• 13.04. (07:30)

    Eto, toliko vrijedi kontrola Ine

    Mađarski ministar vanjskih poslova: Želimo kupiti 25 posto LNG-a

    Mađarska vlada dala je ponudu za kupnju 25 posto udjela u LNG terminalu koji će se graditi u Hrvatskoj, ali rekao je Peter Szijjarto da neće kupovati plin po višoj cijeni od sadašnje, nego joj je interes da joj se ponudi plin po konkurentnoj cijeni. Ministar Ćorić odgovara da bi kupovina udjela u terminalu trebala značiti i zakup kapaciteta. T-Portal

    09.04. (11:30)

    Da susjedu krava ne crkne

    Profesor Dekanić: Logično je da Mađari žele udio u LNG Terminalu

    “To je poslovna logika. Da je situacija drugačija, i Hrvatska bi željela imati udio u LNG terminalu da si diversificira izvore energije. Mađarska ideja na neki način pokazuje opravdanost cijelog projekta” – komentira profesor Igor Dekanić želju MOL-a da uđe u vlasništvo terminala s 25%. Ina je imala problema s MOL-om, ali kaže Dekanić da “četvrtina vlasništva ne znači ništa ako LNG terminal bude imao jasnu stratešku ideju i poslovno upravljanje. LNG je u suvlasništvu Plinacra i HEP-a pa 25 posto udjela ne pretpostavlja nikakvu opasnost, već taj udio samo daje vlasničku legitimaciju i pretpostavlja da se njime treba upravljati iz Hrvatske”. T-Portal

    04.04. (07:30)

    Lokacija - prvi red uz more

    Odbijena tužba protiv lokacijske dozvole za plutajući LNG terminal

    Upravni sud donio je presudu prema kojoj je nepravomoćno odbijena tužba Općine Omišlja protiv Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja zbog ocjene zakonitosti izdavanja prve izmjene i dopune lokacijske dozvole za realizaciju projekta plutajućega LNG terminala. Iz Omišlja najavljuju da će se prvo žaliti Visokom upravnom sudu, a onda europskim pravosudnim tijelima i institucijama. Novi list

    10.03. (08:30)

    Skuplja pita od tepsije

    Tri uvjeta koje Hrvatska ispunjava da bi Mađari kupovali plin preko LNG terminala

    Novi list analizira koliko cijenu Hrvatska plaća da bi Mađari kupovali plin preko budućeg LNG terminala u Omišlju. Prvi dio cijene je plaćen – donesen je Zakon o privatizaciji Ine kojim je MOl-u otvorena mogućnost da postane apsolutni vlasnik Ine. Drugi dio cijene je zatvaranje Rafinerije Sisak, a treći dio cijene – MOl ne mora garantirati da će Rafinerija Rijeka biti modernizirana.

    23.02. (10:12)

    Plutajući projekti

    Ministar u Omišlju branio LNG terminal pred lokalnom zajednicom koja je izričito protiv

    Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić sudjelovao je na panel raspravi u Omišlju na temu ”Treba li nam plutajući terminal?”, na kojoj je iznio niz prednosti tog projekta, dok su predstavnici Općine Omišalj i PGŽ-a te nazočni mještani bili izričito protiv. ‘Nas obavezuje jednoglasna odluka vijećnika Skupštine PGŽ, da je neprihvatljiv projekt plutajućeg terminala“, istaknuo je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina.

    15.02. (09:30)

    Pomno pripremana muljaža

    Novi dokument o LNG terminalu na Krku – Pljačka 2.0

    Još 1990-ima Ina je na Malti registrirala tvrtku za regasifikaciju ukapljenog plina na svom posjedu na Krku, prostor budućeg terminala odvaja se iz Ine s novim samostalnim poduzećem Dioki, a njega kupuje tajkun Robert Ježić. 20 godina kasnije on će biti usred korupcijske afere s prodajom Ine mađarskome Molu, za što se Sanaderu sudi zbog navodnog primanja 10 milijuna eura mita – otkriva novi izvještaj ‘Pljačka 2.0: skriveni interesi u LNG projektu’ kojeg su pripremile europska koalicija udruga Counter Balance i udruga Re:Common (ovdje dokument u PDF, prelomljen poput novina). Deutsche Welle

