Što određuje cijenu nafte? - Monitor.hr
12.04.2018. (21:30)

Cijena pada

Što određuje cijenu nafte?

Što zapravo određuje cijenu nafte? Povijesno gledano, ima više čimbenika koji utječu na cijenu ‘crnog zlata’: trošak eksploatacije, geopolitički rizik koji nastupa kad postoji opasnost od rata u nekom važnom naftnom području i naravno, odnos ponude i potražnje. Taj odnos se ponekad namjerno remeti kad na primjer kartel zemalja izvoznika nafte odluči smanjiti količinu koju će nuditi tržištu kako bi povećali cijenu. No u međuvremenu su došla i dva dodatna faktora koji će značajno utjecati na cijenu i u budućnosti: unapređenje tehnologije i spuštanje troškova metode eksploatacije nafte iz škriljevca i električna vozila. Deutsche Welle


Slične vijesti

Danas (09:00)

Neozbiljne namjere u ozbiljna vremena

Siromašne i politički nestabilne afričke države bogate su sirovinama za kojima Europa vapi

Nigerija, Niger i Alžir potvrdili su da i dalje planiraju izgradnju plinovoda kroz Saharu. No, postoji li doista politička volja i dovoljno novca za realizaciju tog megaprojekta? Stručnjaci pretpostavljaju da će proći više od deset godina dok plin ne krene prema Europi. Isaac Botti vidi nedostatak političke volje kao jedan od najvećih izazova za gradnju plinovoda: “Nigerijska vlada je veliki opskrbljivač Europe plinom, kao i alžirski partneri. Kada bi postojala politička volja, Nigerija bi trebala učiniti prvi korak”, kaže on i dodaje da je Nigerija pri vrhu liste zemalja s najvećim rezervama nafte u Africi te druga, odmah nakon Alžira, po izvozu plina. No potencijal je daleko veći, uvjeren je Botti. Rat u Ukrajini predstavlja priliku za afričke zemlje da uđu na globalna tržišta i zadovolje svjetske potrebe za plinom. Investitori bi došli kad bi se uvjerili u ozbiljnost planova, smatra Botti.  Deutsche Welle

Infografik Pipelines Afrika Europa EN

18.07. (09:00)

Bilo kuda, onečišćenje svuda

Radarske snimke iz Svemira pokazuju koliko je mora onečišćeno naftom

Unatoč svim naporima geologa i naftnih tehnologa, najveći dio ležišta nafte nikad neće biti pretvoren u crpilišta, ta nafta neće nikad završiti u motoru naših automobila, lokomotiva i brodova niti u reaktorima kemijskih tvornica. Neće završiti jer te nafte više nema ili je uskoro neće biti. Riječ je o tome da se nafta, zajedno sa slanom vodom i plinom, nalazi ispod nepropusnog sloja evaporita pa koliko će nepropusni sloj biti nepropusan, toliko će ispod njega biti nafte. Gdje završava ta silna nafta koja milijunima godina izvire iz zemlje i razljeva se po tlu te nalazi svoj put do rijeka, jezera i mora? Da nema prirodnih izvora nafte, nastupila bi ekološka katastrofa (zbog bakterija koje se hrane ugljikovodicima). Postoje, istina, prirodni izvori nafte, no i izvori koji potječu od čovjeka, zbog kojeg su i nastala poveća onečišćenja. Nenad Raos za Bug.

30.06. (09:00)

Raos: Rafinirati naftu – zeleno, zeleno

Rafiniranje nafte je drugo ime za frakcijsku destilaciju, postupak u kojem se nafta zagrijava do ključanja da bi se potom postepenim hlađenjem iz njezine pare izdvojile frakcije različitog vrelišta, a te su frakcije – čiste ili pak izmiješanje u prikladnom omjeru – ono što kupujemo pod imenom benzin, plinsko ulje (dizelsko gorivo) i petrolej (kerozin). Znanstvenici su nedavno načinili membranu koja može odvajati ugljikovodike iz nafte. Zahvaljujući novoj membrani, bilo je moguće iz sirove nafte izdvojiti frakciju koja je sadržavala 80 – 95 % ugljikovodika s manje od deset ugljikovih atoma, dok je onih najtežih (> C20) bilo samo 1 %. I u budućnosti, u svijetu bez nafte, membrane na bazi PTA-OH dobro će doći – jer se njima mogu odvajati i druge organske tekućine, da ne spominjemo ugljikovodike koji će se proizvoditi „zelenim tehnologijama“, primjerice spajanjem vodika, iz vode, s ugljikovim dioksidom iz zraka. Nenad Raos za Bug.

