Q’ART Community Art: umjetnost kao pokretač zajednice i obnove Ilice - Monitor.hr
Ponedjeljak (20:00)

Umjetnost na ulici, a ne samo u katalogu

Q’ART Community Art: umjetnost kao pokretač zajednice i obnove Ilice

Projekt Q’ART Community Art, koji vodi Aleksandar Battista Ilić, dekan Akademije likovne umjetnosti u Zagrebu, u iduće četiri godine kroz javne akcije, istraživanja i participativne prakse povezuje umjetnost, zajednicu i ekologiju. Središnji dio je Ilica Q’art, koji se održava četiri puta godišnje: 26. travnja u znaku suvremenog plesa, 7. lipnja uz glazbu na otvorenom, 13. rujna kroz vizualnu umjetnost te 13. prosinca uz pisanu riječ. Program uključuje i Galeriju Ilica na fasadama i u izlozima te aktivno sudjelovanje građana, s naglaskom na inkluzivnost i revitalizaciju prostora. Jutarnji


Slične vijesti

01.11.2024. (07:00)

Umjetnost na prosjačkom štapu

Akademijama treba dodatnih dva milijuna eura godišnje da bi povratile likvidnost, a traže i dogovor o načinu financiranja u budućem razdoblju

Nastava u prostorijama bez grijanja, sviranje u kaputima, puknuće i curenje cijevi – samo su neki od uobičajenih problema koji u akademskoj godini muče zaposlenike i studente Muzičke akademije. Ništa puno sretnije ne prolaze ni druge dvije velike akademije – Likovna i Dramska. Financijski problemi s kojima se sve tri akademije, ali i niz manjih u Hrvatskoj, suočavaju nisu od jučer, ne predstavljaju loše rezultate aktualne uprave niti ukazuju na loše upravljanje financijskim sredstvima, ističe vodstvo, već ukazuju na višegodišnji, sustavni problem u kojem akademije ne mogu pokriti ni temeljne troškove. “Sredstva koja nam se dostavljaju pokrivaju otprilike trećinu naših potreba”, ističe za Faktograf Alen Novoselec, dekan ALU.

21.04.2023. (16:00)

Neka nova naiva

Akademija u kvartu – po uzoru na praksu Krste Hegedušića

Projekt “Dubrava gori” nastoji potaknuti upoznavanje Akademije likovnih umjetnosti i njenih studenata s kvartom, lokalnim stanovnicima, kao i njihovim navikama i potrebama. U programu stoji da se projekt sastojao od radionica studenata Akademije s članovima različitih zajednica Dubrave. Radionice su bile koncipirane po Hegedušićevom modelu; studenti su poučavali lokalne stanovnike društveno korisnim umjetničkim tehnikama i praksama, dok su stanovnici zauzvrat organizirali večeru kako bi se bolje upoznali s umjetnicama i njihovim umjetničkim praksama, prenoseći im i neka vlastita znanja i iskustva. Krsto Hegedušić, otac hrvatske naive, nakon razočaranja socijalnim realizmom koje doživljava na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. godine okreće se umjetnosti na selu, gdje je radeći s lokalnim talentiranim mještanima razvio hrvatsko naivno slikarstvo. Kulturpunkt