Rock koncerti - jedina djelatnost u kulturi prepuštena tržištu - Monitor.hr
25.04.2015. (09:41)

Rock koncerti – jedina djelatnost u kulturi prepuštena tržištu

U izjavama koje su se mogle čuti u javnosti, g. premijer Milanović izjavio je da je kultura u Vladi “resor srca”, te “s obzirom da nismo velika nacija, kultura ne može biti postavljena na strogo komercijalnim osnovama, pitanje je može li uopće”. Udruga Promo slaže se premijerom Milanovićem jer organizatori iz svog iskustva i te kako znaju da koncertni program kvalitetne autorske rock glazbe u maloj zemlji ne može biti prepušten tržištu i bazirati se na isključivo komercijalnim osnovama. Razlozi su više nego vidljivi i opravdani. Uz manje publike, kupovna moć u Hrvatskoj je znatno niža od europskih zemlja, pa je i cijena ulaznica za koncerte u klubovima i festivalima znatno niža od europskih cijena. Pored toga, europski klubovi i festivali uživaju značajnu financijsku podršku u javnim sredstvima (njemački i nizozemski klubovi, Kino Šiška u Ljubljani, Exit festival u Novom Sadu, Sziget festival u Budimpešti ili Rock en Seine festival u Parizu, i dr).

Izjava premijera Milanovića doista je artikulirala problem s kojim se suočava javnost zainteresirana za koncerte kvalitetne suvremene autorske rock glazbe sa svim modernim izvedenicama, jer su koncerti takve glazbe u potpunosti izostavljeni iz sustava javnog financiranja Republike Hrvatske te je u pitanju jedina djelatnost u kulturi koja je u potpunosti prepuštena tržištu u Republici Hrvatskoj. Po pitanju glazbene kulturne politike na djelu je situacija koja bi bila usporediva s hipotetskom situacijom u javnom školstvu kada bi se javnim novcem financirale samo gimnazije, ali ne i tehničke škole jer u vijećima za škole sjede samo profesori iz gimnazija koje imenuje također gimnazijski profesor.

Jasno je da je daljne insistiranje na takvoj kulturnoj politici neprihvatljivo jer postavlja Hrvatsku kao najzaostaliju, najisključiviju i najrigidniju europsku zemlju po pitanju glazbene kulturne politike i u tom pogledu činjenični uvid g. Kolmana, glasnogovornika HNS-a, da se glazbeni programi na taj način financiraju već 70 godina, samo dodatno pozivaju na hitnost promjene takve glazbene kulturne politike. Činjenica je i da se svijet u 70 godina promijenio: politički, tehnološki, ali i kulturno, a rock glazba u svom najširem smislu dio je te kulture već 70 godina. U tom smislu ohrabruju izjave g. Kolmana da se o praksi sufinanciranja javnih potreba u kulturi treba raspraviti, s tim da Udruga Promo smatra da to treba učiniti odmah i hitno.

Zbog toga Udruga Promo pozdravlja i najavu budućeg ministra kulture g. Šipuša za izmjenom Nacionalne strategiju u koju bi trebala ući i rock glazba (sa svim modernim izvedenicama) kao i najavu financiranja klubova i festivala po uzoru na digitalizaciju kina. Udruga Promo sudjelovat će u valorizacija i kategorizacija klubova i festivala radi iznalaženja prave mjere u nužnom sufinanciranju.

Gospodin Šipuš će kao ministar kulture imati odgovornost i priliku da promjeni potpuno neprihvatljiv tretman koncerta kvalitetne autorske rock glazbe sa svim modernih izvedenicama (elektronska glazba, hip-hop, alternativna, world music itd…). Mreža klubova i festivala u bivšoj državi omogućila je fenomen tzv. Novog vala. Vrijeme je za stvaranje preduvjeta za razvoj novih talenata te za predstavljanje tih talenta publici. Za tako što neophodna je mreža klubova i festivala te otvorenost prema svijetu i najkvalitetnijim svjetskim glazbenicima.

