Promjena klime: Turistička sezona će se produljiti, a broj gostiju u "špici" biti manji - Monitor.hr
15.06.2018. (10:19)

Baš dobro

Promjena klime: Turistička sezona će se produljiti, a broj gostiju u “špici” biti manji

Trenutno, glavna sezona je u razdoblju srpanj-kolovoz u kojoj se ostvaruje šezdesetak posto ukupnih turističkih noćenja. U budućnosti će se sezona proširiti i na razdoblje od ožujka do lipnja, te na rujan i listopad. Broj turista u sadašnjoj glavnoj sezoni će se zbog manje povoljnih klimatskih uvjeta smanjiti, kažu doc.dr. Zvonimira Šverko Grdić i prof.dr. Joze Petrić s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci, njih dvoje su autori prvog sveučilišnog udžbenika koji se bavi utjecajem klimatskih promjena na turizam – “Klimatske promjene i turizam”. >> Novi list


Slične vijesti

Ponedjeljak (23:00)

Najbolje je početi graditi podzemne nastambe, zlu ne trebalo

Vremenski ekstremi postoje oduvijek, no klimatske promjene su ih učinile češćima i razornijima

I dok se svaki pojedinačni ekstremni vremenski događaj ne može pripisati klimatskim promjenama, oni ipak postaju sve vjerojatniji i sve su intenzivniji zbog emisija stakleničkih plinova koje nastaju izgaranjem ugljena, nafte i plina. Povijest je prepuna primjera ekstremnih vremenskih prilika, čak i prije nego što su se zupčanici industrijske revolucije počeli okretati i ljudi počeli ozbiljno sagorijevati fosilna goriva odgovorna za klimatske promjene. Takvi su događaji prirodni fenomen, no klimatske promjene vrlo su ih jasno učinile daleko vjerojatnijim i daleko destruktivnijim, kažu stručnjaci. Prije 1990-ih prijavljeno je godišnje oko 70 do 150 vremenskih nepogoda i opasnosti povezanih s vodom. Od 2000. godine godišnje se bilježi više od 300 ekstremnih događaja. Čak i uz nedovoljno izvještavanje u prošlosti, “razlika je neupitna”. DW

20.05. (20:00)

Ako odu one, odosmo i mi

Od posljednjih deset godina ni jedna nije bila dobra pčelarska godina, a zbog klimatskih promjena sve su češći slučajevi odumiranja pčelinjih zajednica

Svjetski dan pčela 2024. usredotočen je na temu “Pčela u suradnji s mladima”, koja naglašava važnost uključivanja mladih u pčelarstvo i napore za očuvanje oprašivača, prepoznajući ih kao buduće upravitelje našeg okoliša. Klimatske promjene utjecale su na ponašanje pčela, koje su zbunjene i nervozne zbog čestih i naglih promjena vremena, a probleme pčelarima zadaje i korištenje insekticida i herbicida u poljoprivrednoj proizvodnji. Pčele su najvažnija bića na planetu jer bez njih nema oprašivanja, nema plodova, nema hrane, nema ni ljudi. Svi moramo dati doprinos da osiguramo njihov opstanak. N1

13.05. (18:00)

Možemo birati, ili da nam bude vruće ili da ne možemo disati

Zagađenje zraka usporava zagrijavanje Zemlje, i to nije nikakva novost

Kontroverzni poduzetnik Nenad Bakić podijelio je na Facebooku članak New Scientista  ismijavajući poznati fenomen da smanjenje zagađenja zraka može lokalno i regionalno povećati temperature zraka. Pritom ni jedan članak ne zagovara daljnje onečišćenje zraka, u kojemu je trgovac rekuperatorima Bakić pronašao novu tržišnu nišu. Razlog tome je što zagađenje ubija milijune ljudi u svijetu godišnje, što opet ne znači da nema lokalno djelovanje na temperature. Već desetljećima se zna da su aerosoli važna, iako teško mjerljiva varijabla za regionalni prosjek temperatura. Štoviše, ako dođe do masovnog izbacivanja aerosola, što je slučaj kod snažnih vulkanskih erupcija poput Mt. Pinatuba 1991. godine, oni mogu utjecati i na globalne temperature.