    31.01. (11:30)

    Plinska boca

    Azimov: Nemamo ništa protiv LNG terminala, ali ruski plin je jeftiniji

    “Ako terminal bude izgrađen, Rusija će biti zadovoljna, ako će to biti korisno za Hrvatsku” – rekao je ruski veleposlanik i odmah lukavo i posve direktno izrazio uvjerenje “da će i Hrvatska i cijela Europa biti zainteresirani za jeftini ruski plin”, a i što se količina tiče nema problema – “Rusija je spremna za Hrvatsku dobavljati plina koliko joj je potrebno”. Rekao je i da mu je teško čuti kad hrvatska Vlada kaže da su Sjedinjene Države strateški partner, a Rusija se nigdje ne spominje, naglasio je kako je Rusija spremna “dati investicije i kredite u Hrvatskoj, ali da su hrvatski strateški partneri protiv toga”.

    31.01. (08:30)

    Curi plin

    Telegram: Zašto je suludo dati 100 milijuna eura za LNG terminal

    Države susjedne Hrvatskoj baš su potpuno nezainteresirane za kupnju američkog ukapljenog plina koji će dolaziti u Europu preko Hrvatske.
    U međuvremenu, u punom su zamahu, među ostalim, pregovori o dovršetku gradnje dva kraka plinovoda poznatog kao Turski tok, Turkstream, kojim bi se u južnu Europu dopremao ruski plin iz Kaspijskog mora. Nadalje, ne samo što Njemačka i EU ne odustaju od Sjevernog toka II, nego čak podupiru distribuciju ruskog plina kroz plinovod Turski tok – Mladen Pleše, Telegram.

    30.01. (15:42)

    Ukapala kuna

    Država iz proračuna dala 100 milijuna eura za LNG terminal

    Prema današnjoj Vladinoj odluci, iz državnog proračuna će se za realizaciju prve faze izgradnje LNG terminala na Krku osigurati 50 milijuna eura u 2019. i 50 milijuna eura u 2020. Europska komisija dodijelila je bespovratna sredstva u iznosu 101,4 milijuna eura. Osnivači društva LNG Hrvatska, Hrvatska elektroprivreda i Plinacro osigurat će 32,6 milijuna eura i dobije se puna cijena projekta – 234 milijuna eura. Poslovni

  • 13.04. (07:30)

    Eto, toliko vrijedi kontrola Ine

    Mađarski ministar vanjskih poslova: Želimo kupiti 25 posto LNG-a

    Mađarska vlada dala je ponudu za kupnju 25 posto udjela u LNG terminalu koji će se graditi u Hrvatskoj, ali rekao je Peter Szijjarto da neće kupovati plin po višoj cijeni od sadašnje, nego joj je interes da joj se ponudi plin po konkurentnoj cijeni. Ministar Ćorić odgovara da bi kupovina udjela u terminalu trebala značiti i zakup kapaciteta. T-Portal

    09.04. (11:30)

    Da susjedu krava ne crkne

    Profesor Dekanić: Logično je da Mađari žele udio u LNG Terminalu

    “To je poslovna logika. Da je situacija drugačija, i Hrvatska bi željela imati udio u LNG terminalu da si diversificira izvore energije. Mađarska ideja na neki način pokazuje opravdanost cijelog projekta” – komentira profesor Igor Dekanić želju MOL-a da uđe u vlasništvo terminala s 25%. Ina je imala problema s MOL-om, ali kaže Dekanić da “četvrtina vlasništva ne znači ništa ako LNG terminal bude imao jasnu stratešku ideju i poslovno upravljanje. LNG je u suvlasništvu Plinacra i HEP-a pa 25 posto udjela ne pretpostavlja nikakvu opasnost, već taj udio samo daje vlasničku legitimaciju i pretpostavlja da se njime treba upravljati iz Hrvatske”. T-Portal

    04.04. (07:30)

    Lokacija - prvi red uz more

    Odbijena tužba protiv lokacijske dozvole za plutajući LNG terminal

    Upravni sud donio je presudu prema kojoj je nepravomoćno odbijena tužba Općine Omišlja protiv Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja zbog ocjene zakonitosti izdavanja prve izmjene i dopune lokacijske dozvole za realizaciju projekta plutajućega LNG terminala. Iz Omišlja najavljuju da će se prvo žaliti Visokom upravnom sudu, a onda europskim pravosudnim tijelima i institucijama. Novi list

