u proljeće i ljeto, bili bi potrebni dodatni umjetni rezervoari za zimske padavine. DW

10.01. (00:00)

Drži se svoje struke ili šuti

Da, udio CO2 u atmosferi je 0,03 posto, ali to ne dokazuje da čovjek nema utjecaj na klimu

“CO2 plina ima u atmosferi 0.039% od čega čovjek ima utjecaj na CO2 u atmosferi čak 4% od tih 0.038%- NE MJERLJIVO!!!!!!!!!!” Tvrdnja je to iz objave koja se širi s Facebook profila naziva “Kako dalje”. Faktograf autoru (a i svima neupućenima) odgovara: Atmosferu čini smjesa plinova koja okružuje Zemlju i sudjeluje u njezinoj vrtnji. Osnovni su sastojci zraka: dušik (78,08%), kisik (20,95%), argon (0,93%) te u promjenjivim količinama vodena para (0 do 4%) i ugljični dioksid (0,03%), a u neznatnim količinama vodik, helij, ozon, metan… Zemlja apsorbira energiju Sunčeve svjetlosti, no zbog zagrijavanja površine, ona također emitira energiju u obliku infracrvenog zračenja u svemir. Staklenički plinovi su oni plinovi koji zadržavaju toplinu na Zemlji te utječu na zagrijavanje planete, a njihovo je povećanje u atmosferi u korelaciji s recentnim porastom globalne temperature. Točno je da bi Zemlja uistinu bila prehladna za život bez stakleničkih plinova. Međutim, treba razlikovati prirodni efekt staklenika od pojačanog učinka staklenika koji je rezultat povećanih koncentracija stakleničkih plinova izazvanih ljudskih aktivnostima.

06.01. (15:00)

Žičare van funkcije

Mogli bi se oprostiti od skijanja u Hrvatskoj

Upravitelji skijališta diljem Europe i SAD-a već godinama su zabrinuti za svoju budućnost, jer postaje sve jasnije da će skijanje uskoro postati rezervirano samo za profesionalce i one s dubljim džepom – budući da će se snježna granica nastaviti podizati. Uskoro ćemo vidjeti, kažu, da skijanje nema nikakvu budućnost na nadmorskim visinama ispod 2.000 metara. U našoj zemlji postoji nekoliko skijališta, od kojih je najistaknutije ono na obroncima Medvednice, skijalište Sljeme, čiji je vrh na 1.032 metra nadmorske visine. Ostala skijališta u Hrvatskoj također nemaju velikih izgleda. Bjelolasica je zatvorena već godinama iz ekonomskih i drugih razloga, dok je od većih skijališta za istaknuti još tek Platak. Njegov je vrh na 1.363 metara nadmorske visine, ali značajno bliže jadranskoj obali. Bug (teme se dotaknuo i Green).

24.12.2022. (00:00)

I dan smo si uspjeli skratit

Klimatske promjene su vjerojatno utjecale na to da se Zemlja brže okreće

Kako tvrdi LiveScience, Zemlja se doista okreće brže. To znači da su dani u 2020. bili relativno kraći, astronomski gledano, nego prethodne godine. Uobičajeno, Zemlji treba prosječno 86 400 sekundi da se okrene oko svoje osi, ili napravi punu jednodnevnu rotaciju, iako je poznato da tu i tamo fluktuira. Ali u 2020. dani su bili dosta kraći. Prema TimeandDateu, posljednji put da je svaki dan u godini bio kraći od 86 400 sekundi bilo je davne 1937. godine. Međutim, u 2020. taj je rekord oboren 28 puta. Određeni čimbenici mogu utjecati na to koliko se brzo ili sporo Zemlja okreće. Ovi čimbenici nisu nebeskog podrijetla, kao što bi se moglo vjerovati, već su rezultat vremenskih obrazaca i drugih atmosferskih promjena na samom planetu. Drugim riječima, klimatske promjene izgledno mogu utjecati na rotaciju planeta. Green