Sljedeće godine na naplatu stiže 26,6 milijardi kuna javnog duga - Monitor.hr
05.07.2016. (14:39)

Dužnički blues

Sljedeće godine na naplatu stiže 26,6 milijardi kuna javnog duga

Ovog mjeseca Hrvatskoj slijedi zaduživanje na domaćem tržištu radi otplate 3,5 milijardi kuna obveznica, a situacija će posebno biti teška sljedeće godine, kad na naplatu stiže preko 26 milijardi kuna. Osim spomenutih 3,5 milijarde kuna obveznica, ove godine na naplatu je došlo ili dolazi 10,3 milijarde kuna kredita kod domaćih banaka i 2,2 milijarde kredita u inozemstvu. Tu je i 880 milijuna kuna duga prema međunarodnim financijskim institucijama, piše Index.


Slične vijesti

30.05. (07:00)

Dužni k'o Grci, al’ s manje feta sira

Hrvatska svijetu duguje 27 posto svog BDP-a, dok se Slovenija već pozicionira kao međunarodni vjerovnik

Hrvatska duguje svijetu 27% BDP-a zbog kronične potrošnje iznad mogućnosti, slabog izvoza i oslanjanja na sezonski turizam. Strani kapital dominira, a domaći mirovinski fondovi mahom ulažu vani. Rješenje leži u jačanju izvoza visoke dodane vrijednosti, reinvestiranju dobiti, razvoju domaćeg tržišta kapitala i obrazovanju, posebno u STEM području. Obnova i diverzifikacija ekonomije ključni su za smanjenje vanjske ovisnosti i stvaranje održivog rasta. Lider

19.03. (19:00)

Narod štedni, država gladna

Građani drže 3,7 mlrd. eura ili 7,3% državnog duga

Mali ulagatelji sve se više okreću kraćim rokovima i većim ulozima u državne papire – medijalni ulog sada je oko 18.000 eura. Ministarstvo financija zaključilo je osmu rundu izdanja trezorskih zapisa, a građani u rukama drže 3,66 milijardi eura državnog duga. Premda su tržišni prinosi pali, interes ostaje, osobito među starijima i konzervativnijim ulagačima. Ministar Primorac cilja na 10 % duga u rukama građana, dok oni kalkuliraju s ročnostima i stopama prinosa. U igri su kratkoročne strategije, reinvestiranje i “parkiranje” kapitala, a čini se da je trogodišnje vezivanje novca ipak prevelik zalogaj. Poslovni

11.03. (17:00)

Mnogo im je dug

Raos: Dokle god je dolar svjetska rezervna valuta, Amerikanci mogu raditi što žele… No, opasnost od urušavanja povjerenja u dolar je realna

Dokle god se ključnim sirovinama trguje u dolarima, Sjedinjene Države mogu de facto izvoziti svoju inflaciju u inozemstvo, a kod kuće je držati relativno pod kontrolom te servisirati svoj ogromni javni dug, uz periodične blokade rada Kongresa i posljedično podizanje zakonskih gornjih granica zaduživanja. Međutim, ako s vremenom države krenu odustajati od dolara i okretati se drugim valutama ili sredstvima pohrane vrijednosti, odnosno bogatstva, sustavu prijeti urušavanje. Budući da je javni dug Amerike 2024. dosegao rekordnih 36 bilijuna dolara, opasnost od urušavanja sustava povjerenja u dolar postaje realna.

U sjeni Trumpova zaokreta oko Ukrajine, natezanja oko poštivanja uvjeta prekida vatre u Gazi te zveckanja oružjem oko Tajvana, potiho se događa dodatno preslagivanje odnosa snaga u međunarodnim odnosima. Radi se o interakciji duga, uloge svjetskih valuta i bijega bogatstva u alternativne načine pohrane, a krajnji ishod mogao bi biti sasvim drugačiji međunarodni poredak… Višeslav Raos za tportal

17.11.2024. (08:00)

Štednja ili raskoš?

Hrvatski rejting A: Manji dug i niži troškovi kamata – moguće dobar zalog za budućnost

Hrvatska je od tri glavne rejting agencije dobila ocjenu A zahvaljujući padu javnog duga na 60% BDP-a, s daljnjim padom na vidiku. Smanjenje troškova kamata s 7,34% proračuna 2015. na 3,38% 2024. otvara prostor za porezno rasterećenje ili povećanje ulaganja. Iako su proračunski prihodi od 2015. porasli za 86%, porez na dohodak sada ovisi o lokalnim vlastima, a smanjenje PDV-a ostalo je neispunjeno obećanje. Stručnjaci predlažu pametnu redistribuciju proračunskog viška kako bi koristi osjetili i građani. Forbes

31.10.2023. (18:00)

Svijet živi na đemdo

Svijet se guši u dugu: Ukupan javni dug svijeta iznosi 307 bilijuna dolara!

