Svjetlosna godina, kolika je to udaljenost? I kolika je naša galaksija? - Monitor.hr
10.05.2021. (17:00)

Meditiranje o vlastitoj bitnosti

Svjetlosna godina, kolika je to udaljenost? I kolika je naša galaksija?

Dobar prikaz teško dokučivih veličina.


Slične vijesti

Jučer (14:00)

Kad fizika kaže "ne može", a svemir kaže "drži mi crnu rupu"

Najmasivniji zabilježeni sudar crnih rupa zbunio znanstvenike

LIGO je detektirao dosad najmasivniji sudar crnih rupa – signal GW231123 – pri kojem su se dvije crne rupe od 137 i 103 Sunčeve mase spojile u još veću. Sudar je trajao samo 0,1 sekundu, ali izazvao je veliku znanstvenu glavobolju jer proturječi dosadašnjim modelima zvjezdane evolucije. Fizičari nagađaju da su te crne rupe možda nastale spajanjima manjih. Ovaj neobični događaj pokreće novu utrku za razumijevanje ekstremnih gravitacijskih fenomena – i možda ponovno pisanje svemirskih pravila. Index

Jučer (13:00)

Svemirski blockbuster: jedna stijena, jedan Mjesec, nula milosti

Asteroid 2024 YR4 mogao bi udariti u Mjesec 2032. godine

Asteroid 2024 YR4, promjera 60 metara, mogao bi 22. prosinca 2032. udariti u Mjesec, s vjerojatnošću od 4,3 %, pokazuju nove NASA-ine simulacije. Udar bi stvorio krater od 1 km i oslobodio energiju 430 puta jaču od bombe bačene na Hirošimu. Krhotine bi mogle izazvati meteorski pljusak vidljiv sa Zemlje te ugroziti satelite. Iako ne prijeti ljudima, događaj bi bio najjači lunarni udar u posljednjih 5000 godina. Znanstvenici razmatraju i mogućnost planetarne obrane ako se rizik poveća. To je onaj asteroid što se prvo namjerio na nas, ali izgleda da se predomislio. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

Petak (13:00)

Ako vam se činilo da živite u kozmičkoj praznini, možda ste bili u pravu

Nova teorija: Naša galaksija možda lebdi u regiji od dvije milijarde svjetlosnih godina

Ako se rezultati pokažu točnima, mogli bi pomoći astronomima pronaći pravu starost našeg svemira i ponuditi rješenje za jedan od problema u kozmologiji – neslaganje poznato kao Hubbleova napetost, koje označava da se daleki svemir širio sporije u prošlosti nego što se bliski svemir širi danas. Tijekom prošlog desetljeća, kozmologija je bila uvučena u rastuću krizu jer su opažanja Hubbleovog svemirskog teleskopa i kasnije James Webba sugerirala da se svemir širi različitim brzinama ovisno o tome gdje astronomi gledaju. Ideja da bi naš dio svemira mogao biti manje gust od drugih dijelova javila se u 1990-ima, kada su istraživači pronašli manje galaksija u našem lokalnom svemiru nego što su očekivali. Daljnja istraživanja potkrijepila su ova opažanja, ukazujući da naša galaksija možda je u centru regije poznate kao lokalna rupa ili KBC praznina. Drago Galić za Bug

24.06. (12:00)

Širokokutni objektiv i dobar fokus

Prve snimke najveće kamere ikad izgrađene otkrivaju milijune galaksija

Riječ je o prizorima kozmičkih pojava snimljenima u dosad neviđenom opsegu i razlučivosti, zahvaljujući najvećoj digitalnoj kameri na svijetu koja je osnova novog teleskopa instaliranog u Čileu. Opservatorij Rubin bit će i najučinkovitiji uređaj za otkrivanje novih objekata u Sunčevom sustavu ikad izrađen. Svake noći snimit će oko tisuću fotografija južnog neba, a cijelo vidljivo južno nebo pokrit će svakih tri do četiri noći. Time će zasigurno otkriti milijune dosad neviđenih asteroida, kometa i međuzvjezdanih tijela. Bug… Među prvim rezultatima opservatorija je otkriće 2.104 asteroida, uključujući sedam bliskih Zemlji, koji dosad nikad nisu bili viđeni u našem Sunčevom sustavu. (Index)

22.06. (17:00)

Live stream koji ćemo rado pratiti

Najmoćnija digitalna kamera na svijetu snimila je prve slike svemira, uskoro će biti otkrivene