    12.03. (17:45)

    Republika Srpska blokirala povezivanje plinovoda BiH i Hrvatske, ostaje im jedan jedini plinovod, prema Srbiji, kojim dolazi isključivo plin iz Rusije

    Iscrpnije...
    10.03. (08:30)

    Skuplja pita od tepsije

    Tri uvjeta koje Hrvatska ispunjava da bi Mađari kupovali plin preko LNG terminala

    Novi list analizira koliko cijenu Hrvatska plaća da bi Mađari kupovali plin preko budućeg LNG terminala u Omišlju. Prvi dio cijene je plaćen – donesen je Zakon o privatizaciji Ine kojim je MOl-u otvorena mogućnost da postane apsolutni vlasnik Ine. Drugi dio cijene je zatvaranje Rafinerije Sisak, a treći dio cijene – MOl ne mora garantirati da će Rafinerija Rijeka biti modernizirana.

    23.02. (10:12)

    Plutajući projekti

    Ministar u Omišlju branio LNG terminal pred lokalnom zajednicom koja je izričito protiv

    Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić sudjelovao je na panel raspravi u Omišlju na temu ”Treba li nam plutajući terminal?”, na kojoj je iznio niz prednosti tog projekta, dok su predstavnici Općine Omišalj i PGŽ-a te nazočni mještani bili izričito protiv. ‘Nas obavezuje jednoglasna odluka vijećnika Skupštine PGŽ, da je neprihvatljiv projekt plutajućeg terminala“, istaknuo je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina.

    15.02. (09:30)

    Pomno pripremana muljaža

    Novi dokument o LNG terminalu na Krku – Pljačka 2.0

    Još 1990-ima Ina je na Malti registrirala tvrtku za regasifikaciju ukapljenog plina na svom posjedu na Krku, prostor budućeg terminala odvaja se iz Ine s novim samostalnim poduzećem Dioki, a njega kupuje tajkun Robert Ježić. 20 godina kasnije on će biti usred korupcijske afere s prodajom Ine mađarskome Molu, za što se Sanaderu sudi zbog navodnog primanja 10 milijuna eura mita – otkriva novi izvještaj ‘Pljačka 2.0: skriveni interesi u LNG projektu’ kojeg su pripremile europska koalicija udruga Counter Balance i udruga Re:Common (ovdje dokument u PDF, prelomljen poput novina). Deutsche Welle

    31.01. (11:30)

    Plinska boca

    Azimov: Nemamo ništa protiv LNG terminala, ali ruski plin je jeftiniji

    “Ako terminal bude izgrađen, Rusija će biti zadovoljna, ako će to biti korisno za Hrvatsku” – rekao je ruski veleposlanik i odmah lukavo i posve direktno izrazio uvjerenje “da će i Hrvatska i cijela Europa biti zainteresirani za jeftini ruski plin”, a i što se količina tiče nema problema – “Rusija je spremna za Hrvatsku dobavljati plina koliko joj je potrebno”. Rekao je i da mu je teško čuti kad hrvatska Vlada kaže da su Sjedinjene Države strateški partner, a Rusija se nigdje ne spominje, naglasio je kako je Rusija spremna “dati investicije i kredite u Hrvatskoj, ali da su hrvatski strateški partneri protiv toga”.

    31.01. (08:30)

    Curi plin

    Telegram: Zašto je suludo dati 100 milijuna eura za LNG terminal

    Države susjedne Hrvatskoj baš su potpuno nezainteresirane za kupnju američkog ukapljenog plina koji će dolaziti u Europu preko Hrvatske.
    U međuvremenu, u punom su zamahu, među ostalim, pregovori o dovršetku gradnje dva kraka plinovoda poznatog kao Turski tok, Turkstream, kojim bi se u južnu Europu dopremao ruski plin iz Kaspijskog mora. Nadalje, ne samo što Njemačka i EU ne odustaju od Sjevernog toka II, nego čak podupiru distribuciju ruskog plina kroz plinovod Turski tok – Mladen Pleše, Telegram.