Udruga koncertnih promotora – Promo okuplja organizatore preko 90 % koncerata kvalitetne autorske rock glazbe u klubovima i festivalima u Hrvatskoj te svojim programima zadovoljava veliku javnu potrebu u kulturi. Podsjetimo 80% građana Hrvatske i Zagreba iskazalo je potrebu za koncertima kvalitetne suvremene autorske rock glazbe.

Zbog toga su suvišne i potpuno nejasne izjave g. Šipuša da Udruga Promo ne predstavlja rock glazbenike, kada je iz imena udruge jasno da Udruga Promo predstavlja organizatore koncerta (mogi su ujedno i glazbenici, no za organizaciju koncerata važnije je da su dobri organizatori). I klasične koncerte mora netko organizirati da bi se uopće dogodili, no ti organizatori su podržani milijunskim javim sredstvima za hladni pogon (npr. Koncertna direkcija Zagreb s 15 milijuna kuna, ili Lisinski s 12 milijuna kuna) te dodatno za programe, a uz sve to su ujedno oslobođenji plaćanja PDV-a.

Neprimjereno je i uvredljivo od g. Šipuša izjednačavanje članova Proma s biznismenima, jer biznismen je po definiciji onaj koji sve radi samo zbog zarade. U organizaciji kvalitetnih autorskih rock koncerta u Hrvatskoj nema niti jednog biznismena, jer bi takvi u suprotnom svoje djelatnosti preselili u puno isplativije glazbene branše poput jeftinih narodnjaka ili diskoteka na otvorenom.

Organizatori kvalitetnih autorskih rock koncerta imaju veliku odgovornost za kvalitetu i održivost programa klubova i festivala te se stoga jedino mogu smatrati menadžerima u kulturi. Smjernice kulturne politike Europske unije navode da se u kulturnim ustanovama treba ojačati i uvesti menadžment u kulturi, stoga bi Ministarstvo kulture u provođenju tih smjernica moglo puno naučiti iz prakse članova Udruge Promo. Ne zaboravimo da i u iznimno teškim uvjetima rada, programi članova Udruge Promo doprinose hrvatskom gospodarstvu u milijunskim iznosima, u realizaciji svojih programa surađuju i osnažuju cijeli spektar hrvatskih tvrtki te zapošljavaju velik broj osoba mlađih od 30 godina jer je u pitanju grana djelatnosti koja uvelike ovisi o kvalitetnoj i ambicioznoj mladoj radnoj snazi koja će nastaviti njegovati vrijednosti suvremene kvalitetne urbane kulture, kaže Promo u svom priopćenju.


Slične vijesti

23.03.2015. (11:54)

Zahtjev koncertnih promotora: 50% klasici, 50% rocku

Predstavnici udruge Promo (Udruga koncertnih promotora) javno su danas iskazali nezadovoljstvo i protest protiv nedavno objavljenih skandaloznih rezultata dodjele javnih sredstava za glazbene programe od strane Ureda za kulturu grada Zagreba i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a također i protiv dosadašnje dugogodišnje prakse dodjeljivanja navedenih sredstava istom uskom krugu institucija i organizatora.

Jazzeri i klasičari dijele novce – jazzu i klasici

Predstavnici udruge Promo objasnili su sustav dodjele javnih sredstava u glazbenoj kulturi pri čemu je ključna činjenica da Ured za kulturu Grada Zagreba i Ministarstvo kulture imenuju članove Vijeća koji ocjenjuju predložene glazbene programe na natječaju za Javne potrebe u kulturi. Sastav imenovanih Vijeća za glazbu pokazuje da Ured za kulturu Grada Zagreba i Ministarstvo kulture imenuju isključivo osobe koje se bave reproduktivnom klasičnom glazbom i eventualno jazzom. Pri tome tzv. nominiranje članova Vijeća služi stvaranju privida demokratske procedure. Odgovorne osobe za održavanje ovakvog diskriminatornog sastava kulturnih Vijeća za glazbu su g. Tedi Lušetić, klarinetist, zamjenik pročelnika, ispred Ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba i g. Berislav Šipuš, dirigent, zamjenik ministrice kulture ispred Ministarstva kulture.