24.06. (15:00)

Nafta i plin, to je sada 'in'

Drastičan pad proizvodnje plina i nafte u Hrvatskoj

Hrvatska je u prva tri mjeseca ove godine proizvela ukupno 183 milijuna prostornih metara plina, što je smanjenje od desetak posto u odnosu na isto razdoblje lani. U odnosu na siječanj, veljaču i ožujak 2016. godine, kad je proizvedeno oko 436 milijuna metara kubnih, pad proizvodnje ove godine iznosi čak 58 posto, otkrivaju novi podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno, Hrvatska je u prva tri mjeseca ove godine uvezla oko 613 milijuna prostornih metara prirodnoga plina, što je čak 65 posto više nego u istom razdoblju 2016. godine. Sirove nafte u tri mjeseca proizveli smo oko 138.000 tona, a to je 17 posto manje nego prije šest godina. Iz godine u godinu, dakle, sve smo ovisniji o uvozu nafte i plina. Danica

01.05. (18:00)

Novi paket EU sankcija Rusiji

Njemačka će podržati embargo na uvoz ruske nafte, a traži i zabranu uvoza urana

O sankcioniranju ruske nuklearne industrije razgovaralo se na sastanku s veleposlanicima EU-a i Komisijom prošloga tjedna, pri čemu su Poljska i baltičke zemlje predvodile pozive na sankcije. “Njemački veleposlanik u srijedu je najavio novi stav Berlina, kazavši da će poduprijeti ne samo sankcije za naftu nego i za zabranu ruskog uranija“, rekao je diplomat EU-a za Politico. Dobar dio zastupnika u Europskom parlamentu također je zatražio da nuklearna energija bude uključena u sankcije EU. Ali bilo kakav potez protiv ruske nuklearne industrije ne bi bio bezbolan za Europljane. EU uvozi gotovo sav svoj uranij izvan Unije. Oko 20 posto dolazi iz Rusije, što je čini drugim najvećim dobavljačem nakon Nigera. Očekuje se da će sankcioniranje ruske Rosatomove podružnice sa sjedištem u Parizu biti posebno osjetljivo pitanje za novoizabranog francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Slobodna

 

27.04. (22:00)

Obećavajući biznis

Hrvatska raspolaže strateškim resursima o kojima ovise mnoge zemlje u regiji

Embargo na uvoz nafte preko ruskog naftovoda Družba u prvi je plan odjednom izbacio hrvatsku tvrtku Jadranski naftovod (Janaf) koja može odigrati ključnu ulogu u dobavi nafte za zemlje središnje i jugoistočne Europe. Hrvatska, dakle, na energetskoj karti Europe postaje sve važnije geopolitičko odredište. Zbog Janafa i njegova terminala na Omišlju te naftovodima dugim 631 kilometar, ali i LNG terminala na Krku za ukapljeni prirodni plin koji se pokazao iznimno važnim infrastrukturnim projektom. Transport se, dakle, odmah može utrostručiti, a uz dodatna ulaganja i učetverostručiti. Lani je Janaf na transportu nafte uprihodio oko 425 milijuna kuna, što je u prosjeku 57 kuna po toni. Već ove godine, dakle, prihodi državne kompanije mogli bi osjetno rasti, a time i ostvarena dobit. Danica

19.01. (12:00)

Tko se nije skrio, prvi ostao bez goriva

Benzin je u Hrvatskoj najskuplji u povijesti

Zašto je u Hrvatskoj benzin najskuplji u povijesti ako u svijetu barel nafte nije niti blizu najskuplji u povijesti? Barel nafte trenutno košta 84 dolara. Radi se, recimo, o cijeni koja je za dvadesetak dolara veća nego što je bila za vrijeme početka pandemije koronavirusa, ali opet dosta manja od predviđanja za 2022. godinu. Osnovni razlog je porast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu. Za detalje bi trebalo pitati distributere, kao i Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju. HERA je ta koja nadzire izračune, odnosno jesu li opskrbljivači cijene dobro izračunali. Hrvatski sustav cijene naftnih derivata formira se na temelju cijena sirove nafte i cijena naftnih derivata na Mediteranu, od kud se nafta uvozi i prerađuje u Hrvatskoj. Treba reći i da su kod nas naftni derivati, benzin i dizel, možda i najoporezivaniji od svih drugih proizvoda, možda čak i više od alkohola i duhana. Index

10.06.2021. (20:30)

No future is a poor future

Gvajanci vs. ExxonMobil: Novac ili pravo na zdrav okoliš

Dvojica građana južnoameričke države Gvajane podnijela su tužbu protiv tamošnje vlade kojom traže da se zaustave bušenja morskog dna koja provode ExxonMobil i druge velike naftne kompanije. Quadad de Freitas, 21-godišnji turistički vodič i Troy Thomas, sveučilišni profesor i bivši predsjednik udruge Transparency Institute Guyana, tvrde kako dozvole za istraživanje nafte krše zakonsku obavezu vlade da štiti prava sadašnjih i budućih generacija na zdrav okoliš. Riječ je o prvoj ustavnoj tužbi koja osporava proizvodnju fosilnih goriva na temelju ljudskih prava i klime u ovoj siromašnoj zemlji, gdje čak dvije petine stanovništva živi s 5,5 dolara dnevno, uglavnom od ribarstva. Novosti