05.05. (19:30)

Kad profesor priča onda se sluša i bilježi

Branko Smerdel: Ja sam protivnik ovakvog nereguliranog referenduma na kojem odlučuju oni koji izađu na referendum

Pisac Ustava, predstojnik Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, dr. Branko Smerdel u ‘Točki na tjedan’ televizije N1: Uvijek sam se suprotstavljao kad bi netko rekao da je demokracija skupa, jer to je isto kao da tvrdite disanje je skupo. Mene silno straše ta zahtijevanja čvrste ruke, koje možete zapaziti i na društvenim mrežama, i to i s lijeva i s desna, koja će sve to počistiti i uvesti red. Uživam da po portalima vidim čitav dijapazon različitih mišljenja… Obvezno glasanje je naivna, groteskna ideja. Demokracija funkcionira računajući i na slabu izlaznost… EU je jedan vrlo uspješan savez, na to su htjeli podsjetiti i iz Švedske akademije znanosti, kad je Europskoj uniji dodijelila Nobelovu nagradu za mir. Ja sam protivnik ovakvog nereguliranog referenduma na kojem odlučuju svi oni koji izađu na referendum. Mora se zahtijevati kvorum izlaznosti, da je referendumu pristupilo 50 posto plus 1 birač.

16.03. (18:30)

SFRJ i RH su iznimka

Gdje ima više demokracije – ljudi su boljeg zdravlja

Istraživanje koje je pokrilo 170 zemalja i razdoblje od 1970. naovamo povezalo je viši stupanj demokratičnosti neke zemlje s boljim zdravljem populacije, pri čemu uočena veza ne ovisi o ekonomskoj situaciji. Rezultat je i brže povećanje očekivane životne dobi u demokratskim zemljama.

20.01. (08:00)

Nepotpuni

Demokracija je ugrožena u cijelome svijetu

Kao i svake godine, britanski Economist Intelligence Unit ocjenjuje stanje demokracije u 167 zemalja svijeta, a lista “nepotpunih demokracija” je najdulja- u 55 takvih država živi 43% svjetskog stanovništva. Nije samo Hrvatska među nima, listu od 2016. predvodi SAD, a na njoj se, primjerice, nalaze i Francuska i Italija. To je ipak za stepenicu bolje od hibridnih i onih najgorih, autoritarnih režima. Lošem stanju demokracije u svijetu u 2018. nije pomogla ni sve veća participacija žena. Deutsche Welle

21.05.2018. (12:33)

Koliko košta njemačka demokracija? Kratki odgovor je: troškovi rada njemačkog parlamenta su 955 milijuna eura ili 0,28% proračuna Njemačke. Bundestag ima 709 zastupnika…

14.04.2018. (18:30)

Ni med cvetjem ni pravice

Komentar: Ljudska prava za "cara"

Bilten ima dobar komentar na zanimljiv slučaj na sudu u Strasbourgu. “Bugarski car traži nazad imovinu i posjede koje je obitelj stekla u periodu monarhije. Svatko će se manje-više složiti s ocjenom da u monarhijama baš i nisu zajamčena brojna ljudska prava. I to upravo zbog ‘prava’ monarha i njegove obitelji. Nakon pada monarhije na vlast dolaze komunisti i oduzimaju im imovinu oslanjajući se, između ostaloga, upravo na činjenicu da je obitelj tu imovinu stekla nauštrb ljudskih prava i blagostanja građana. I onda padne komunizam i dođe: demokracija. I u toj demokraciji postoje sudovi, kao na primjer onaj za ljudska prava u Strasbourgu, koji kao relevantan slučaj za razmatranje uzima onaj o povratu imovine ‘carskoj’ obitelji koja je tu imovinu stekla u sustavu koji po definiciji ne poštuje ljudska prava. Valjda računaju na to da je komunizam bio gori za ljudski prava od monarhije pa da to iskupljuje svako vlasničko pravo.”

26.01.2018. (18:30)

Tuđi interesi

Komentar Marka Tomaša: Diktatura demokracije

Diktatura demokracije mora prestati. Demokracija ima smisla jedino ako je u našim rukama, ako mi, obični mali ljudi nismo tek glasačka mašinerija. Ovakvu demokraciju treba sabotirati. Jer ona nema smisla ako nije u našim rukama. Sjetite se toga svaki put kad tijekom dnevnika čujete pjenjenje oko interesa ovih i onih. Sjetite se da to nisu vaši interesi nego interesi elita koje su demokraciju otele iz ruku naroda. A onda ugasite TV i nemojte izaći na izbore. Možda nekada netko od tih vampira shvati da su stvorili tek pustinju, piše o situaciji u BiH Marko Tomaš za Buku.

06.05.2017. (16:48)

Milena demokracijo moja

Za šefa Sabora Jandrokovića glasalo samo 808 građana

“Novopečena parlamentarna većina trenutačno je sastavljena od čak 18 različitih političkih grupacija, što svima, nesumnjivo, ulijeva golemo povjerenje. Od originalne parlamentarne većine koju je Plenković dobio nakon izbora 11. rujna ostala su tek 72 glasa i HDZ je bio prisiljen nažicati još četiri. I pronašao ih je. No, time je definitivno izgubljena reprezentativnost biračke volje i sada je pitanje koliko je aktualna parlamentarna većina uopće demokratski legitimirana”, analizira Forum trenutačno stanje u RH, uz crticu da je za trenutno drugog čovjeka u državi glasalo – 808 građana.

28.04.2017. (08:39)

Dobar tekst

‘Populizam je autoimuna bolest u kojoj demokracija proizvodi snage koje se okreću protiv nje’

“Kada je sadašnjost jednostavna, budućnost je komplicirana. Populizam je zatvoreni sistem koji sve što je izvan vidi kao neprijateljsko, zbog čega homogenizaciju zasniva na proizvodnji konflikta. Ograde koje se postavljaju nisu toliko protiv tih drugih, ili bar ne u prvo vrijeme, one su tu zbog ‘nas’, da nas čvršće stegnu, da nam bude toplije. Tada nam više nisu potrebne ni institucije, a ni zakoni, jer nepotrebno obuzdavaju iskonske potrebe našeg naroda. Zato se institucije ruše ili, ako i opstaju, vlast ih otima, opstaju sa potpuno izmijenjenim sadržajem, zloupotrebljene, iskorištene i prevarene. Populizam je autoimuna bolest u kojoj demokracija proizvodi snage koje se okreću protiv nje”, piše Peščanik.

18.04.2017. (08:14)

Lažni izbor

Jacobin o prosvjedima u Srbiji: Vrijeme za alternativna rješenja

Izbornu pobjedu premijera, a sada predsjednika Srbije Aleksandra Vučića pozdravili su dužnosnici iz EU-a, SAD-a, Kine i Rusije, no sljedećeg dana zemljom su se raširili prosvjedi, i to u organizaciji društvenih mreža, ne političke opozicijie. Koji dan kasnije dogodila se neobična stvar – prosvjedu su se pridružili i vojni i policijski sindikati, koji su marširali uz bok antikapitalistima i borcima za LGBT prava, a povorkom su se orili vojni marševi i komunistička Bandiera rossa. Dotadašnji politički oponenti pronašli su zajedničkog neprijatelja, a da bismo to razumjeli, najprije moramo shvatiti prirodu izbora, analizira Jacobin.