80% želi modernu glazbu

Istraživanje glazbenih potreba i preferencija, provedeno od agencije Ipsos Puls u listopadu 2014. na reprezentativnom uzorku, pokazalo je da 80% građana grada Zagreba i Republike Hrvatske kao svoju javnu kulturnu potrebu u glazbi navodi koncerte kvalitetne suvremene autorske glazbe (koja se u širem smislu naziva rock glazbom uz sve moderne izvedenice), no bez obzira na to Vijeća za glazbu pri Ministarstvu kulture i Gradu Zagrebu takve programe i koncerte u potpunosti isključuju iz sustava javnog financiranja glazbene djelatnosti.

Klasičnih koncerata 500, rock – samo 250
Unatoč javnom interesu, Vijeća za glazbu pri Ministarstvu kulture i Gradu Zagrebu nerelevantno sufinanciraju samo klasičnu i jazz glazbu, čime ograničavaju pojam glazbe te diskriminiraju kvalitetne suvremene autorske glazbene oblike. Rezultati takvog sufinanciranja mogu se vidjeti iz objavljenih podataka u Strategiji kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba, po kojima se vidi da se koncerata klasične glazbe u Zagrebu održi preko 500, dok se koncerata rock glazbe u Zagrebu održi oko 250, iako je potreba javnosti za rock koncertima četverostruko veća od javne potrebe za klasičnim koncertima.
Vijeća za glazbu imaju savjetodavnu ulogu te su nadležne osobe u Uredu za kulturu i Ministarstvu kulture mogle ne prihvatiti njihove prijedloge kada su vidjeli da ne zadovoljavaju javni interes, no ocjene koje nisu u skladu s javnim interesom se prihvaćaju kao ocjene “struke” koje nitko ne bi smio dovoditi u pitanje. Jasno je da se u stvari radi o lobiju koji štiti uske interese, iako se radi o javnim sredstvima namijenjenima zadovoljavanju javnih potreba u kulturi. Ujedno, takva praksa je izrazito nedemokratska, jer zadovoljavanje interesa izrazito malog broja ljudi sredstvima drugih pripada vremenu feudalizma.

Zahtjev za opozivom Vijeća za glazbu

Zbog toga udruga Promo koja okuplja organizatore koncerata kvalitetne suvremene autorske glazbe u Hrvatskoj zahtijeva od premijera g. Zorana Milanovića i ministrice kulture, te od zamjenice gradonačelnika Grada Zagreba gđe. Sandre Švaljek, opoziv navedenih Vijeća za glazbu i njima nadređene javne dužnosnike, g. Berislava Šipuša i g. Tedija Lušetića, jer su najodogovorniji za uzurpaciju javnog novca namijenjenog zadovoljavanju javnih potreba na području glazbe. Udruga Promo svjesna je da premijer i gradonačelnik nisu u mogućnosti imati uvid u sve detalje složenih sustava kojima upravljaju, no nakon javnog upozorenja na nepravilnosti očekujemo da, sukladno svojim odgovornostima, nepravilnosti u sustavu otklone.

Zahtjev za imenovanjem novih članova Vijeća za glazbu koji će brinuti o javnom interesu

Nadalje, predstavnici udruge Promo zalažu se za priznavanje rock glazbe kao javne potrebe u glazbenoj kulturi koja kao takva evidentno postoji te povezano s time i za uključivanje suvremene autorske glazbe u postojeće sustave sufinanciranja gradske i državne glazbene kulture. Da bi javni interes mogao biti zadovoljen u Vijećima za glazbu nužno je imenovanje 6 članova Vijeća od kojih bi 3 člana Vijeća za glazbu bila zadužena za reproduktivnu klasičnu glazbu i jazz te 3 člana koja bi bila zadužena za kvalitetnu suvremenu autorsku glazbu (rock glazbu u širokom smilsu riječi sa svim suvremenim izvedenicama tog pojma). Stručna savjetnica za glazbu pri Uredu za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, Ivana Mihaljinec također ne može više obavljati tu funkciju jer ju je obavljala krajnje nestručno te bez vođenja računa o javnim interesu. Također, neophodno je da nova Vijeća za glazbu svoje odluke ubuduće obrazlažu sukladno pozitivnoj praksi Europske unije.

