Puhovski: Mislim da je jako opasno voljeti državu - Monitor.hr
21.05.2015. (22:01)

Idemo dalje

Puhovski: Mislim da je jako opasno voljeti državu

“Samo nepismeni ljudi koji ne znaju strane riječi mogu mene vezati uz lustraciju. Nikada nisam bio nikakav funkcionar i na mene se lustracija naprosto ne može odnositi”, odgovorio je Nenad Puhovski na optužbe Tomislava Karamarka da se radi o “primjeru boljševika kojeg treba lustrirati”. “Dok je gospodin Karamarko gradio svoju karijeru u Jugoslaviji i u Hrvatskoj, ja sam 20 godina u Jugoslaviji i 20 godina nakon nje, u Hrvatskoj, govorio o tome što je totalitarizam”, zaključio je Puhovski. “Mislim da je država aparat kojem plaćam porez. Kao što nisam volio Jugoslaviju, ne volim ni Hrvatsku.”


Slične vijesti

07.03.2016. (07:02)

Lustracija: Bolje da Hrvati ne gledaju dosjee, tko je koga drukao

29.02.2016. (12:13)

Sudac Ivan Turudić: Da je lustracija nemoguća, govori i odluka Europskoga suda iz 2006. godine u kojoj stoji da je lustracija nemoguća nakon 10 godina

28.02.2016. (23:22)

The L Word

‘Lustracija se već dogodila: Lustrirali smo stvarnu, opipljivu modernost’

“Zato su sva ex-Yu društva dobro znala što im je najpreče ‘lustrirati’. Lustrirati je trebalo stvarne stečevine korjenite modernizacije, sekularizacije, industrijalizacije, prosvjetiteljstva. Lustracija nije obuhvatila ni Zdravka Tomca ni Joška Čelana. Ali – jest obuhvatila stvarnu, opipljivu modernost, pa i modernu arhitekturu. Spomenici kojima se bave ‘Betonski spavači’ nisu samo napušteni: oni su lustrirani”, piše Jurica Pavičić.

28.02.2016. (16:21)

Mentalna higijena

Ivan Kovačić: Jedini način da lustracija ima smisla je da se lustriraju HDZ i SDP

“Most nije za lustraciju jer ne znamo što bi se s time trebalo dobiti. Jedini način da lustracija ima smisla je da se lustriraju HDZ i SDP. Ne želimo otvarati nekakva nova otvorena pitanja, iako će druga strana reći da ukoliko se lustracija ne napravi ostaju otvorena pitanja. Lustracija o kojoj govori Tepeš mislim da nije definirana, pa tako ne znamo ni koji bi joj trebao biti rezultat”, komentira za Telegram niz aktualnih pitanja Ivan Kovačić iz Mosta.

28.02.2016. (11:16)

Uglavnom ništa

Što je lustracijsko "čišćenje od grijeha" donijelo Europi?

U suvremenom političkom smislu lustracija je dva puta provođena u 20. stoljeću, u oba slučaja nakon propasti totalitarnih sustava. Prvi je put lustracija, pod nazivom denacifikacija, provedena nakon Drugog svjetskog rata. Denacifikacija nije ravnomjerno zahvatila cijeli okupirani njemački teritorij, a način provedbe izravno je ovisio o savezničkoj sili koja je okupirala pojedini dio Njemačke. U sovjetskoj okupacijskoj zoni denacifikacija je poprimila oblik klasne borbe, u francuskoj zoni taj pojam nije niti spominjan, a pod pojmom ‘denacifikacija’ danas se ponajprije smatra način njene provedbe u američkoj okupacijskoj zoni. Sve okupacijske sile vrlo brzo su shvatile da iz javnih službi i administracije ne mogu eliminirati sve članove nacističke stranke, piše Novi list.

21.02.2016. (18:39)

Odlustriralo

Puhovski: Nitko ne zna što se događalo s arhivima u posljednja dva desetljeća

Eventualni zakon o lustraciji nije u nikakvoj završnoj fazi i daleko je od toga da bi nekakav zakonski nacrt u tom smislu bio poslat u proceduru. O toj bi se temi trebala svakako trebala provesti široka javna rasprava, kaže šef HSPAS-a Ivan Tepeš. Analitičar Žarko Puhovski kaže pak kako je raditi lustraciju danas 26 godina nakon pada komunizma prekasno i bespotrebno. Novi list

20.02.2016. (08:49)

Brisanje prašine

Što Hasanbegović može naučiti od Čeha o lustraciji

Pojam lustracije se odnosi na pročišćavanja društva od pojedinca koji su aktivno sudjelovali u totalitarnom sustavu Komunističke partije i pri tom sustavno kršili ljudska prava stanovništva. U Češkoj je proces započeo 1991. kada je zakonom na pet godina zabranjeno bivšim komunističkim dužnosnicima obavljanje visoke dužnosti. 2003. je na internetu objavljen popis ljudi koji su surađivali s tajnom policijom tijekom komunističke vlasti. Hrvatski pokušaj lustracije bi mogao biti ograničenog dometa jer je većina dokumenata jugoslavenskih tajnih službi u arhivima u Beogradu. T-Portal

19.02.2016. (13:21)

Lov počinje

Radi se zakon o lustraciji, Tepeš: ‘Nema lova na vještice’

“Radi se na izradi Zakona o lustraciji. Taj zakon neće predstavljati lov na vještice i ne bi smio biti progon nikoga, nego lustracija treba biti jedna nit vodilja da nijedan zločin od svibnja 1945. ne može ostati nekažnjen. Kao što Izrael i danas lovi naciste u poodmakloj dobi, ne vidim razloga zašto ne bismo i mi lovili zločince iz komunističkog režima”, otkrio je Ivan Tepeš, potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik stranke HSP AS. Jutarnji

13.06.2015. (21:50)

Nove strukture, stari ljudi

Ex-pripadnici komunističke elite dio su vlasti bivših socijalističkih zemalja

Od Baltika do Crnoga i Jadranskog mora, od Tallinna do Tirane još uvijek kruži bauk komunizma. Mnoge bivše komunističke zemlje imale su određenu vrstu “suočavanja” s lustracijom ili dekomunizacijom, ali niti jedna od njih nije ju provela do kraja jer je uvijek negdje zapelo. No, čak i kad ovlaš bacimo pogled na situacije u svim tim zemljama – od Estonije, Latvije, Litve, Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, Rumunjske, Bugarske i Albanije, preko zemalja bivšeg SSSR-a i Jugoslavije do DR Njemačke koja je sada dio SR Njemačke – vidi se da nema niti jedne bivše socijalističke države u kojoj nekadašnji pripadnici komunističke nomenklature nisu zauzeli mjesto i u novoj, ponegdje i vrlo isturenoj, ‘demokratskoj’ političkoj i poduzetničkoj eliti, piše Jutarnji.

10.06.2015. (19:09)

‘Lustracija žrtve ili doušnika’

“Karamarkova uvjerljivost da je bio žrtva Udbe ruši se kao kula od karata. Na blogu Željka Peratovića još 2013. objavljen je faksimil iskaza Ante Barišića u kojem izjavljuje da Tomislavu Karamarku nije 1982. oduzeta putovnica, ‘što znači, suprotno njegovom iskazu danom na sudu, da nije bio progonjen zbog nacionalizma i kleronacionalizma’. Najporaznije za Karamarka je to što mu se bumerang lustracije koji je kao predizborni program hitnuo na druge sada vraća u glavu”, piše Branko Mijić. Novi list