14.04. (08:49)

Neslavni rekorderi europske statistike

Više od polovice mladih Hrvata (do 34 godine) još živi sa roditeljima, dvostruko više od EU prosjeka

Jedina zemlja u kojoj mladi kasnije napuštaju roditeljsko gnijezdo od Hrvatske je Malta. Dok je na Malti prosječna dob stambenog osamostaljenja 32,2 godine, u Hrvatskoj je ona 31,9 godina, prema podacima Eurostata. U Švedskoj koja najbolje stoji po ovom pitanju, prosječna dob je 21 godina, u Danskoj 21,1 godina, u Luksemburgu 21,4 godine, a u Finskoj 21,9 godina. Na drugom kraju ove rang-liste, nakon Malte i Hrvatske slijede Slovačka (30,8 godina), Italija (30,1 godina), Grčka (29,4 godine) i Španjolska (29,3 godine). Navodno više od polovice (58,7%) mladih Hrvata u dobi od 25 do 34 godine još uvijek živi sa svojim roditeljima, što Hrvatsku čini neslavnim rekorderom po ovoj statistici. A prosjek na razini EU iznosi – upola manje nego u Hrvatskoj! Index

13.03. (21:00)

Hrvatska i Irska u siječnju imale najveći rast industrijske proizvodnje u EU, nakon dva mjeseca pada po Eurostatu u siječnju Hrvatska poskočila za 9,6 posto

27.01. (21:30)

Presiromašni za život, premladi za smrt

Siromaštvo u Europi prijeti 14% penzionera – a postotak godinama raste

U 2017. godini, 14,2 posto europskih penzionera je bilo pod prijetnjom siromaštva, dok ih je 2013. bilo 12,6 posto. Najveći udio u Estoniji – 46,1 posto, iznad prosjeka ih je i u Velikoj Britaniji (19,1 posto) i Njemačkoj (17,5 posto), dok je najmanje, zanimljivo, u Turskoj – 4,9 posto. U zemljama regije, siromaštvo najviše prijeti penzionerima u Hrvatskoj – 24,5 posto, u Srbiji 17,5 posto, 15,9 posto u Sloveniji i 7,1 posto u Makedoniji. Ovdje cijela tablica. al Jazeera

12.12.2018. (21:30)

Zamka za kunu

Većina se samozaposli jer – im se ukaže dobra prilika

23 posto samozaposlenih u Europskoj uniji u 2017. odlučilo se pokrenuti vlastiti posao jer im se ukazala povoljna prilika, pokazuju novi Eurostatovi podaci. Bugara je najviše u ovoj kategoriji, 42%, a i Hrvati su iznad prosjeka – na 25% (grafikon gore). Prošle je godine u Europskoj uniji bilo 228 milijuna zaposlenih, od čega je njih 33 milijuna spadalo u kategoriju samozaposlenih, što bi bilo 14% svih zaposlenih. Index

29.11.2018. (16:30)

Gologuzi na zimi

Svaki drugi hrvatski građanin nema novca za neočekivane izdatke

Čak 56,2 posto hrvatskih građana ne može se suočiti s nepredviđenim troškovima, pokazuje najnovije izvješće Eurostata (ovdje). Dakle, više nego svaki drugi ne raspolaže ušteđevinom kojom bi mogli pokriti nekakav veći kvar u kućanstvu, oštećenje automobila, financijski šok zbog gubitka posla itd. Lošiji su samo Latvijci gdje 59,9% nema rezervu za rješavanje problema, dok su Bugari bolji (53,2%). EU prosjek je 33,9%, a najbolje stoje na Malti s 15,8% nespremnih na financijski problem. T-Portal

21.06.2018. (17:44)

Najsretniji u EU imaju najviše cijene

Eurostat: Danska je najskuplja u EU, u Hrvatskoj je elektronika skupa

U Hrvatskoj je ukupna razina cijena potrošačke robe i usluga u 2017. bila za trećinu niža od prosjeka Unije, pokazuje izvješće Eurostata, europskog statističkog ureda. U Hrvatskoj su cijene prijevoznih sredstava bile šest posto niže od prosjeka EU-a, a cijene usporedive košarice prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića četiri posto niže od prosjeka. Elektornika je osam posto iznad prosjeka, 3. naskuplja u EU.

19.09.2017. (19:39)

Našli drugu zabavu

Hrvati među posljednjima u EU po posjeti muzejima i kinu

Hrvatska je među posljednjima u Europskoj uniji po “konzumiranju” kulturnih sadržaja – u godinu dana 36,6% ispitanika iz Hrvatske posjetilo je neki događaj ili lokaciju iz domene kulture poput kina, izvedbe uživo, muzeja, galerije ili povijesnog lokaliteta, pokazuje Eurostatova anketa. Od 23 europske zemlje za koje postoje podaci, manje od Hrvata događaje i mjesta s kulturnim sadržajima posjećuju tek Bugari (28.6%) i Makedonci (23.9%), dok je hrvatskih 36 posto gotovo upola manje od europskog prosjeka. Novi list