Svjetski BDP raste 3,9%, hrvatski BDP stagnira na 2,8% - Monitor.hr
19.04.2018. (22:42)

Svjetski BDP raste 3,9%, hrvatski BDP stagnira na 2,8%

MMF je objavio da će svjetsko gospodarstvo u 2018. imati najsnažniji rast u sedam godina i podigao mu je prognozu sa 3,7 na 3,9%. To je najbolji rezultat još od 2011. kad je krenuo oporavak od globalne ekonomske krize. Hrvatska je slabija i od svjetskog prosjeka, ali i od okruženja s kojim se uspoređuje pa je tako njezin rast od 2,8%, koji je potvrđen, ali ne i podignut, jedan od onih koji snižavaju prosjek u skupini u koju nas smješta MMF. Večernji


Slične vijesti

16.07.2023. (12:00)

Veća vjerojatnost za kratku i plitku recesiju 2024. godine

Trenutno postoje četiri scenarija za globalne gospodarske izglede

Businessman looking at falling diagram. Economic and financial crisis 692521 Vector Art at Vecteezy

Trenutno postoje četiri scenarija za globalne gospodarske izglede. Tri podrazumijevaju potencijalno ozbiljne rizike s dalekosežnim posljedicama za tržišta. Najpozitivnije je “meko slijetanje”, gdje središnje banke u razvijenim gospodarstvima uspijevaju vratiti inflaciju na svoje ciljeve od 2% bez izazivanja recesije. Iako je inflacija pala u većini naprednih gospodarstava, to nije bilo brzinom kao što su se središnje banke nadale, djelomično zato što su jaz između ponude i potražnje na tržištu rada i brz rast plaća pridonijeli inflatornom pritisku u radno intenzivnim uslužnim sektorima. Ekspanzivna fiskalna politika i dalje potiče potražnju i pridonosi postojanosti inflacije. Američke Federalne rezerve, Europska središnja banka, Engleska središnja banka (BoE) i većina drugih velikih središnjih banaka morat će još više povećati kamatne stope prije nego što budu mogle zastati. Dok to čine, usporavanje gospodarstva postat će ustrajnije, povećavajući rizik od gospodarske kontrakcije i novih dužničkih i bankarskih stresova. Poslovni

21.01.2023. (12:00)

Analiza Intercapitala

Tri četvrtine ekonomista očekuje recesiju u SAD-u u sljedeća 24 mjeseca

Burze

Očekuje se da će 2023. biti godina izazova za svjetsko gospodarstvo. Najveći upravitelji imovinom, vodeće investicijske banke i nekoliko drugih financijskih institucija predviđaju veliku vjerojatnost globalnog pada s malim odstupanjima u očekivanom utjecaju na financijska tržišta i realno gospodarstvo. Također, postoje blaga recesijska očekivanja u europodručju i blaža u SAD-u. Istraživanje Bloomberg Newsa provedeno krajem 2022. pokazalo je da tri četvrtine ekonomista očekuje recesiju u SAD-u u sljedeća 24 mjeseca. Na pandemiju je već pala sjena te ona više nije glavna tema za globalne strategije ulaganja, a ishod kineskog visokorizičnog nastojanja da brzo ponovno otvori svoje gospodarstvo mogao bi imati duboke posljedice za svjetski ciklus ulaganja i potrošnje. Nadalje, očekuje se desinkronizirano usporavanje gospodarstva te povišena inflacija. Tportal

15.03.2022. (23:00)

Zločin i kazna

Gligorov: Rat košta, pitanje je samo koliko

U pandemiji se potrošnja smanjuje slijedeći pad proizvodnje, pa je promjena u razini cijena mala ili čak izostaje ili drugačije rečeno inflacija se ne ubrzava. U slučaju ratne krize, inflacija se ubrzava jer je to način da se potrošnja uskladi sa proizvodnjom. Ovo je slično naftnoj krizi iz 70-ih godina prošlog stoljeća. Koja je okončana intervencijom monetarnih vlasti, velikim povećanjem kamatnih stopa, što je dovelo do recesije u razvijenim zemljama, a do mnogo veće krize u manje razvijenim, a posebno u socijalističkim zemljama, sa dalekosežnim posljedicama. Jedno je dakle pitanje koliko će rat koštati, to je taj pad ponude, to jest proizvodnje, a drugo što će monetarne vlasti učiniti kako bi se umirila inflacija, to je pitanje usklađivanja potrošnje, sa stagnantnom ili čak sa privredom u recesiji – piše Vladimir Gligorov za Peščanik.

02.08.2020. (14:00)

Homo economicus na koljenima

Rekordan pad ekonomske aktivnosti u svijetu zbog pandemije

Podaci o tako velikim stopama pada gospodarske aktivnosti mogu se slobodno okarakterizirati kao urušavanje gospodarstva. Takav pad ekonomije posljedica je pandemije koronavirusa i “zaključavanja” ekonomija. Drugim riječima, dok su ekonomije bile u lockdownu ogroman pad imale su i ponuda i potražnja. Velik broj tvrtki nije radio, već su radile samo najosnovnije djelatnosti, a građani, s druge strane, nisu gdje imali ni potrošiti svoj novac. Index