Međunarodni monetarni fond (MMF) vjeruje da će globalni javni dug do kraja desetljeća porasti na iznos jednak globalnom bruto domaćem proizvodu. Godine 2005. javni dug svijeta iznosio je 20 posto globalnog BDP-a. Ukupan dug, uključujući zaduživanje vlada, kućanstava i poduzeća, sada iznosi 307 bilijuna dolara i u prvih šest mjeseci ove godine povećao se za deset bilijuna dolara. Četvrtinu novog duga preuzele su najrazvijene zemlje poput SAD-a i Velike Britanije. Istovremeno, globalni rast usporava, što znači da zemlje ne mogu računati na povećanje BDP kako bi olakšale otplatu dugova i smanjile njihov udio u BDP-u. Države su postale ovisne o zaduživanju te da se svi modeli rasta zapravo temelje na uzimanju novog duga… Tportal

10.02.2023. (17:00)

Sve će se to vratiti

Dva lica hrvatskog javnog duga i poreza

Povoljnija javnofinancijska situacija u Hrvatskoj u posljednje vrijeme mogla bi se iskoristiti za smanjenje fiskalnih opterećenja. Ili pak za financiranje razvoja i jačanje gospodarstva. Neki smatraju kako bi sada bilo povoljno vrijeme za smanjenje poreza. No, mnogi pad javnog duga i budžetski suficit, iako to predstavlja dobru vijest, smatraju da treba primiti s oprezom. Samnjenje PDV-a pomoglo bi i povećanju konkurentnosti hrvatskog turizma. Dugoročno bi u većem interesu hrvatskih poslodavaca bio zaokret državne i lokalnih vlasti u pokretanju programa javne stanogradnje i jačanja socijalnih servisa. Od veće koristi bilo bi i državno ulaganje u energetsku i prehrambenu neovisnost te digitalizaciju nego smanjenje poreza. Dug potiče produktivnost dužnika. DW

05.11.2021. (11:00)

Krpanje zakrpa

Javni dug Hrvatske krajem srpnja dosegnuo rekordnu razinu

Javni dug Hrvatske iznosio je krajem srpnja rekordne 344,3 milijarde kuna, što je za 18,9 milijardi ili 5,8 posto više nego krajem srpnja prošle godine. Naime, početkom srpnja ove godine, ususret dospijeću 6 milijardi kuna obveznica, na domaćem tržištu kapitala izdano je novih 9 milijardi kuna državnih obveznica s dospijećem 2028. godine. Jutarnji…

22.07.2021. (19:30)

Grčka, Italija i Portugal imaju najveći javni dug

Na kraju prvog tromjesečja javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je na razini EU-a 92,9 posto i uvećan je za 2,4 postotna boda u usporedbi s krajem prošle godine. U eurozoni dug se izjednačio s BDP-om, prvi put otkako je osnovana. Na kraju prošle godine iznosio je 97,8 posto. U prvom tromjesečju prošle godine dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je 79,2 posto u EU, te 86,1 posto u eurozoni. Najvišu je razinu javnog duga u prvom ovogodišnjem tromjesečju bilježila Grčka, gdje je bio dvostruko veći od BDP-a. Slijede Italija i Portugal s dugom 60 odnosno 37 posto iznad razine BDP-a, te Španjolska i Cipar gdje je bio veći za četvrtinu od BDP-a. U Hrvatskoj javni je dug iskazan udjelom u BDP-u na kraju prvog tromjesečja iznosio 91,3 posto. Na kraju prošle godine iznosio je 88,7 posto, a na kraju prvog prošlogodišnjeg tromjesečja 73,7 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće. Novi list…

25.07.2020. (21:00)

Obećanje, ludom radovanje

Ekonomisti ukazuju na nerealnost Plenkovićevih obećanja

“Veće intervencije iz državnog proračuna teško da su više moguće jer bi to moglo dovesti do velikog rasta javnoga duga, a samim tim ugrozilo bi i cijeli koncept javnih financija. U ovoj će nam godini Bruxelles, doduše, tolerirati određeno povećanje javnoga duga, ali Europska komisija i druge institucije očekuju da on već u sljedećoj godini počne padati”, upozorava za Index ekonomski analitičar Damir Novotny. Index