Ovoga ponedjeljka bit će moguće uživo pratiti otkrivanje prvih snimki opservatorija Vera C. Rubin, čiji teleskop ima najveći CCD senzor u povijesti i prikupljat će više podataka od svih ostalih teleskopa zajedno. Od 17 sati po našem vremenu uživo će biti moguće pratiti premijerno otkrivanje prvih snimki opservatorija Vera C. Rubin. “Prvo svjetlo” najmoćnijeg zemaljskog teleskopa na svijetu velik je događaj, a dolazi više od deset godina nakon početka gradnje opservatorija, koji se nalazi na planini Cerro Pachon u čileanskim Andama, na nadmorskoj visini od 2.672 metra. Bug

06.06. (00:00)

Zemlja postaje predgrađe — svemir seli u centar

Svemir 2075.: tvornice u orbiti, bebe na Marsu i pitanje gusjenica u galaksiji

Izvješće „Space: 2075“ britanskog Kraljevskog društva predviđa tehnološku revoluciju u svemiru: rudarenje asteroida, lebdeće tvornice, solarne farme u orbiti i ljudske kolonije na Mjesecu i Marsu. Upozorava i na rizike — svemirski otpad, sukobe zbog resursa te etičke dileme oko genetskih mikroba i mogućeg života izvan Zemlje. Istraživači poručuju da se svijet treba pripremiti, jer svemir više nije daleka budućnost nego vrlo bliski susjed. A možda negdje već puzi i intergalaktička gusjenica. tportal

04.06. (21:00)

Galaktički obračun odgođen: nebo nas neće progutati... još

Teorija o kraju svijeta: sudar galaksija ipak manje vjerojatan

Iako se dugo vjerovalo da će Mliječna staza i Andromeda sudariti za 4,5 milijardi godina, nova studija pokazuje da je ta vjerojatnost samo 2%. Uz pomoć 100.000 simulacija i novih podataka s Hubblea i Gaie, znanstvenici sada procjenjuju 50% šanse za sudar u idućih 10 milijardi godina. Gravitacijski utjecaji manjih galaksija, poput Velikog Magellanovog oblaka i M33, mijenjaju kretanje Mliječne staze i otežavaju predviđanja. Sudar, ako se i dogodi, stvorit će novu galaksiju – bez spirala, ali s puno svemirske drame. Index

26.05. (16:00)

Kad si veći, gušći i brži – a star samo 2,6 milijardi godina

Div iz prošlosti svemira: galaksija J0107a zbunjuje astronome

Astronomi su otkrili galaksiju J0107a, nastalu prije 11,1 milijardu godina, koja zapanjuje sličnostima s Mliječnim putem, ali ju masom i brzinom formiranja zvijezda daleko nadmašuje. Uz pomoć teleskopa ALMA i James Webb, utvrđeno je da je J0107a 10 puta masivnija i stvara zvijezde 300 puta brže od naše galaksije, unatoč tome što je kompaktnija. Ovo otkriće mijenja dosadašnje spoznaje o ranoj evoluciji galaksija. HRT

22.05. (21:00)

Kad ne znaš – zamišljaj

Arhitin misaoni eksperiment o granici svemira

Arhitin misaoni eksperiment pita: ako svemir ima granicu, što se događa ako netko pruži ruku preko nje? Time želi pokazati da sama ideja kraja svemira vodi do paradoksa. Ako se ruka može dalje pružiti – svemir nije stvarno ograničen. Ako ne može – što je to što je zaustavlja? Takvo razmišljanje pomaže nam sagledati beskonačnost ne kao matematičku apstrakciju, već kao realnu mogućnost u kozmologiji i potiče promišljanje o prirodi prostora i granica stvarnosti. Iako je pogrešno osmišljen i pristran, Arhitin misaoni eksperiment nipošto nije beskoristan. Uočavanje pogrešaka u misaonim eksperimentima dragocjeno je za spoznaju. Ideje

20.05. (10:00)

Svemir u ledu – galaktička verzija zamrzivača

Prvi put pronađen vodeni led izvan Sunčevog sustava

Pomoću teleskopa James Webb, znanstvenici su prvi put nedvosmisleno otkrili vodeni led izvan Sunčevog sustava – i to u disku ostataka oko mlade zvijezde HD 181327, udaljene 155 svjetlosnih godina. Riječ je o kristalnom ledu, istovjetnom onom u Kuiperovu pojasu. Otkriće sugerira da se planetarni sustavi širom galaksije mogu razvijati na sličan način kao naš, s ledom koji igra ključnu ulogu u formiranju planeta. Index