50% novca za rock, 50% klasici

Udruga Promo, uz zahtjev za imenovanjem novih članova Vijeća, sukladno javnim potrebama za glazbenom kulturom, traži financijsku raspodjelu javnih sredstava namijenjenih za programsku djelatnost u glazbi u pravednom omjeru i to 50% sredstava za potrebe suvremene autorske rock glazbe te 50% programskih sredstava za potrebe reproduktivne klasične i jazz glazbe.
Pravednijom raspodjelom programskih sredstava javni interes za glazbom biti će bolje zadovoljen i javnost će moći u većoj mjeri uživati u kvalitetnim koncertima suvremene autorske glazbe.
Omjer od 50 % je više nego pravedan, jer uz programska sredstva osiguranima od strane navedenih Vijeća za glazbu kroz natječaje za javne potrebe u kulturi, glazbene ustanove (koje su neosporno od javnog interesa) posebno su podržane i tzv. sredstvima za hladni pogon za što se izdvaja oko 60 milijuna kuna javnog novca samo za tri ustanove u Zagrebu (KD Vatroslav Lisinski, Koncertna direkcija Zagreb i Zagrebačka filharmonija). Tim sredstvima su u potpunosti pokriveni troškovi plaća, dodataka na plaću, režija, i sl. Povrh navedenih financiranja, glazbene ustanove su oslobođene i plaćanja PDV-a na ulaznice, odnosno za ustanove u glazbi PDV na ulaznice je 0%, dok nezavisni organizatori plaćaju 13% PDV-a na ulaznice za koncerte.
Udruga Promo ističe da je istraživanje pokazalo da publika nije isključiva te da je publika rock koncerata, iako u manjoj mjeri, ujedno i publika klasičnih i jazz koncerta, što pokazuje da je suradnja s organizatorima rock koncerta u dugoročnom interesu svih onih koji žele stvarati novu klasičnu i jazz publiku, kao i prestanak ovakvog isključivog ponašanja klasičarsko/jazz lobija koje se manifestira kroz monopolizaciju javnih sredstva za glazbu.

Uključiti rock u Strategiju kulturnog i kreativnog razvitka

Obzirom da je na skupštini Grada Zagreba 26.03. predviđeno glasanje o Strategiji kulturnog i kreativnog razvitka 2015-2022., a kako Strategija definira budućih 8 godina razvoja Grada Zagreba, nedopustivo je da rock glazba bude izostavljena iz Strategije te zbog toga Udruga Promo od zastupnika u skupštini Grada traži da amandmanom u Strategiju uvrste kvalitetnu suvremenu autorsku glazbu. Uključivanje kvalitetne suvremene autorske glazbe u Strategiju kulturnog i kreativnog razvitka zasigurno će doprinijeti i stvaranju uspješne budućnosti grada Zagreba i Republike Hrvatske, promoviranju, osnaživanju i rastu umjetnosti, kulture i kreativnih industrija te obogaćivanju kulturne i turističke ponude što su hvalevrijedni ciljevi Strategije.

Ispred inicijative udruge Promo stoje sljedeći koncertni organizatori i glazbeni klubovi: INmusic festival, Vintage Industrial Bar, Tvornica kulture, Klub.Zagreb, Močvara, Žedno uho, Pozitivan ritam, Klub Palach, Distune Promotion, Seasplash festival, Multikultura, SuperUho festival, Outlook festival, Dimensions festival, Terraneo Festival, Dirty Old Festival.