Procjenjuje se da su aerosoli zaslužni što temperatura, usprkos ljudskim emisijama (dugotrajnih) stakleničkih plinova, do 2019. godine nije premašila 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijsko doba. Njima se pripisuje efekt hlađenja za pola stupnja. Emisije aerosola su u Europi od 1980-ih snažno opale zbog politika poboljšanja kvalitete zraka, kao i u Sjevernoj Americi. Zadnjih godina dodatno su pale. Faktograf

26.04. (09:00)

Zamisli da si na nekoj drugoj planeti

Eko-anksioznost: Nova pandemija pred vratima

Osim što uzrokuje materijalnu štetu i ugrožava floru i faunu, ali i živote, sve se češće govori i o njenom lošem utjecaju na mentalno zdravlje. Posljednjih godina raste zabrinutost, posebno mlađe populacije, za budućnost planeta što uzrokuje – klimatsku ili eko-anksioznost i pitanje je trenutka kad će ta sintagma ući i u službeni rječnik psiholoških problema i poremećaja. Može izazvati razne simptome, poput nesanice i gubitka apetita, pa i fizičkih poput znojenja i drhtavice, uz nervozu i loše raspoloženje. Budući da one nisu nešto na što možemo utjecati, možemo se usredotočiti na one stvari na koje možemo, kako bismo se osjećali bolje. Recikliranje, sađenje biljaka, vožnja biciklom, štednja energije…  Dobro je odmaknuti se malo od praćenja vijesti i uskratiti si informiranje. U novom Liderovom Mikroučenju.

18.04. (16:00)

Dost kompleksno

Može li se upravljati klimom? Pokraj ljudskih, valja uzeti u obzir i prirodne faktore koji utječu na nju

Ljude pomalo zbunjuje kada im netko govori o zagrijavanju Zemlje, a kod njih je palo dva metra snijega i temperatura se spustila debelo ispod nule. Prvo i osnovno, treba razlikovati vrijeme i klimu. Vrijeme je ono što vidimo sada i prognoziramo za sutra ili koji dan više. Klima je globalno ponašanje kroz dugi niz godina, desetljeća i stoljeća. Je li u principu moguće upravljati klimom? Upravljati klimom znači upravljati tokovima energije u atmosferi i oceanima, kao i faktorima koji na te tokove utječu. Valja uzeti u obzir leptirov efekt, pojavu ledenog doba koje se javlja ciklički svakih sto tisuća godina, a tu je i Sunčeva aktivnost… Pokraj ljudskog utjecaja, nezanemariv je utjecaj prirodnih procesa na rast temperatura. No, ljudski utjecaj se može smanjiti. Novosti

17.04. (16:00)

Držite se hlada

Nagli temperaturni skokovi izazivaju zabrinutost, a Europa se zagrijava najbrže od svih kontinenata na Zemlji

Upozorava profesor Branko Grisogono s PMF-a u Zagrebu. Klimatske promjene postaju sve izraženije. Stručnjaci smatraju da se ekstremi pojačavaju, što zahtijeva pažljivo praćenje prognoza, osobito za osjetljive skupine. S porastom smrtnosti od vremenskih nepogoda za 30% u zadnjih 20 godina (prvenstveno od toplinskih valova, onda bujičnih poplava itd), ističe se potreba za ozbiljnim pristupom suočavanja s klimatskim promjenama i izazovima. Ostatk travnja trebao bi biti vlažniji i hladniji od prosjeka, ali bez snijega. No, ljeto će i dalje biti iznadprosječno toplo. (N1)

16.04. (12:00)

Samo da ne bude prevruće

Posljedice klimatskih promjena: Toplinski valovi više ne prijete samo ljeti

Pravo ljeto u rano proljeće, kakvo smo iskusili početkom travnja, koliko god ljudima “ugodno toplo” bilo, zapravo je još jedno ozbiljno upozorenje na drastične klimatske poremećaje. Ovogodišnji ožujak bio najtopliji ožujak u povijesti mjerenja, a zabrinjava i globalna temperatura mora. Toplinski valovi ranije su bili definirani isključivo za ljeto, a sada se mogu definirati za sve sezone. Toplinski val se smatra bilokad kad je temperatura za 8 stupnjeva iznad klimatološkog prosjeka kroz razdoblje od četiri ili pet dana. Važan je utjecaj El Niña koji ide svom kraju, no to još ne znači da će nakon toga odmah nastupiti razdoblje “hlađenja” s tzv. La Niñom. Može imati nekoliko brijegova, a da nema pravi dol. N1

13.04. (15:00)

Prazne ceste za spas planeta

U Njemačkoj razmišljaju o zabrani prometa osobnih vozila vikendom, ovaj put zbog klime

U Njemačkoj doduše ima sve više električnih vozila, ali ona su još uvijek previše skupa za većinu potrošača i nije realno u tome vidjeti skori spas u tom sektoru. Zato i aktivisti Greenpeace-a najprije savjetuje bolji javni prijevoz i bolju povezanost željeznicom. Početkom sedamdesetih imali su sličnu zabranu, ali zbog nestašice nafte, sada bi to uveli zbog ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova. Ministar prometa rješenje vidi u zabrani prometa vikendom – ili novom zakonu. Jer po novom zakonu koji je dio koalicijskog sporazuma je bitna promjena da kad jedan sektor zakaže u smanjenju cilja, to postaje zadaća čitave vlade koja onda odlučuje, gdje bi se emisija mogla i negdje drugdje smanjiti kako bi cilj bio postignut. Ali oko tog zakona se koalicija Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala već spori devet mjeseci bez da se nadzire kraj. DW

12.04. (18:00)

Iduće dvije godine su ključne

Šef UN-a: Preostaju nam još samo 2 godine ‘da spasimo svijet’

Čovječanstvu preostaju samo dvije godine “da spasi svijet” praveći dramatične promjene u načinu na koji ispušta emisije koje zadržavaju toplinu, a ima još manje vremena za djelovanje kako bi se dobili financijski resursi iza takvog masivnog pomaka, rekao je Simon Stiell, izvršni tajnik UN-ove Okvirne konvencije o promjeni klime (UNFCCC). S obzirom na to da su vlade svijeta suočene s rokom do 2025. godine za nove i jače planove za suzbijanje emisije ugljika, gotovo polovica svjetske populacije glasovala je na izborima ove godine, a ključni globalni financijski sastanci održat će se kasnije ovog mjeseca u Washingtonu, izvršni tajnik UN-ove klimatske agencije Simon Stiell rekao je u srijedu da je svjestan da njegovo upozorenje može zvučati melodramatično. Ali rekao je da je akcija u sljedeće dvije godine “esencijalna”, prenosi Associated Press. Green

07.04. (14:00)

Klimave tračnice

Željeznica budućnosti morat će se nositi s izazovima ekstremnih vremenskih uvjeta

Klimatske promjene sve više postaju izazov i za željeznički prijevoz pa tako austrijski mediji izvještavaju kako su u Austriji tijekom 2023., zbog teških vremenskih uvjeta, vlakovi zaustavljeni čak 1900 puta. Ovo nije samo problem u Austriji, već oluje, snijeg, lavine, poplave i požar svake godine na test stavljaju željeznički promet diljem cijele Europe. Najveći problemi u željezničkom prometu zabilježeni su u Austriji, posebice zbog poplava i klizišta u Tirolu i Salzburgu. Također, porast temperature u alpskoj regiji dovodi do povećanja požara na nasipima i u šumama, deformacija tračnica zbog stresa uzrokovanog toplinom. Suočene s ovako ozbiljnim problemima, neke su europske države počele ozbiljno ulagati u infrastrukturu željeznice. Rizična klizišta se nadziru, a više se obraća pozornost i na vremenske prognoze te se u skladu s tim organizira prometovanje. Green